Nekadašnji najveći praznik SFR Jugoslavije, Dan Republike, koji je uglavnom ostao u lijepom sjećanju generacijama koje su ga slavile, podsećajući na neradne dane, polaganje zakletve, plave kape i crvene marame, i danas se sa ponosom i radošću sjećamo, saopštio je predsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Radojica Radojević.
Kako je kazao, ovim datumom zapravo se obelježavalo Drugo zasijedanje AVNOJ-a u gradu Jajce u BiH 1943. godine, kada je, pod vođstvom Komunističke partije Jugoslavije, donijeta odluka o formiranju države federalnog uredjenja Jugoslavije, kao i ustavotvorne skupštine dvije godine kasnije, kada joj je dat naziv Federativna Narodna Republika Jugloslavija (FNRJ). Na čuvenom zasijedanju AVNOJ-a prije 81. godine bila su prisutna 142 delegata, a predsjedavao je predratni predsjednik skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca doktor Ivan Ribar. AVNOJ je tada proglašen za najviše zakonodavno i izvršno tijelo, a formiran je i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), koji je predstavljao neku vrstu vlade. Nakon 1945. godine, 29. novembar je bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ.
“Sa raspadom SFRJ prestalo se sa obielježavanjem Dana republike u svim republikama nekadašnje zajedničke države. Dan republike ostao je zvaničan praznik sve do 14 novembra 2002.godine. U stvarnom životu je bio praćen pravom svečanom atmosferom – đaci prvaci su toga dana dobijali crvene marame, organizovane su svečane akademije, dodjeljivani su ordeni i visoka priznanja, u glavnim gradovima republika ispaljivani su počasni plotuni, bila su neradna dva dana povodom ovog velikog praznika. Svaka životna sredina, radna organizacija ili kolektiv priređivali su toga dana razne svečanosti posvećene tom prazniku, razni kulturno zabavni programi se organizovali. Na ovim svečanostima je bila prilika da se istaknu najbolji radnici, istaknuti omladinski rukovodioci, najbolji studenti i đaci”, istakao je Radojević.
U tadašnjem Titogradu, prisjeća se on, na trgu Ivana Milutinovića, organizovane su kulturno zabavne svečanosti. U svim većim naseljima pripremana je svečana pozornica na kojoj su statirali najzaslužniji borci i najviši funkcioneri tog područja, držani prigodni govori i recitati, odjekivala je muzika, vijorile su se trobojke sa petokrakom, nastupali horovi i solisti, a narod se veselio. Sve je to trebalo doživjeti, bilo je veličanstveno i sa velikom radošču se sjećam tih divnih trenutaka u tom vremenu.
“Danas živimo u ozbiljnom vremenu velikih iskušenja kada pojedinci i grupe pokušavaju negirati našu slavnu antifačističku prošlost, kada je fašizam uzeo maha, a kriminal i korupcija prisutni, kada se pokušavaju veličati one ideje onih koji su bili na strani zla i nepravde, poraženi u drugom svjetskom ratu, a blate se oslobodioci i rodoljubi a ponekada skrnave spomenici i spomen obilježja iz drugog svjetskog rata. Često zaboravljamo na one koji sa dali svoje živote za slobodu i ljudsko dostojanstvo, one koji su stvarali našu lijepu zajedničku državu. U tom smislu smatram da je u budućnosti veoma važna zajednička saradnja svih antifašističkih i veteranskih organizacija različitih zemalja, kao jedinstvene porodice u cilju očuvanja mira i dobrobiti svih naroda i narodnosti kod nas i u svijetu i očuvanje istorijske istine za buduće generacije”, ističe Radojević.
Zato, poručuje, antifašizam ostaje naš trajni i vjekovni put Crne Gore.
“Moramo mladima pokazati zašto je antifašizam za njih, i za sve buduće generacije, od životnog značaja. I zašto je fašizam u bilo kojoj formi apsolutno neprihvatljiv. U svemu ovom posebno važnu ulogu ima naša organizacija – SOBNOR-a Crne Gore. Organizacija koja baštini ideju antifašizma i uživa veliki ugled među boračkim organizacijama u regionu i šire. U ovoj godini kada smo sa ponosom obilježili veliki jubilej – 83. godina od ustanka crnogorskog naroda 13. jula 1941. godine, kada je crnogorski narod rekao „NE“! nacizmu i fašizmu, odgovorno možemo istaći da je SOBNOR Crne Gore svih ovih godina temeljno i nepokolebljivo baštinio antifašizam i slobodarstvo, kao tradiciju Crne Gore”, istakao je Radojević.
Zato, dodaje, očekujemo od državnih organa u narednom periodu jasnu podršku ovoj slobodarskoj organizaciji koja baštini i promoviše antifašizam, obilježavanjem jubileja, naučnim skupovima, prigodnim svečanostima i brojnim javnim manifestacijama. Naša je trajna obaveza da nikada ne zaboravimo one koji su svoje živote ugradili za slobodu Crne Gore i naše nekadašnje domovine od Triglava pa do Djevdjelije.
“Obilježavajući ovaj nekada veliki praznik, prilika je za izraze dubokog poštovanja za sve borce naše veličanstvene NOB-e, za sve naše pretke koji su iznjedrili hrabre i najbolje sinove i kćeri, koji su širom nekadašnje domovine ugradili svoju mladost i dali živote za našu budućnost”, kazao je predsjednik SOBNOR-a.
U ovim posljednjim godinama organizacija koju prestavljam SOBNOR-a Crne Gore nije zaboravila ovaj veliki praznik, kao i druge značajne datuma iz rata i revolucije. Mi smo za izvornu ideju SUBNOR-a i svake godine povodom 29. novembra organizujemo svečanosti posvećenu ovom velikom datumu, jer poštujemo i cijenimo sve one datume iz nase slavne i časne NOB-e i tekovine za koje su dali živote najbolji sinovi i kćeri nase domovine. Nase opštinske organizacije će takođe organizovati brojne svečanosti u opštinama širom Crne Gore posvećene ovom prazniku.
“U Podgorici ćemo za 29. novembar u 11 sati posjetiti Spomen bistu poznatog revolucionara i narodnog heroja Ivana Milutinovića i Spomenik Josipa Broza Tita, položiti cvijeće i govorićemo o ovom prazniku i ujedno se posjetiti na lik i djelo ovih legendarnih velikana. Neka žive sjećanja na ovaj veliki praznik”, zaključio je Radojević.
