Foto:PKCG
Učesnici Konferencije pozvali su Vladu Crne Gore da započne realizaciju predloženih reformi,
obezbijedi institucionalnu stabilnost u turizmu i uspostavi javno-privatni dijalog kao stalni
mehanizam upravljanja razvojem.
Sa konferencije posvećene turizmu, pod sloganom “Novi dani boljeg turizma”, koju je organizovala
Privredna komore Crne Gore u saradnji sa turističkom privredom, poručeno je da je za zajedničko
djelovanje svih segmenata sistema ključno, jer bez koordinacije, jasne vizije i institucionalne
stabilnosti Crna Gora ne može iskoristiti svoj puni turistički potencijal. Tokom dva dana rada,
nakon detaljne razmjene stavova i analize sistemskih izazova, definisani su zaključci kao prioritetne
mjere neophodne za reformu turističkog sektora. Predlaže se Vladi Crne Gore da zaključe uvrsti u
planska dokumenta za 2026. godinu, kako bi se obezbijedio održiv, kvalitetan i konkurentan razvoj
turizma.
Zaključke je predstavio Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo
Privredne komore Crne Gore.
Turizam kao jedna od strateških grana razvoja Crne Gore ulazi u ključnu fazu razvoja koja
podrazumijeva moderno upravljanje, jasne politike, novi zakonodavni okvir i funkcionalan
destinacijski menadžment. Dosadašnji razvojni model, zasnovan dominantno na ekspanziji
nekretnina i rezidencijalnog (real estate) turizma, pokazao se dugoročno neodrživim i suštinski
je ugrozio konkurentnost klasičnog, naročito holiday turizma.
Strukturne slabosti, uključujući nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta i nisku stopu
popunjenosti, nedovoljnu tržišnu diverzifikaciju i neefikasni sistem destinacijskog menadžmenta,
onemogućavaju punu valorizaciju turističkih resursa zemlje. Postojeći model rasta ne obezbjeđuje
dugoročnu održivost, konkurentnost i stabilnost. Razvojna politika turizma nije usklađena sa
nosivim kapacitetima prostora i prirodnim resursima, što dovodi do preizgrađenosti,
degradacije obale i gubitka autentičnosti destinacija.
1. Održivo upravljanje turizmom je strateški prioritet i zahtijeva novi zakonodavni okvir
Učesnici konferencije ocijenili su da postojeći zakonodavni okvir ne pruža osnov za moderan
sistem upravljanja destinacijom. Sistemski izazov predstavlja nepostojanje pouzdanog registra
svih smještajnih kapaciteta, koji bi bio povezan sa fiskalnim i poreskim sistemom. Nedekvatni
podaci i nedostupnost zvaničnih podataka u realnom vremenu onemogućavaju donošenje validnih
zaključaka i razvojnih smjernica za definisanje turističke politike, strategije i marketinškog plana.
Polazeći od pouzdane evidencije svih smještajnih kapaciteta, predlaže se donošenje Zakona o
upravljanju održivim turizmom, reforma destinacijskog menadžment sistema, uz uspostavljanje
nacionalne organizacije za destinacijski menadžment, kao i lokalnih struktura sa jasnim podjelama
nadležnosti i održivim modelom finansiranja. Takođe, neophodno je uspostaviti balans između
centralizovanog i decentralizovanog upravljanja, sa snažnijom nacionalnom koordinacijom i
većim operativnim ovlašćenjima lokalnih zajednica. Bez stabilnog upravljačkog modela, Crna Gora
ne može adekvatno planirati razvoj, ulagati u kvalitet proizvoda, niti konkurisati destinacijama koje
već imaju konsolidovan sistem destinacijskog menadžmenta.
2. Nova Strategija razvoja turizma mora biti vizionarski dokument sa desetogodišnjim
horizontom
Postojeća strateška dokumenta nijesu dovoljno usklađena sa savremenim trendovima na način da
integrišu principe održivosti, digitalizacije, premijum turizma i regionalnog balansa (obala –
kontinent). Zato je potrebno donijeti novu Strategiju razvoja turizma koja će definisati ciljanu
strukturu smještaja, vrstu turizma koju Crne Gora želi, razvojne prioritete po regionima i način na
koji će se sa kvantiteta preći na kvalitet.
3. Marketing destinacije mora biti profesionalizovan, digitalizovan i strateški konzistentan
Marketing strategija koju je 2019. godine uradio THR može se i dalje koristiti kao kvalitetna
osnova, ali zahtijeva doradu u skladu sa globalnim trendovima, digitalnim alatima i premijum
pozicioniranjem destinacije. Predlaže se uspostavljanje modela marketinške saradnje između
Nacionalne turističke organizacije, lokalnih turističkih organizacija, privatnog sektora i avio-
kompanija, uključujući stalno tijelo za koordinaciju međunarodnih tržišnih aktivnosti.
Jačanje brenda Crne Gore kroz strategiju “kvalitet prije kvantiteta”, sa fokusom na autentičnost,
lokalni identitet i premium narativ, te kreiranje storytelling platformi zasnovanih na autentičnim
iskustvima, su aktivnosti koje treba da budu na vrhu liste prioriteta.
4. Nastaviti rad na poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore
Potrebno je nastaviti rad na poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore, strateški planirati saradnju sa
lowcosterima, uvesti linije od javnog interesa i uspostaviti direktne avio-konekcije između Crne
Gore i važnih emitivnih tržišta. Važno je turističku privredu na vrijeme upoznati i konsultovati sa
marketinškim planom aktivnosti na nivou destinacije i pri definisanju strateških ruta
Za sektor turizma je od velikog značaja i pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat, odnosno
konačnog opredjeljenja Vlade Crne Gore po pitanju koncesija na aerodrome. Aerodromska
infrastruktura je nedovoljno razvijena. Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje
kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov
predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje.
5. Premium turizam je ključni razvojni pravac za povećanje konkurentnosti
Premium turizam nije luksuz za mali broj turista već strateško sredstvo podizanja ukupnog nivoa
kvaliteta turizma u zemlji. Crna Gora posjeduje izuzetne prirodne i kulturne resurse koji mogu biti
temelj premijum turističkog proizvoda. Za izgradnju premijum destinacije potrebno je pokrenuti
nacionalni projekat “Premijum turizam Crne Gore”, uključujući formiranje premijum klastera:
priroda, kultura, vino i gastronomija, yacht turizam, wellness & health. Projekat bi podrazumijevao
uvođenje nacionalnih standarda kvaliteta i infrastrukturu za premijum segment, uključujući
arhitektonske, dizajnerske, uslužne i održive standard. Razvijali bi se autentični i personalizovani
premijum proizvodi kroz storytelling rute, valorizovali lokalni dobavljači i jačali kulturni i prirodni
resursi a Crna Gora pozicionirala kao “boutique luxury” destinacija, sa snažnim fokusom na
održivost kao obavezni kriterijum premijum razvoja.
6. Poreska politika mora biti razvojni instrument, a ne prepreka poslovanju
Turistički proizvod spada u cjenovno osjetljive proizvode, koje je potrebno dugotrajno pažljivo
planirati, bez mogućnosti uticaja ad hoc rješenja. U tom cilju potrebno je preispitati visinu stope
PDV-a na usluge u turizmu i druga fiskalna opterećenja, uvesti stimulativne poreske mjere za
hotelski sektor, organizovane turističke usluge i održive investicije, te smanjiti sivu ekonomiju.
Navedene mjere bi osigurale dalji intenzivni razvoj i unapređenje konkurentnosti turizma u Crnoj
Gori. Očekivani efekti su da se fiskalnom politikom utiče na unapređenje poslovanja i
konkurentnost crnogorskog turizma, povećanje investicija, rast zapošljavanja i smanjenje sive
ekonomije. Ovo je pitanje šireg javnog interesa i društvene odgovornosti, a ne samo turističke
privrede
7. Plaže kao strateški resurs zahtijevaju dugoročno i održivo upravljanje
Crnogorske plaže moraju se iz trenutne pozicije sezonskog poslovnog resursa transformisati u
stratešku komponentu turističkog identiteta Crne Gore. Rok zakupa od četri godine ne omogućava
investicije u kvalitet i inovacije. Problem upravljanja plažama ne odnosi se isključivo na dužinu
zakupa, već prvenstveno na tretman plaža kao javnog dobra koje se sve češće posmatra kao
autonomni komercijalni resurs.
Predlaže se reforma zakonskog okvira upravljanja plažama, prelaskom sa kratkoročnog zakupa na
dugoročne koncesije uz visoke standarde kontrole i održivosti, uspostavljanje jedinstvene
nacionalne kategorizacije plaža, sa jasnim standardima pristupačnosti, ekologije i estetike. U cilju
sprječavanja prekomjerne eksploatacije neophodno je uraditi studiju nosivosti obalnog prostora.
Autor:Radiotitograd.me
