Drugo zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom održano je danas u organizaciji
Odbora za ljudska prava i slobode, u partnerstvu sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i
institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, te uz pokroviteljstvo predsjednika
Skupštine Crne Gore. Događaj je upriličen povodom obilježavanja 3. decembra – Međunarodnog
dana osoba sa invaliditetom i 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava i okupio je
predstavnike državnih institucija, organizacija osoba sa invaliditetom, međunarodnih
organizacija i diplomatskog kora.
U svom uvodnom izlaganju, Nikolla Camaj, poptredsjednik Skupštine Crne Gore,
poručio je da Skupština današnje zasijedanje vidi kao ključnu platformu za dijalog i zajedničku
akciju u cilju unapređenja položaja i prava osoba sa invaliditetom. Camaj je istakao potrebu
sistemskog, sinhronizovanog i kontinuiranog djelovanja svih institucija na unapređenju pravnog i
institucionalnog okvira, kao i na sprovođenju preporuka međunarodnih organizacija u oblasti
zaštite jednakosti i zabrane diskriminacije.
“U procesu pune integracije u evropske strukture, Crna Gora mora obezbijediti nultu
toleranciju na diskriminaciju i jednake šanse za sve građanke i građane,” rekao je potpredsjednik.
Ipak, kako je naglasio, osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim fizičkim,
administrativnim, sistemskim i društvenim barijerama koje otežavaju njihovo puno učešće u
društvenom životu.
Potpredsjednik Camaj podsjetio je da svakodnevna borba osoba sa invaliditetom za
dostojanstvo i ravnopravnost predstavlja snažan poziv svim institucijama da djeluju odgovornije,
efikasnije i brže. “Prava lica sa invaliditetom nijesu posebna, već Ustavom i međunarodnim
konvencijama garantovana prava, a država je dužna da obezbijedi uslove za njihovo puno
ostvarivanje,” poručio je, te u ime Skupštine Crne Gore iskazao jasna posvećenost da današnja
sjednica rezultira konkretnim i efikasnim mjerama koje će unaprijediti kvalitet života osoba sa
invaliditetom i doprinijeti izgradnji inkluzivnog i pravednog društva.
Irena Rakočević, generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa
invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, poručila je da se ova tematska sjednica
održava sa ciljem otvaranja prostora za razmatranje ključnih pitanja i izazova sa kojima se lica sa
invaliditetom suočavaju, ali i za realnu procjenu društvenog napretka i obaveza koje još moramo
ispuniti kako bismo obezbijedili puno, efektivno i ravnopravno ostvarivanje njihovih prava.
Rakočević je podsjetila da Međunarodni dan lica sa invaliditetom simbolizuje trajnu obavezu
države da svakodnevno i suštinski radi na uklanjanju fizičkih, komunikacionih, digitalnih,
institucionalnih, zakonodavnih i društvenih prepreka. Naglasila je da su prioriteti jasno
definisani: potpuno usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima, posebno sa
Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom; unapređenje pristupačnosti u svim oblastima
života; jačanje politika zapošljavanja i ekonomskog osnaživanja; te poboljšanje sistema socijalne
i zdravstvene zaštite kroz razvoj usluga u zajednici i modela individualizovane podrške.
Rakočević je posebno istakla važnost aktivnog partnerstva sa organizacijama lica sa
invaliditetom i zahvalila organizacijama OSI na njihovom predanom radu, zagovaranju i
doprinosu oblikovanju inkluzivnih politika, naglasivši da je saradnja institucija i civilnog sektora
ključ uspjeha. „Danas ne obilježavamo samo datum, već obnavljamo obavezu da sve inicijative
pretočimo u konkretne rezultate“, poručila je, ističući da će Ministarstvo istrajno i odgovorno
raditi na izgradnji Crne Gore u kojoj svi građani, bez obzira na različitosti, imaju jednake
mogućnosti za život dostojan čovjeka.
Snežana Mijušković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore,
podsjetila je da ovakvi datumi predstavljaju važnu priliku da se društvo osvrne na sve što čini, ali
i na ono što još mora učiniti kako bi unaprijedilo položaj osoba sa invaliditetom. Istakla je da se
sjeća nekadašnjih obilježavanja ovog dana šetnjama kroz ulicu Slobode, koje su imale za cilj da
simbolično ukažu na obaveze koje svi imaju prema osobama sa invaliditetom i na zajedničku
odgovornost za poboljšanje njihovog položaja. Prema njenim riječima, važno je da se danas,
nakon dvadeset godina, razgovara otvoreno i direktno u najvišem zakonodavnom domu, jer je
dijalog ključni preduslov za napredak i stvaranje boljih uslova za život svake osobe u zajednici.
Mijušković je izrazila očekivanje da će glasovi osoba sa invaliditetom, koje najbolje
osjećaju posljedice funkcionisanja sistema, biti jasno i pažljivo saslušani, a da će društvo na
njihove poruke odgovoriti konkretnim djelovanjem, bez odlaganja do narednog obilježavanja
ovog datuma. Istakla je da svako dijete sa smetnjama u razvoju, svaka osoba sa invaliditetom i
njihove porodice moraju imati mogućnost da dostojanstveno uživaju sva prava garantovana
zakonima i međunarodnim konvencijama, te da to ne smije biti pitanje daljeg čekanja već hitne i
trajne posvećenosti.
Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, podsjetio je da najbolji
odgovor na pitanje zašto je neophodno obezbijediti puno ostvarivanje ljudskih prava i sloboda
osoba sa invaliditetom pruža ovogodišnja tema Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom,
definisana od strane Ujedinjenih nacija: “Njegovanje društava koja uključuju osobe sa
invaliditetom u cilju društvenog napretka”. Macanović je istakao da Crna Gora mora prestati
posmatrati osobe sa invaliditetom isključivo kao marginalizovanu grupu kojoj je potrebna
pomoć, i umjesto toga prepoznati da su one važan ljudski kapital koji, zahvaljujući znanju,
talentima, vještinama i životnom iskustvu, može značajno doprinijeti društvenom napretku.
Ulaganje u poštovanje njihovih prava, naglasio je, nije trošak već investicija u budućnost.
Macanović je pozvao da ovaj dan bude trenutak odgovornosti i opredjeljenja,
podsjećajući da je Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom ratifikovana u Skupštini Crne
Gore prije 16 godina i da se njena primjena mora dosljedno poštovati. Inkluzija, kako je naglasio,
nije obaveza prema Ujedinjenim nacijama, već prema ljudima koji žive u Crnoj Gori. Naglasio je
da je dužnost svih donosilaca odluka da uklanjaju barijere, modernizuju zakone, osnažuju
institucije i stvaraju okruženje u kojem svaka osoba ima priliku da doprinosi razvoju zemlje.
Samo tako, zaključio je Macanović, društveni napredak može biti stvaran, održiv i pravedan.
Jovan Jole Vučurović, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, istakao je da je
tema današnjeg zasijedanja od izuzetnog značaja za dalji razvoj inkluzivnih politika u Crnoj
Gori. Izrazio je očekivanje da će zasijedanje omogućiti sveobuhvatan uvid u dosadašnje
aktivnosti usmjerene na unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, kao i u izazove sa kojima
se ova populacija i dalje suočava, naglašavajući potrebu za zajedničkim i sinhronizovanim
djelovanjem svih institucija. Vučurović je ocijenio da je prošlogodišnje zasijedanje postavilo
temelje za redovnu i suštinsku raspravu o pravima OSI u najvišem zakonodavnom domu, čime je
potvrđeno da ovaj skup nije samo protokolarni događaj, već platforma za dijalog, razmjenu
iskustava i definisanje konkretnih aktivnosti za puno i ravnopravno učešće osoba sa
invaliditetom u društvu.
Vučurović je naglasio da će, u skladu sa svojim nadležnostima, Odbor i u narednom
periodu nastaviti da preduzima aktivnosti u okviru zakonodavne, kontrolne i nadzorne uloge,
prateći rad nadležnih organa na unapređenju prava osoba sa invaliditetom. Uputio je apel
resornim ministarstvima da ubrzaju aktivnosti kako bi se ostvario vidljiv napredak i doprinijelo
izgradnji pravednog, inkluzivnog i ravnopravnog društva za sve građane. Na kraju je zaključio
da je vizija inkluzivne Crne Gore u potpunosti ostvariva – kroz zajednički rad, posvećenost i
odgovorne zakonodavne inicijative, stvaramo državu u kojoj su jednakost, pravda i pristupačnost
osnovne, a ne opcione vrijednosti.
Nakon uvodnih izlaganja, predstavnici nevladinih organizacija koje se bave zaštitom
prava osoba sa invaliditetom postavljali su pitanja predstavnicima Skupštine Crne Gore i Vlade,
uključujući Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstvo
zdravlja, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i Ministarstvo regionalno-
investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Razmjena mišljenja i otvoreni
dijalog potvrdili su značaj ovog formata kao platforme za unapređenje politika, jačanje
institucionalne saradnje i stvaranje inkluzivnog društva u kojem osobe sa invaliditetom
ravnopravno učestvuju u svim oblastima društvenog života.
