Foto: AZK
Visoke ili slične cijene među trgovačkim lancima same po sebi nijesu dokaz postojanja kartela, već moraju postojati konkretni dokazi koji potvrđuju koordinisano ponašanje učesnika na tržištu. Kartel je ozbiljna povreda pravila konkurencije i ne može se proglašavati na osnovu utiska. Ako dokazi postoje, Agencija mora odlučno reagovati, ali ako ih nema obaveza je da se to jasno kaže – ocijenila je u intervjuu za Pobjedu Jasna Vujović, koja je nedavno imenovana za predsjednicu Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije (AZK).
Vujović smatra da njena donedavna funkcija u Ministarstvu ekonomskog razvoja ne može uticati na nezavisnost rada, koja za nju, kako navodi, nije samo deklaracija, već to iskustvo karakteriše prvenstveno kao stručnu prednost. Navodi da se sudska odluka u vezi sa kršenjem pravila državne pomoći u slučaju kupovine imovine Željezare, kao i kršenjem pravila konkurencije u slučaju telekomunikacionih kompanija i dalje čekaju.
Smatrate li da kao neko ko je donedavno bio na rukovodećoj poziciji u Ministarstvu ekonomskog razvoja možete obezbijediti nezavisnost koju Agencija mora da ima u postupanju?
VUJOVIĆ: Da. Moja prethodna funkcija u Ministarstvu ekonomskog razvoja bila je institucionalno odvojena od rada Agencije za zaštitu konkurencije. Sa te pozicije nijesam imala ovlašćenja da utičem na odlučivanje Agencije u konkretnim predmetima. To iskustvo danas posmatram prvenstveno kao stručnu prednost. Godinama sam se bavila unutrašnjim tržištem, konkurencijom i evropskim integracijama i dobro poznajem i domaći sistem i evropske standarde koje treba da primjenjujemo. Za mene nezavisnost nije deklaracija. Ona se dokazuje kroz odluke, tako što se isti pravni standard primjenjuje bez obzira na to da li je stranka privatna kompanija, državno preduzeće ili državni organ.
Javnost već dugo iščekuje informacije u vezi eventualnog postojanja zabranjenih sporazuma između trgovačkih lanaca. Ranije je direktor AZK-a kazao da nijesu prikupljeni dokazi koji bi ukazivali da se najveći lanci dogovaraju oko cijena. Da li to znači da je postupak završen ili se ovo pitanje i dalje prati?
VUJOVIĆ: Razumijem veliko interesovanje javnosti za ovo pitanje, posebno zato što cijene neposredno utiču na životni standard građana. Međutim, Agencija mora da pravi jasnu razliku između sumnje i dokaza. Visoke ili slične cijene same po sebi nijesu dokaz postojanja kartela. Da bi se utvrdio zabranjeni sporazum, moraju postojati konkretni dokazi koji potvrđuju koordinirano ponašanje učesnika na tržištu. Ranija izjava direktora Agencije odnosila se na tada dostupne informacije i nalaze, prema kojima u tom trenutku nije bilo dovoljno dokaza koji bi ukazivali na postojanje zabranjenog sporazuma između najvećih trgovačkih lanaca. To, međutim, ne znači da Agencija ovo tržište više ne prati. Naprotiv, praćenje stanja konkurencije na ovom tržištu se nastavlja. Mislim da je posebno važno da Agencija prati tržišta koja neposredno utiču na svakodnevni život građana. Ali jednako je važno da budemo odgovorni u javnim kvalifikacijama. Kartel je veoma ozbiljna povreda pravila konkurencije i ne može se proglašavati na osnovu utiska. Ako postoje dokazi, Agencija mora odlučno da reaguje. Ako ih nema, naša je obaveza da i to jasno kažemo.
AZK je prije dvije godine pokrenula ispitni postupak radi utvrđivanja eventualnog zabranjenog sporazuma između mobilnih operatora. U kojoj fazi su ovi postupci?
VUJOVIĆ: Agencija je u aprilu 2024. godine pokrenula ispitni postupak po službenoj dužnosti protiv Crnogorskog Telekoma, One Crna Gora i Mtela, radi ispitivanja postojanja zabranjenog sporazuma. Upravni sud je odbio tužbu Crnogorskog Telekoma protiv rješenja Agencije kojim je pokrenut ispitni postupak. Nakon sprovedenog ispitnog postupka, Agencija je u novembru 2024. godine donijela rješenje kojim je utvrdila da dogovor između navedena tri privredna društva predstavlja zabranjeni sporazum koji je imao za cilj ili posljedicu sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije. Protiv tog rješenja, kojim je utvrđena povreda konkurencije, Crnogorski Telekom, One Crna Gora i Mtel su zasebno podnijeli tužbe Upravnom sudu i ti sporovi su i dalje u toku. Zbog toga u ovom trenutku ne bih komentarisala njihove moguće ishode. Važno je da se poštuje pravo stranaka na sudsku zaštitu i da sud, u okviru svojih nadležnosti, izvrši kontrolu zakonitosti odluke Agencije. Za samu Agenciju je najvažnije da odluke budu zasnovane na činjenicama i dokazima, kvalitetno obrazložene i sposobne da izdrže sudsku kontrolu.
U kojoj fazi je postupak u vezi sa kupovinom imovine Željezare od turske kompanije Toščelik za koju je utvrđeno da je nezakonita državna pomoć?
VUJOVIĆ: Agencija je u martu 2023. godine, u postupku ispitivanja državne pomoći povezane sa kupovinom imovine bivše Željezare Nikšić, donijela rješenje kojim je utvrđeno da predmetna mjera predstavlja neusaglašenu državnu pomoć i naloženo preduzimanje radnji u cilju povraćaja sredstava. Elektroprivreda Crne Gore podnijela je tužbu protiv tog rješenja i upravni spor pred Upravnim sudom je u toku. Ovaj predmet je dobar primjer zašto je prethodna kontrola državne pomoći toliko važna. Mnogo je sigurnije i za državu i za korisnika pomoći da se model državne intervencije provjeri prije nego što se ugovori zaključe i sredstva prenesu, nego da se eventualne posljedice otklanjaju naknadno. Kontrola državne pomoći nije prepreka državi da pomaže privredi. Njena svrha je da se državna intervencija sprovodi zakonito, transparentno i bez neopravdanog narušavanja konkurencije.
Koja su najproblematičnija tržišta u Crnoj Gori kada je riječ o konkurenciji? Kakvi su planovi Agencije?
VUJOVIĆ: Ne bih unaprijed označavala određena tržišta kao „problematična“, jer Agencija mora da polazi od činjenica, podataka i konkretnih pokazatelja stanja konkurencije. Posebnu pažnju svakako treba posvetiti tržištima koja imaju veliki uticaj na građane i njihov životni standard, odnosno tržištima na kojima promjene cijena, dostupnosti proizvoda ili usluga mogu imati neposredne posljedice za potrošače. Želim da se Agencija sve više oslanja na podatke i kvalitetne analize tržišta. Kada određena kretanja ukažu na mogući problem, treba detaljnije analizirati tržište i, ako za to postoje uslovi, preduzeti radnje iz naše nadležnosti. Naš posao nije da unaprijed označimo određenu kompaniju ili sektor kao problematičan, već da prepoznamo rizik za konkurenciju i reagujemo kada za to postoje činjenice i pravni osnov.
Koliko je do sada bilo slučajeva u kojima je Agencija utvrdila ozbiljno narušavanje konkurencije i izrekla kaznu koja je imala stvarni odvraćajući efekat?
VUJOVIĆ: Tu je prije svega potrebno objasniti kako je sistem postavljen. Agencija utvrđuje da li je došlo do povrede pravila konkurencije, dok je za izricanje novčanih kazni nadležan Sud za prekršaje. Zbog toga uspjeh Agencije ne bih mjerila samo brojem izrečenih kazni. Naša odgovornost je da kvalitetno utvrdimo činjenice, prikupimo dokaze i donesemo dobro obrazložene odluke. Ali kada se utvrdi ozbiljna povreda, sistem u cjelini mora da obezbijedi djelotvornu sankciju. Sankcija treba da ima stvarni preventivni i odvraćajući efekat. Kredibilan bilans primjene pravila konkurencije bio je jedan od važnih elemenata pregovora sa Evropskom unijom. Privremeno zatvaranje Poglavlja 8 jeste priznanje napretka koji je ostvaren, ali ne znači da je posao završen. Naprotiv, sada treba dalje jačati kvalitet i djelotvornost sistema.
Kako ocjenjujete položaj državnih kompanija na tržištu? Da li javna preduzeća u Crnoj Gori imaju privilegovan položaj u odnosu na privatne kompanije?
VUJOVIĆ: Ne bih generalizovala i rekla da državne kompanije imaju privilegovan položaj. To se mora cijeniti od slučaja do slučaja. Sama činjenica da je kompanija u državnom vlasništvu nije problem. Pravila konkurencije važe za sve učesnike na tržištu, bez obzira na vlasničku strukturu. Posebno u oblasti državne pomoći, uloga Agencije je da provjeri da li određena državna mjera daje nekom privrednom subjektu ekonomsku prednost koju ne bi mogao da ostvari pod uobičajenim tržišnim uslovima i da li se time narušava konkurencija. Država, naravno, može da finansira javne obaveze i djelatnosti od opšteg interesa, ali to mora biti urađeno pod jasno definisanim i transparentnim uslovima.
Crna Gora je u julu privremeno zatvorila Poglavlje 8 – Konkurencija. Šta se za građane zaista mijenja nakon zatvaranja ovog poglavlja?
VUJOVIĆ: Privremeno zatvaranje Poglavlja 8 predstavlja važan rezultat za Crnu Goru i potvrdu da je u oblasti konkurencije dostignut nivo usklađenosti koji je prepoznala Evropska unija. Ali za građanina je najvažnije šta se događa u praksi.
Pravi rezultat politike konkurencije treba da osjeti kroz veći izbor proizvoda i usluga, pritisak konkurencije na cijene i kvalitet, manje prostora za dogovaranje konkurenata i odgovornije korišćenje državnog novca. Zato privremeno zatvaranje Poglavlja 8 ne doživljavam kao kraj posla. Ono povećava našu odgovornost. Sada treba pokazati da standarde zbog kojih je poglavlje zatvoreno možemo trajno da održavamo u praksi.
Koji su još konkretni zahtjevi Evropske komisije prema Agenciji i šta bi moglo biti prepreka konačnom članstvu Crne Gore u EU kada je konkurencija u pitanju?
VUJOVIĆ: Privremeno zatvaranje Poglavlja 8 znači da je Crna Gora ispunila završna mjerila koja su se odnosila na zakonodavnu usklađenost, administrativne i pravosudne kapacitete i odgovarajući bilans rezultata u primjeni pravila konkurencije i državne pomoći. Ali time praćenje ove oblasti ne prestaje. Ne bih izdvajala jedan predmet ili jednu konkretnu prepreku koja bi sama po sebi mogla ugroziti članstvo. Mnogo važnije je da se dostignuti standardi održe i dalje unapređuju. Za Agenciju to znači nezavisnost u odlučivanju, dovoljne stručne kapacitete, kvalitetnu primjenu propisa i kontinuitet u izgradnji prakse. Naš zadatak sada nije da se zadovoljimo činjenicom da je poglavlje zatvoreno, već da pokažemo da evropske standarde možemo dugoročno i kvalitetno da primjenjujemo.
Koliko je Agencija danas kadrovski i tehnički spremna da primjenjuje evropske standarde?
VUJOVIĆ: Agencija danas ima značajan stručni potencijal i kapacitet da odgovori zahtjevima koji proizilaze iz evropskih standarda. Ali izgradnja kapaciteta u ovoj oblasti nikada nije završen proces. Tržišta se mijenjaju, a načini na koje se pravila konkurencije mogu narušavati postaju sve složeniji. Danas zaštita konkurencije podrazumijeva mnogo više od klasičnog pravnog postupanja. Potrebna su znanja iz ekonomije, analize tržišta i podataka, informacionih tehnologija i digitalne forenzike. Zato želimo da nastavimo sa stručnim usavršavanjem zaposlenih i daljim unapređenjem tehničkih kapaciteta. Imamo dobru osnovu. Moj cilj je da Agencija bude stručna, efikasna i savremena institucija koja ne samo da formalno ispunjava evropske standarde, već može ravnopravno da funkcioniše unutar evropskog sistema zaštite konkurencije.
AZK je nekoliko mjeseci bila bez mogućnosti donošenja odluka, imajući u vidu da je prethodnom predsjedniku Savjeta mandat istekao u aprilu. Koliko postupaka je za to vrijeme bilo na čekanju kada je riječ o koncentracijama, a koliko iz oblasti kontrole državne pomoći?
VUJOVIĆ: Period u kojem Savjet nije mogao da odlučuje u punom kapacitetu svakako nije dobra situacija za instituciju čiji postupci imaju neposredne posljedice za privredu i državu, posebno imajući u vidu kratke rokove u pojedinim vrstama postupaka. Važno je, međutim, reći da rad Agencije u tom periodu nije bio zaustavljen. Stručne službe su kontinuirano radile na predmetima, pripremale dokumentaciju i preduzimale sve radnje iz svoje nadležnosti. Ono što je čekalo jeste konačno odlučivanje Savjeta. Odmah nakon konstituisanja Savjeta predmeti koji su čekali na odlučivanje stavljeni su među prioritete i u kratkom periodu su okončani. Posebno je važno da, prema evidenciji Agencije, ni u jednom od tih predmeta nije došlo do isteka zakonskog roka za postupanje.
Izvor:Pobjeda
