Foto:Udruženje podstanara
Iz Udruženja podstanara Crne Gore “Moj dom” saopšteno je da se u Crnoj Gori više gradi za strance i turiste nego za one koji ovdje žive.
Kako su naveli u saopštenju, Crna Gora je zemlja stanova bez stanara i stanara bez stanova. Podaci MONSTAT-a iz Popisa 2023. godine potvrđuju ono što podstanari osjećaju godinama: tržište stanovanja u Crnoj Gori ne funkcioniše u interesu ljudi, već u interesu profita.
“Više od 178.000 stanova nije u svakodnevnoj upotrebi – od toga 71.204 je trajno napušteno ili prazno. To znači da svaki četvrti stan u Crnoj Gori nema stanara, dok desetine hiljada ljudi žive u nesigurnim uslovima, pod kirijama koje ne mogu da priušte, bez pravne zaštite, pod prijetnjom izbacivanja ili sezonskog iseljavanja”, tvrde oni.
Kako su naveli u saopštenju, tržište koje proizvodi krizu – ne rješava Model stanogradnje koji danas dominira.
“Ne prepoznaje potrebe radnika, mladih i porodica, forsira sezonske i luksuzne stanove za bogate investitore, generiše društvenu nejednakost, gentrifikaciju i migraciju”, naglasili su.
Prema njihovim riječima, u praksi, to znači da se u Crnoj Gori više gradi za strance i turiste, nego za one koji ovdje žive.
“Podstanari – nevidljivi stubovi društva. Podstanari Čine sve veći dio stanovništva: studenti, mladi parovi, samohrani roditelji, radnici iz privatnog sektora, zdravstveni i prosvjetni radnici… Ipak, oni nemaju gotovo nikakvu pravnu, ekonomsku ni političku zaštitu. Bez zakona o podstanarstvu, bez subvencija, bez sigurnih ugovora i prava na dugoročni smještaj – podstanari žive kao gosti u sopstvenom gradu”, stav je Udruženja.
Kako su dodali, investicioni balon i prijetnja od sloma Crna Gora pokazuje jasne znakove pregrijanog tržišta nekretnina: rast cijena, hiperprodukcija luksuznih stanova, prevelika ponuda za nepostojeću potražnju i zavisnost od turizma.
“To stvara balon koji prijeti da pukne – sa ozbiljnim posljedicama po cijelu ekonomiju. U tom scenariju, ponovo će najugroženiji platiti najveću cijenu, dok će investitori novac povući van zemlje”, kazali su.
Iz Udruženja podstanara upitali su i da li su Velje Brdo i Ulcinj – razvoj ili nova spirala nejednakosti?
“Najavljeni projekti, poput “Velje Brdo” i investicije vrijedne 3,5 milijardi eura u Opštini Ulcinj, imaju potencijal da doprinesu rješavanju stambene krize – ali samo ako se pametno usmjere. Ako i ovi projekti završe kao nova apartmanizacija za elitu, Crna Gora će izgubiti još jednu šansu da stvori pravedan, funkcionalan i inkluzivan stambeni sistem”, istakli su.
Kako su rekli, Udruženje “Moj Dom” traži da svaki ovakav projekat: garantuje minimalno 30 odsto stanova za pristupačno stanovanje, uključuje lokalne zajednice u planiranje, podliježe javnom nadzoru, bude dio šire javne stambene strategije.
“Naše rješenje: novi model pristupačnog, sigurnog i subvencionisanog stanovanja Udruženje “Moj Dom” predlaže konkretan i realan model koji može stabilizovati stambeno tržište i zaštititi podstanare. Ključni elementi: Zakon o podstanarima – pravna sigurnost i obavezni ugovori, subvencionisani najam – za mlade, porodice i radnike, Fond za javno stanovanje – opštine i država da budu vlasnici stanova za dugoročni najam, zadružno stanovanje – kolektivna gradnja i samoupravljanje stanovima, porez na prazne stanove – da se spekulacija ne isplati, regulacija turističkog najma – ograničenje broja dana i registracija iznajmljivača”, naglašavaju.
Kako su dodali, poruka institucijama i javnosti Crna Gora mora odlučiti: hoće li biti zemlja privilegovanih investitora ili zemlja dostojanstvenog stanovanja za sve.
“Mi, podstanari, nismo gosti u svojim gradovima. Mi smo građani. I kao takvi, zahtijevamo pravo na dom, na sigurnost, na život”, zaključili su.
Izvor:CDM
