Bilo da su u pitanju lažne nagrade igre, razni online forumi i stranice ili sumnjivi
sajtovi, jedno je sigurno – ukoliko samo kliknemo na rizične linkove ili recimo
unesemo mejl adresu i šifru, omogućavamo zloupotrebu naših podataka, koji sasvim
sigurno vrijede mnogo više od onoga što sami mislimo, ocijenjeno je u CDT-ovom
podkastu Akcija.
Dževad Đečević, ekspert iz oblasti informacione i sajber bezbjednosti iz kompanije
Logejt, kaže da je dominantan motiv za ovakve i slične online prevare finansijska
dobit, ali i da je to samo jedan dio zloupotrebe naših podataka.
“Na prvu loptu, kod nekih ‘skemova’ se ostvari skidanje sa kartice, porudžbina sa
vaše kartice, neki sitan iznos koji je dovoljan da se ne aktivira Multifaktor
autentifikacija za karticu, međutim ako neko ima vaše podatke, username i password
može da kolektuje sve to, pošto se te nagradne igre prave masovno, kroz par dana
kolektuje se dosta podataka, ti podaci se kupe u nekim tabelama i jednostavno se
objave na dark webu i prodaju”, upozorio je Đečević.
Kazao je da postoje mnoge druge vrste prevara, poput preuzimanja naloga koji se
pored finansijske koristi može koristiti i kako bi neko u vaše ime kreirao prevare
namijenjene drugim korisnicima društvenih mreža.
“Svi koristimo vještačku inteligenciju, olakšala nam je mnoge stvari, ali sa druge
strane olakšala je i napadačima. Do nedavno su nam svima stizali mejlovi – od
nigerijskog princa smo dobili nasledstvo od 20 miliona dolara, treba da platimo 500
dolara advokatu da bi se pokrenuo ostavinski postupak. Međutim, vidjelo se to na
prvu da su to dosta primitivno prevedeni mejlovi sa nekim translejt alatima i lako je
bilo selektovati da li je to ‘fišing’ ili nije ‘fišing’ ili zlonamjeran mejl, međutim, sa
razvojem vještačke inteligencije to je postalo skoro nemoguće, stižu nam mejlovi koji
su dovedeni do savršenstva što se tiče ciljanog napada”, kazao je Đečević.
“Bilježimo rast ransomware napada koji pogodi vašu infrastrukturu, kući računare
gdje držite neke podatke, zaključaju se ti podaci i hakeri traže otkupninu za te
podatke, ako su vam bitni a nemate backup ljudi odreda plaćaju otkupnine, međutim
ti napadi su sve ciljaniji i ciljaniji, ciljaju se i vlade i bolnice, a otkupnine su postale
ogromne”.
Svetlana Koprivica, profesorica medijske pismenosti, kaže da je postalo jasno da
se odrasli ne snalaze, ali da sa druge strane mladi lakše pristupaju sadržaju koji im
se plasira u online prostoru:
“Načini na koje se oni (odrasli) ne snalaze su različiti naravno. Zašto? Zato što
zapravo odrasli imaju malo manje digitalnih sposobnosti, ne možda nego sigurno.
Ali, sa druge strane imaju više skepticizma – “aha ja ovo nisam pipnuo ne znam
mogu li da ga kupim” i ne znam je li prava stvar da ovdje ostavim informacije sa
svoje kartice, dok na primjer mladi lakše pristupaju sadržaju, njihove digitalne
kompetencije su mnogo šire, samim tim što znaju engleski na jednom visokom nivou
što im omogućava da im taj svijet bude pristupačan, ali njima nedostaje skepticizam
odraslog čovjeka”, kazala je Koprivica i ocijenila da je odgovor na savremene
prijetnje svakako medijska pismenost.
“Medijska pismenost može biti na jedan lijep i pristupačan način biti plasirana u
vrtiću, ali isto tako i u udruženju penzionera i jednako je važna. Sve je medijski
konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo”, ocijenila je sagovornica podkasta
“Akcija”.
Nema “besplatne večere”
Sagovornici ukazuju i na važnost kritičkog promišljanja u trenutku kada odlučujemo
da li ćemo pristupi određenom sadržaju, ali i neophodnosti podizanja svijesti o tome
koliko može biti opasan online svijet.
“Kad razgovaramo na ove teme, više mi je pitanje neke bazične mudrosti, jesi li
zapravo ikada besplatno išta dobio, ne. Platio si ga upravo time što si dao neke
podatke o sebi i to što ti se danas čini besplatno jer si dobio rezultate neke utakmice,
jer si gledala način na koji se neko šminka u redu je, ali u budućnosti to više neće biti
samo to, to će se ticati mnogo važnijih i ozbiljnijih stvari i od toga će zavisiti na koji
način će se obrazovati tvoja djeca, koje će biti tvoje mogućnosti, gdje ćeš se ti
školovati, gdje ćeš imati prostora da se zaposliš…”, kazala je Koprivica i dodala da
princip svjesnosti mora biti na visokom nivou, što, kako je ocijenila, nije lako, ali je
dio igre.
Da nema “besplatne večere” kazao je i Đečević.
“Vjerovali ili ne Viber i WhatsApp na primjer, iza sebe imaju infrastrukturu serversku i
mrežnu koja vrijedi milione, možda čak i milijarde eura, iza toga rade vrhunski
eksperti, a mi taj servis dobijamo besplatno. Zašto ga dobijamo besplatno? Zbog
podataka. Primijetili ste da je vještačka inteligencija naučila jezik vrlo brzo, kako su
ga naučili? – iz BigData – znači iz podataka”, kazao je on.
Ocijenio je i da je ovo nezgodna tema i da je edukacija svih generacija prosto
neophodna
“Primjer tome je recimo dijete deset, dvanaest godina krene da ide samo u školu,
roditelji mu daju ključ od kuće, kažu ovaj ključ drži oko vrata, nemoj da ga daješ
nikome, nemoj niko da slika ovaj ključ, nemoj niko da kopira, čuvaj ga kao oči u
glavi. U isto vrijeme, ako dijete dobija mobilni telefon, telefon mu se uruči i ništa mu
se ne kaže. Jednostavno moramo da se edukujemo. Isto tako, kod seniora, starijim
ljudima je dosadno, imaju dosta vremena, dođu njihova djeca naprave im socijalne
mreže, treba ih edukovati, treba im reći nemojte da otvarate bilo kakve linkove, ono
polje đe je post nije polje za pretragu i tako dalje”, dodaje Đečević.
Kazao je i da je neophodno da svi vodimo računa o sajber higijeni, da koristimo
jedinstvene i kompleksne šifre…
"Restartujte telefon nakon nekoliko dana, obrišite istoriju pretraživanja, obrišite
kukije, obrišite keš, promijenite mejl adresu koju koristite, nije to ništa strašno,
jednostavno glavni problem koji se tiče digitalne bezbjednosti je edukacija. Ljudi
često tumaraju internetom, dosta često osjete i anksioznost i svašta nešto, ili budu
prevareni”, dodaje on.
Koprivica kaže da je njoj lično važno da dijete koje je ispred nje, “koje je u bilo kojoj
crnogorskoj učionici zna da mora voditi računa da ako daje svoje podatke, ako je na
društvenoj mreži, ako čita komentare koji su agresivni, koji su neprimjereni, mora
znati da to na njega vrši izvjesni uticaj, ali i pored toga da daje mogućnost da neko
od toga kreira cijelo jedno tržište podacima”.
“Sigurna sam da je svako moje dijete pametnije od pametnog telefona, ali sam isto
tako sigurna da je algoritam kreiran na tako magičan i neodoljiv način da
jednostavno tu moju djecu vidim i kao žrtve, a onda se naravno osjećam pozvano da
ih na neki način odbranim i da im pomognem da u tom svijetu budu oprezniji, da
razmišljaju sjutra o tome ko će donositi odluke u njihovo ime”, kaže profesorica.
Osvrnula se i na upotrebu vještačke inteligencije.
“U mom svijetu je zaista bitno da svaki moj đak zna da bez obzira kakvu divnu
književnu paralelu može AI da napiše o Bodleru i Disu da je važno da napišeš jednu
svoju originalnu misao, prosječnu originalnu misao, ali ona je tvoja i stani iza nje.
Nekako je to i pitanje časti i mislim da ćemo se i time braniti. Jer ovdje je pitanje i na
koji način će naučna zajednica da se brani od artificijelne inteligencije”.
