Foto:Pixabay
Na društvenoj mreži X pojavio se video korisnika Alex koji je podijelio snimak iz školske kantine u Švedskoj.
“Svakog dana milion djece u dobi od 6 do 19 godina u Švedskoj dobije ručak u školi. Švedske vlasti smatraju da bi sva djeca trebala imati iste uslove u školi i da nijedno dijete ne bi smjelo biti gladno. Zašto ovdje nije tako? Jer ovoj vlasti djeca nisu prioritet, a ni uređeno društvo”, stoji u objavi na kraju videa.
Besplatna prehrana kao pravo svakog djeteta
Švedska je među rijetkim zemljama u kojima je školska užina besplatna za svu djecu između 6 i 16 godina, kao i za većinu srednjoškolaca do 19 godina. Svaki dan, pet dana u nedjelji, djeca imaju pravo na topli, nutritivno bogat obrok, a sve u cilju osiguranja jednakih uslova za učenje i smanjenja socioekonomskih razlika među učenicima.
Ovaj program nije nov. Nacionalni napori da se djeci osiguraju besplatni obroci započeli su početkom 20. vijeka, a do 1970-ih većina školske djece imala je tu privilegiju. Od 2011. Zakon je dodatno unaprijeđen – obroci moraju biti nutritivno bogati i zadovoljavati trećinu dnevnih energetskih i nutritivnih potreba.
Što je na jelovniku?
Tipičan školski ručak u Švedskoj uključuje vruće glavno jelo kao što je gulaš s krompirom ili tjestenina s umakom, salata po izboru, povrće kuvano na pari, tradicionalni švedski hrskavi hljeb “knäckebröd” i mlijeko ili voda. Sve je servirano na švedskom stolu, kako bi djeca naučila koliko im je dovoljno. Jelovnik uključuje vegetarijanske i bezglutenske opcije kako bi zadovoljio sve potrebe djece.
Zbrinuta su i djeca s alergijama, čiji se obroci poslužuju zasebno. Osim toga, škole praktikuju barem jednom nedjeljno organizovati “vege dan”.
Učenici jedu zajedno sa svojim profesorima, što je poznato kao „pedagoški ručak“. Na ovaj način obrok se koristi i kao prilika za učenje o zdravim navikama i važnosti prehrane.
Model obroka – više od hrane
Godine 2019. Švedska agencija za hranu razvila je takozvani model obroka koji na školsku prehranu gleda iz šire perspektive. Obroci bi trebali biti ukusni, sigurni, nutritivni, ekološko mudri, ugodni i tretirani kao dio obrazovanja.
Sistem obuhvata šest ključnih područja – od nutritivne vrijednosti i održivosti do zadovoljstva učenika.
Kako se sve finansira?
Prehrana se finansira iz lokalnih poreza, a prosječni godišnji trošak po učeniku iznosi oko 600 eura. Ovaj iznos pokriva sve, od namirnica do plata osoblja. Većina škola obroke priprema u svojim kuhinjama, dok se u manjim školama hrana donosi topla ili ohlađena.
Istraživanja su pokazala da besplatni školski obroci imaju dalekosežne učinke. Djeca koja su ovako jela tokom cijelog osnovnog obrazovanja u prosjeku zarade 3% više prihoda tokom života. Program je posebno koristio djeci iz siromašnijih porodica, smanjujući socioekonomske nejednakosti i poboljšavajući zdravstvene i obrazovne rezultate.
Švedska jasno pokazuje da ulaganje u djecu može donijeti ogromne društvene i ekonomske koristi. Dok kod nas pitanje školske prehrane često ostaje na nivou rasprave, ovaj sistem podsjeća koliko je važno djecu staviti kao prioritet društva. Djeca koja nisu gladna mogu naučiti više, sanjati više i postati najbolja verzija sebe.
Izvor:RTCG
