Foto:CDT
Evropska komisija još uvijek nije dala zeleno svjetlo za Predlog Zakona o Agenciji za nacionalnu
bezbjednost i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjim poslovima, ali su ova
rješenja ponovo na dnevnom redu Skupštine, uprkos brojnim primjedbama stručne javnosti na
njihovu sadržinu.
EK je u procesu razmatranja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Predloga
Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje im je dostavila crnogorska vlada, a kad
procjene budu završene, mišljenja će biti dostavljena crnogorskoj strani. To su iz sjedišta EU u
Briselu kazali za Raskrinkavanje.me povodom dva pomenuta zakonska rješenja koja su se
ponovo našla na dnevnom redu sjednice Skupštine, koja je zakazana za 2. februar.
Proces usvajanja Zakona o ANB i izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima
privremeno je “obustavljen” u julu prošle godine, poslije ozbiljnih kritika NVO i stručne javnosti,
ali predlozi nikada nijesu formalno povučeni iz procedure. Predsjednik Skupštine, Andrija
Mandić tada je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se
u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima.
Predlozi su se ponovo našli na dnevnom redu skupštine, za sjednicu vanrednog skupštinskog
zasijedanja koje je zakazano za prvi ponedjeljak u februaru. Ipak, “poboljšanja komunikacije sa
javnošću” očigledno nije bilo, dok eventualna komunikacija sa međunarodnim partnerima nije
učinjena transparentnom.
Iz Brisela su ranije poručili da od Crne Gore očekuju da pruži odgovarajuće pojašnjenje u vezi
sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i
omogući komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi sa procedurom.
“Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz
transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite,
srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog
nadzora i poštovanja temeljnih prava" saopšteno je ranije iz Evropske komisije.
Da su vlasti zanemarile briselske apele, potvrđuje najnoviji odgovor iz Evropske komisije, u
kojem su naveli da je razmatranje zakona u toku, a da će tek nakon procjene mišljenje biti
dostavljeno zvaničnoj Podgorici.
“Komisija trenutno razmatra izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Zakona o
Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje nam je dostavila Vlada Crne Gore. Nakon što naše
procjene budu završene, dostavićemo naše komentare na ovaj nacrt zakona crnogorskim
vlastima. U ovoj fazi, stoga, nemamo dodatnih komentara” poručili su za Raskrinavanje iz EU.
Iz HRA su ranije tražili od Vlade da povuče Predlog zakona o ANB, problematizujući između
ostalog i to što se se pomenutim rješenjem, daju ovlašćenja ANB da bez sudske odluke pristupa
podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne
samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije.
Sporno je, naveli su tada iz HRA, što po ovom rješenju, ANB ima mogućnost da bez sudske
odluke tajno prikupi podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o
saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije.
Kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kako je
navedeno u obrazloženju prijedloga, u postupku primjene zakona nije vršeno usklađivane sa
pravom EU i međunarodnim konvencijama, predlog zakona nije prošao javnu raspravu, niti je u
njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije.
Pomenutim predlogom se, između ostalog, predviđa da policijskim službenicima prestaje radni
odnos ukoliko se utvrdi postojanje “bezbjednosne smetnje”. Ključnu ulogu u tom procesu imala
bi Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji, koju imenuje ministar.
Ni to zakonsko rješenje vladajuće većine nije prošlo bez kritika.
Iz Instituta alternativa problematizovali su određene odredbe zakona, navodeći da i “pored
najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima
utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i
mišljenja Evropske komisije”
Sa druge strane, predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju
povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije
evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko
mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
Ipak ostaje nejasno kako će izgledati “transpozicija evropskih vrijednosti” u trenutku kada
Evropa još razmatra zakonska rješenja, a javnost upozorava da bi usvajanje ovih zakona moglo
značiti ozbiljna kršenja prava i procedura.
Zato se, umjesto utiska o pozitivnom primjeru evropskih vrijednosti, više stiče dojam da
ponovno guranje ovih zakona kroz Skupštinu djeluje kao svjesno ignorisanje evropskih
standarda koje Crna Gora formalno tvrdi da slijedi.
Jovana Đurišić, urednica istraživačkih i digitalnih projekata
Raskrinkavanje.me
Autor:Radiotitograd.me
