Foto:AMU
Piše: Božena Jelušić, profesorica književnosti
„Da je u vrijeme mojih studija postojao ChatGPT, možda ne bih diplomirala i ne bih vam
sada predavala”, rekla je doktorandica hemije na Yale univerzitetu. Poenta je jasna:
učenje koje je nekada zahtijevalo dane, danas bi se moglo završiti uz nekoliko klikova.
Iako lako dolaženje do odgovora može umanjiti samostalnost i kvalitet postignuća, suština
nije u tome da se odreknemo ovog alata već kako da ga integrišemo u obrazovni proces.
(State Council, 2025)
„Četiri K-vještine“ u AI okruženju
Medijska pismenost razvija kritičko mišljenje, kooperaciju, komunikaciju i kreativnost
(EUR-Lex link) sa naglaskom na provjeravanju i etičnosti. Ukoliko u nju ne uključimo AI
pismenost rizikujemo da ne iskoristimo nove mogućnosti za kvalitetnije učenje i dijalog.
Tradicionalni mediji i dalje imaju važnu ulogu u verifikaciji informacija i očuvanju
profesionalnih standarda. Ali, mladi sve više biraju i kreiraju sopstvene medijske prostore.
Iako njihovi sadržaji mogu biti svježi i kreativni, često su fragmentisani i lišeni šireg
društvenog konteksta. Zato je važna kritička selekcija i samostalno odlučivanje u
izazovnom digitalnom okruženju.
Mediji, dezinformacije i „Tik Tok mozak“
AI je unaprijedio novinarstvo, prevod i provjeru činjenica, ali je otvorio dodatni prostor
za dezinformacije, manipulaciju javnim mišljenjem, širenje teorija zavjera i istorijskih
revizionizama. U domenu kognitivnih sposobnosti, analize ukazuju da su društvene mreže
i kratki formati podstakli zavisnost i ograničili fokus i pažnju mladih. Taj fenomen se
popularno naziva „Tik Tok mozgom“ (Science Focus), a već više od decenije pominje i
„Gugl-efekt“ (Columbia University, 2011 ), odnosno zaboravljanje informacija koje se lako
mogu naći na internetu. Kao rješenje se često pominju „digitalna dijeta“ i različiti oblici
(samo)kontrole, ali to dugoročno neće biti rješenje problema.
Suočavamo se sa paradoksima: nikada nije bilo više informacija, a povjerenje u njih je
sve teže. Znanje je dostupnije nego ikad, ali je porasla moć dezinformacija i čestih oblika
kognitivne pristrasnosti (yourbias.is). Mreža nam nudi obilje mogućnosti, a često
smanjuje fokus i mijenja opseg i obrasce pamćenja. Kao da se, metaforički rečeno, naš
unutrašnji „hardver“ pažnje, memorije i asocijativnog mišljenja prilagođava ritmu
digitalnog „softvera“.
Pet pitanja za AI pismenost
U okviru medijske pismenosti sve počinje sa pet ključnih koncepata (Center MIL, 2020),
a oni postaju još važniji u okruženju AI algoritma koji prilagođavaju digitalna iskustva
pojedinačnim korisnicima. Istraživanja ukazuju na korelaciju između obrazovanja o
medijskoj pismenosti i kritičke procjene sadržaja generisanih vještačkom inteligencijom
(SSOAR link).
Prvo, ko postavlja pitanje, recimo ChatGPT-ju, i sa kakvim predznanjem ili
namjerom? Nije isto kada ga koristi istraživač, a kada učenik koji traži brzi odgovor.
Drugo, kada je u pitanju jezik, AI olakšava i ubrzava proces stvaranja, ali ne
zamjenjuje autorski izbor i kreativnost. Treće, AI odgovori sadrže stereotipe i kognitivne
pristrasnosti prisutne u materijalima iz kojih su učeni. Četvrto, uvijek su u pitanju
vrijednosti i etički standardi. I najzad, svrha AI tehnologija često je povezana s profitom
i moći, a ne sa altruizmom. Izbor konteksta, etike i cilja i dalje ostaje na mladima i tu je
neophodno izgraditi kritičku distancu.
Suštinski zadatak obrazovanja je da potencijalne izazove pretvori u prednosti. Kako ističe
Mustafa Suleyman, problem nije što tehnologija napreduje, već kako ćemo kao društvo
odlučiti da je koristimo za opšte dobro (The Coming Wave).
Umjesto pasivnog korišćenja potrebni su istraživački i kreativni zadaci. Na primjer, učenici
mogu određivati rezultate koje generiše recimo ChatGPT iz dva pouzdana izvora, a potom
identifikovati i analizirati razlike. Takve vježbe mogu da jačaju fokus, pamćenje i analitičke
sposobnosti. Kada je u pitanju obrada i produkcija vizuelnih sadržaja, AI alati otvaraju
potpuno novo polje kreativnosti, koja zahtijeva i obrazovanje i vizuelnu kulturu. Na
primjer, zadatak da se ilustruje određeni sadržaj lako će pokazati da klikovi nisu „čarobni
štapići“. Praktične vježbe bi mogle da obuhvate analizu djelovanja algoritama, zaštite
podataka, principa i primjera etičkog korišćenja.
Spojene u obrazovanju, medijska i AI pismenost osposobljavaju mlade da budu kritički i
kreativni stvaraoci.
Izvor:www.medijskapismenost.me / AMU
