Foto:Guliver
U ruskom napadu na Kijev poginule su dvije osobe, a 43 su povrijeđene. Marko Rubio smatra da su Moskva i Vašington spremni da razgovaraju o mogućnosti ograničenog prekida vatre koji bi obuhvatio žitarice i energente. Volodimir Zelenski poziva na pojačan međunarodni pritisak na Rusiju, dok Moskva ističe spremnost za političko-diplomatsko rješavanje sukoba ali da je potrebna “priprema na ekspertskom nivou”.
Lavrov na sjednici Savjeta bezbjednosti UN: Moskva je spremna za pregovore o Ukrajini kako bi se postigao mir
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da je Moskva spremna za pregovore o Ukrajini kako bi se postigao održivi mir, ali da neće pauzirati svoju specijalnu vojnu operaciju da bi započela pregovore sa Ukrajinom u bilo kojem formatu.
Lavrov je na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Ukrajini rekao da je Ukrajina mogla da ostane u granicama iz 1991. godine, da se Evropljani nisu upustili u prevaru, prenosi Tas.
“Rusija, a to je više puta potvrdio i (ruski) predsjednik Vladimir Putin, spremna je za pregovore kako bi se postigao upravo ovakav održivi, pravedni mir. Kao što je (američki predsjednik) Donald Tramp rekao u avgustu 2025. godine, nakon sastanka u Enkoridžu, svi se slažu da ono što treba da postignemo nije neka vrsta sporazuma o prekidu vatre, već dugoročni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koji će pouzdano okončati rat”, rekao je Lavrov.
Lavrov je naveo da Rusija neće pauzirati svoju specijalnu vojnu operaciju kako bi omogućila pregovore sa Ukrajinom u bilo kojem formatu.
“Poučeni gorkim iskustvom, nećemo pauzirati specijalnu vojnu operaciju dok traju pregovori u bilo kojem formatu. Iako Evropa upravo to želi, sve sa istim jednostavnim ciljem da dobije predah i obnovi iscrpljene vojne arsenale kijevskog režima, koji je, iz očaja, odavno prešao na otvoreno terorističke metode”, rekao je Lavrov.
On je dodao da je Ukrajina mogla da ostane u granicama iz 1991. godine da Evropljani nisu varali, zato što nisu bili u stanju da potisnu svoj “večni instinkt za laganjem” i pokušaju da ostvare svoje ciljeve kriminalnim sredstvima.
“Da Evropljani nisu varali i da su primorali opoziciju da sprovede sporazum potpisan u februaru 2014. godine pod garancijom Berlina, Pariza i Varšave, to bi sačuvalo teritorijalni integritet Ukrajine u okviru tih istih granica iz 1991. o kojima sanjaju (Volodimir) Zelenski i njegovi zapadni gospodari. Ali Evropljani nisu bili u stanju da potisnu svoj ‘vječni instinkt za laganjem’ i pokušaju da ostvare svoje ciljeve kriminalnim sredstvima”, istakao je Lavrov.
Prema njegovim riječima, ponovno sahranjivanje saradnika njemačkog nacističkog lidera iz Drugog svjetskog rata Adolfa Hitlera u Kijevu postalo je apoteoza nacifikacije Ukrajine.
“Apoteoza nacifikacije Ukrajine bilo je nedavno poklanjanje (Volodimira) Zelenskog i drugih ličnosti njegovog režima pred pepelom Hitlerovih saradnika, koji je sa kraljevskim počastima transportovan iz Evrope radi ponovnog sahranjivanja u Kijevu”, rekao je Lavrov.
On je naveo da bivši saveznici Moskve u borbi protiv Hitlerovog nacizma zatvaraju oči pred, kako je kazao, ludorijama Zelenskog.
“Tužno je što naši bivši saveznici u borbi protiv Hitlerovog nacizma zatvaraju oči pred takvim ludorijama”, poručio je Lavrov.
Prema njegovim riječima, predstavnici Evropske unije, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, opravdavaju potrebu za kontinuiranom finansijskom i vojnom podrškom Ukrajini tvrdeći da ona brani evropske vrijednosti.
“To znači da su rasizam, progon crkve i sveštenika i veličanje nacizma u obliku gnusnih, zvjerskih oblika ukrajinskog nacionalizma upravo vrijednosti na kojima se danas zasniva Evropska unija”, zaključio je Lavrov.
Istakao je da je jedan od uslova za dugoročno rješavanje ukrajinske krize sloboda upotrebe ruskog jezika ne samo na teritorijama koje su pod kontrolom Rusije, već širom Ukrajine.
“Jedan od ciljeva specijalne vojne operacije, pored bezuslovnog osiguranja bezbjednosnih interesa Rusije, jeste potpuno poštovanje prava Rusa i ruskog govornog stanovništva ne samo na Krimu, u Donbasu i Novorusiji, već i širom Ukrajine, gdje su, uz odobrenje zapada, i dalje na snazi zakoni koji potpuno zabranjuju ruski jezik u svim sferama – u obrazovanju, u medijima, u kulturi i u svakodnevnom životu”, rekao je Lavrov.
Lavrov je naveo da su ovi zakoni u Ukrajini “počeli da se usvajaju mnogo prije specijalne vojne operacije, od 2017. godine”.
Ministar spoljnih poslova Rusije je rekao da, prema Deklaraciji UN o principima međunarodnog prava, kijevski režim ne može da predstavlja stanovnike Krima, Donbasa i Novorusije.
“Još jednom se pozivam na konsenzusnu Deklaraciju UN iz 1970. godine o principima međunarodnog prava koji se tiču odnosa između država u skladu sa Poveljom UN”, naveo je Lavrov.
U deklaraciji se jasno navodi da se principi suvereniteta i teritorijalnog integriteta primjenjuju na države koje “poštuju princip jednakosti i samoopredeljenja naroda i imaju vladu koja predstavlja, bez razlike u pogledu rase, vjeroispovijesti ili boje kože, sve ljude koji žive na datoj teritoriji”.
“Očigledno je, po mom mišljenju, svima da se kijevski režim ne može smatrati vladom koja predstavlja interese stanovnika Krima, Donbasa i Novorusije, koje je proglasio teroristima, neljudima i stvorenjima”, rekao je Lavrov.
Lavrov je dodao da Rusija željno iščekuje nastavak “serije” oko ambivalentnog stava UN prema principu samoopredjeljenja, nakon nejasnog odgovora generalnog sekretara Antonija Guteresa na pitanje o tome da li se pravo na samoopredjeljenje, o kome se raspravljalo u vezi sa Grenlandom, odnosi i na Krim.
“Kao što vidimo, Grenland nije ni Krim ni Donbas, i to dvoje ne može koegzistirati. Željno iščekujemo nastavak ove ‘serije’. Biće zanimljivo čuti odgovor Sekretarijata na moguća pitanja novinara o planovima Škotske, Velsa i Sjeverne Irske”, naveo je Lavrov.
Govoreći o budućnosti UN, Lavrov je rekao da se ruska strana nada da će novi generalni sekretar UN ponovo uskladiti jezik Sekretarijata sa međunarodnim pravom.
“Nadamo se da će novi generalni sekretar ponovo uskladiti jezik zvaničnih predstavnika Sekretarijata sa međunarodnim pravom. Ovo bi možda moglo pomoći našim zapadnim kolegama, posebno našim evropskim kolegama, da se vrate u stvarnost i shvate posljedice svog nepromišljenog kursa slijepe podrške ukrajinskom nacizmu”, poručio je Lavrov.
Šta se dešavalo juče
U ruskom napadu na Kijev poginule su dvije osobe, a 43 su povrijeđene, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko naveo je da je jedan čovjek preminuo u bolnici, dok je drugi poginuo na mjestu napada.
Prema podacima gradskog tužilaštva, oštećeni su benzinska pumpa, poslovni centar, poslovna zgrada, farmaceutska kompanija, bivša zgrada pijace i objekat u blizini željezničke stanice, a na mjestima udara izbili su požari.
U Belgorodskoj oblasti osam civila je povrijeđeno u napadima ukrajinskih oružanih snaga, izjavio je vršilac dužnosti načelnika tog regiona Aleksandar Šuvajev. Prema njegovim riječima, region je u posljednja 24 sata napadnut 150 puta, a stanovnici su povrijeđeni u nekoliko okruga.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman za novi susret sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, ali da je za to neophodna prethodna priprema na ekspertskom nivou.
“Održavanje samita prije nego što se obavi posao na ekspertskom nivou nije preporučljivo – to bi bilo gubljenje vremena“, rekao je Peskov.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je poslije razgovora sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u Njujorku da su Rusija i Ukrajina pokazale interesovanje za ograničeni prekid vatre koji bi obuhvatio žitarice i energente.
Rubio je naveo da su SAD spremne da imaju konstruktivnu ulogu u postizanju takvog dogovora i da bi on mogao da bude osnova za širi sporazum. Takođe je rekao da je Putin pozvan na samit G20 u Majamiju u decembru.
Lavrov je, prema saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova, na sastanku sa Rubiom govorio o, kako je naveo, koordinaciji Kijeva i njegovih evropskih partnera i optužio Ukrajinu za napade na civilno stanovništvo i infrastrukturu u Rusiji.
Naveo je da takvi napadi destabilizuju globalna tržišta energenata i ponovio da je Moskva posvećena ostvarivanju svojih ratnih ciljeva, uključujući političko-diplomatsko rješavanje sukoba.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na Rusiju kroz sankcije, ograničavanje njenih prihoda i jačanje ukrajinske odbrane.
Obraćajući se Generalnoj skupštini UN, rekao je da su za okončanje rata potrebni i pritisak i pregovori, kao i da bi Kina mogla da utiče na Rusiju.
Izvor:CDM
