Foto:RTCG
Nacrtom pravilnika kojim se uređuju vaspitne mjere za đake propisano je da učeniku može da se izrekne privremena hitna mjera isključenja iz redovnog nastavnog procesa i dodjeljuje onlajn nastava ili polaganje razrednog ispita kada učini teške povrede đačke dužnosti, kazali su Pobjedi pojedini članovi tog tijela.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije Pobjedi iznosilo detalje o novinama koje planiraju da uvedu kroz ovaj dokument, već su kratko saopštili da radna grupa još radi na izmjenama Pravilnika o načinu i postupku dodjeljivanja pohvala i nagrada i o vaspitnim mjerama.
“Nakon završetka rada, javnost će biti blagovremeno obavještena”, kazali su iz ovog resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić Stojanović.
Pobjeda je razgovarala sa pojedinim članovima radne grupe, te je glavna savjetnica u sektoru za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu kod ombudsmana Milica Kovačević kazala da je jedna od mjera koju je predlagalo MPNI – isključenje učenika iz vaspitno obrazovnog procesa i upućivanje na onlajn nastavu, kada je riječ o pojedinim naročito teškim povredama učeničke dužnosti.
“Po našem mišljenju u ovom trenutku ne postoje uslovi za takvo rješenje, jer je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno (shodno Ustavu Crne Gore), a onlajn obrazovanje nije još normirano. Međutim, ovaj prijedlog je na radnoj grupi razmatran da bi se primjenjivao samo u naročitim okolnostima i slučajevima ako učenik učini nešto što može da ugrozi opštu bezbjednost i permanentno otežava ili onemogućava vaspitno-obrazovni proces. U takvim situacijama je potrebno i uključivanje, osim sistema socijalne i dječje zaštite, i zdravstvenog sistema”, rekla je ona.
Dodaje da je u pojedinim državama u okruženju uveden društveno korisni rad na koji način su škole dobile još jednu metodu kojom bi mogle riješiti ponašanje učenika koji pribjegavaju incidentima.
Kovačević kaže da su u toku rada, te velikog broja održanih sastanaka, isticani razni prijedlozi i sugestije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Mišljenja su da postojeći pravilnik treba razdvojiti u poseban pravilnik o izricanju vaspitno-disciplinskih mjera za učenike osnovne škole.
Dalje navodi da je obaveza škole kao obrazovno-vaspitne ustanove da preduzima sve radnje i mjere i traži pomoć drugih relevantnih službi (po potrebi) kako bi obezbijedila sigurno okruženje za svako dijete. Dužnost obrazovne ustanove je, prema njenim riječima, i da pomogne onom djetetu koje pokazuje probleme u ponašanju i onom koje je žrtva nasilja, a i svojim djelovanjem pomogne i roditeljima bilo savjetodavnim radom ili upućivanjem na stručne službe (u okviru socijalne i dječje zaštite ili zdravstvene zaštite).
“Škole ne mogu same da se izbore, već je nužna udružena reakcija i prosvjetnih radnika i saradnika škole, roditelja sa druge strane, a i uključivanje organa starateljstva, zdravstvenih ustanova te pravosudnih organa po potrebi, u cilju suzbijanja nasilja i stvaranja škole kao bezbjedne sredine”, kazala je Kovačević.
Roditelji ne sarađuju
Jedan od problema koji je uočen je, kako ističe, slabija saradnja roditelja sa školom kako u dijelu uticaja na dijete da koriguje svoje ponašanje, tako i u odbijanju saradnje u vaspitno disciplinskom postupku.
“U takvim slučajevima škole nijesu imale mogućnost da bez podrške drugih organa roditelje „privole“ na saradnju. Imajući u vidu da je nesaradnja roditelja/staratelja jedan vid zanemarivanja roditeljskih dužnosti, naše je mišljenje i očekivanje da treba da se uključi organ starateljstva. Njegova uloga je neizostavna u svim slučajevima dugotrajnog neprilagođenog ponašanja učenika kada rad PP službe nije dao očekivane rezultate, učestalog kršenja pravila škole, te u situacijama kada roditelji ne sarađuju sa školom ili iz nekog razloga nijesu direktno dostupni (inostranstvo, pritvor/zatvor…)”, rekla je ona.
Kaže da u tim slučajevima, centar za socijalni rad treba da u saradnji sa obrazovno-vaspitnom ustanovom preduzme mjere i radnje za koje je ovlašćen (porodično pravne zaštite – podrška roditeljima, nadzor nad vršenjem roditeljskog prava i druge mjere u cilju zaštite prava i najboljeg interesa djece).
“Takođe, škole bi i u dijelu preventivnog rada trebale uspostaviti bolju saradnju sa centrima za socijalni rad, kada je riječ o porodicama u riziku, kao i škole koje imaju veliki broj učenika, te je i složenija porodična struktura. Uključenje centra je po našem mišljenju obavezno i u slučajevima kada učenici nižih razreda (I-III razreda) učine neke od teških povreda učeničkih dužnosti”, istakla je Kovačević.
Jedan od njihovih prijedloga, prema njenim riječima, jeste taj da ukoliko na snazi ostane mjera premještaj u drugu školu, da treba propisati obavezu da je najbliža osnovna škola na području iste opštine dužna da primi učenika, a ne kao što je do sada bio slučaj da odbijaju da prime učenika navodeći različite razloge i u tim slučajevima bilo bi dobro propisati da škola obavijesti centar za socijalni rad.
“Takođe, da se pribavi i izvještaj o djetetu iz prethodne škole ili škola ako ih je bilo više”, rekla je ona.
Razgovarano je, kako dodaje, i o pojačanom vaspitnom radu psihologa sa učenikom, te su predstavnici škola istakli da u nekim slučajevima postoji problem da se to adekvatno realizuje, jer roditelji ne daju saglasnost, odnosno postavilo se pitanje psihološkog savjetovanja učenika bez saglasnosti roditelja.
“Kada je riječ o uobičajenom radu školskih psihologa sa djecom, za to nije potrebno tražiti dozvolu roditelja koji se samo obavještavaju. Roditelji se obavezno uključuju ako se ustanovi da je djetetu potrebna stručna pomoć u nekom dužem periodu, na primjer jednom sedmično. A ukoliko tada ne žele, a djetetu je potrebna pomoć i nastavlja da se neprilagođeno ponaša, potrebno je obavijestiti centar za socijalni rad”, navodi Kovačević.
Više od sto slučajeva nasilja
Dio stručnjaka koji se bave zaštitom prava djece učestalo ukazuje na problem vršnjačkog nasilja i traže od nadležnih bolje mjere. Nedavno je javnost uznemirio incident u barskoj gimnaziji kada je sedamnaestogodišnjeg dječaka nožem ranio vršnjak, te su mu se ljekari danima borili za život. Traženo je od nadležnih sa protesta koji se organizovali nakon toga da se riješe problemi. Više od sto slučajeva vršnjačkog nasilja zabilježeno je u školama ove godine.
Iz Centra za građansko obrazovanje nedavno su upozorili da je njihovo istraživanje pokazalo da je vršnjačko nasilje široko prepoznato kako među srednjoškolskom tako i ukupnom populacijom. Svaki peti učenik naveo je iskustvo žrtve nasilja, a 53,4 odsto poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja – fizičkog ili psihičkog.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je ove godine izradilo smjernice za postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja, a ministarka Anđela Jakšić-Stojanović je ranije najavljivala i da su krenuli da realizuju važan projekat postavljanja video-nadzora po osnovnim i srednjim školama. Konstatovali su i da zabrinjavajući trend rasta vršnjačkog nasilja zahtijeva dodatne mjere za unapređenje sigurnosti učenika. Isticali su tada i da je neophodno angažovati osobe koje su obučene za sprečavanje nasilja u školama i školskim dvorištima.
Tim će pratiti ponašanje đaka
Članica radne grupe u ime Sindikata prosvjete profesorica Suzana Šalja kazala je Pobjedi da je neophodno pojačati međusobnu saradnju na relaciji razredni starješina – pedagoško psihološka služba – centar za socijalni rad. Ističe da je cijeli lanac u obavezi da kontinuirano prati ponašanje učenika, ali i da po potrebi sporno ponašanje prijavljuje.
Prema njenim riječima, lakše povrede učeničkih dužnosti smatraju se: neopravdano kašnjenje na časove redovne nastave do četiri puta u toku jednog klasifikacionog perioda, neizvršavanje dužnosti redara/dežurnog učenika, oštećenje stvari drugih đaka, nastavnog ili vannastavnog kadra, ometanje učenika ili nastavnika na času. Učeniku se u ovim slučajevima ocjena iz vladanja smanjuje i daje opisno – vladanje neprimjereno.
Učenik bi, kako se predviđa, dobio jedinicu iz vladanja ako počini teške, odnosno izuzetno teške povrede dužnosti, poput prepravljanja ili uništavanja javnih isprava koje izdaje škola ili neka druga organizacija, ugrožavanja života učenika, zaposlenih u školi i drugih lica. Na ovoj listi je i prodaja, nuđenje, konzumiranje alkohola, droge u prostrijama škole, dvorištu ili van škole i podsticanje drugih da to rade; zloupotreba tuđe imovine u cilju pribavljanja materijalne koristi iz zabave – sredstva elektronskog plaćanja, lična dokumenta, internet adresa ili nalog; unošenje i upotreba hladnog oružja ili dokazana prijetnja usmjerena prema učenicima, zaposlenima u školi ili drugim licima. Kazniće se učenik i ako neopravdano izostaje više od 20 časova u periodu do četiri mjeseca…
Izvor:CDM
