Foto:RTCG
Uprkos brojnim ulaganjima i rekonstrukcijama u prethodnom periodu, predstoji još puno posla kada je riječ o poboljšanju školske infrastrukture u Crnoj Gori. Ako je suditi po rezultatima istraživanja koje je sproveo CdM, najveći problem predstavljaju stari objekti i prebukiranost škola. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) poručuju da su radili ravnomjerno, i na sjeveru i na jugu zemlje, te da će na takvom pristupu istrajati i u 2026. godini, jer, ističu, jednaki uslovi za obrazovanje moraju biti standard, a ne privilegija.
Ispitanici u istraživanju kao prioritet navode izgradnju novih objekata, rekonstrukciju postojećih, smanjenje broja učenika po odjeljenjima i ravnomjerno ulaganje u sve regione države.
Dobijeni rezultati pokazuju da se, uprkos dosadašnjim ulaganjima, crnogorski školski sistem i dalje suočava s ozbiljnim infrastrukturnim problemima, što ukazuje na potrebu da država intenzivira ulaganja, modernizuje školske objekte i sistemski unaprijedi uslove obrazovanja.
Podaci
Na CdM-ov onlajn upitnik o školskoj infrastrukturi – stanju u školskim objektima odgovorilo je 159 čitalaca.
Rezultati pokazuju da je na upitnik odgovorilo najviše građana iz Podgorice (54,42 odsto), zatim slijede Nikšić (13,61 odsto), Kotor (8,16 odsto), Herceg Novi (6,12 odsto), Bar (4,08 odsto)…
Pitali smo čitaoce da ocijene kakvo je stanje školskih objekata u opštini u kojoj žive. Njih 37,97 odsto smatra da je uglavnom loše, 31,65 odsto veoma dobro, 22,15 odsto ocjenjuje da je veoma loše, 4,43 odsto nije sigurno, dok je tek 3,80 odsto ocijenilo kao veoma dobro. 32,08 odsto ispitanika smatra da osnovne škole imaju najlošiju infrastrukturu u Crnoj Gori, 30,19 smatra da sve podjedako imaju lošu infrastrukturu, 13,21 ocjenjuje da su to srednje škole, 12,58 navelo je predškolske ustanove, a 11,95 nije moglo da procijeni.
Na pitanje šta su najveći problemi školskih objekata 121 ispitanik smatra da su to stari objekti, 102 navodi da je to nedostatak prostornih kapaciteta i prebukiranost, 86 ocijenilo je da su problem loši sanitarni čvorovi i higijenski uslovi, 78 ističe nedostatak sala i sportskih terena, 76 problem sa grijanjem i hlađenjem, 75 nedovoljnu digitalnu i tehničku opremljenost, a 63 neadekvatnu bezbjednost.
Među ispitanicima, 64,33 odsto smatra da su škole prebukirane, 14,01 odsto nije moglo da procijeni, 13,38 odsto smatra da je popunjenost optimalna, dok 8,28 ocjenjuje da su pune ali funkcionišu na dobar način.
Pitali smo čitaoce da li su primijetili da je u posljednje vrijeme neki školski objekat u opštini u kojoj žive unaprijeđen ili renoviran. 56,69 odsto odgovorilo je da su renovirani pojedini objekti, 21,02 odsto smatra da je stanje isto, 17,83 navelo je da je renovirano više objekata, a 4,46 odsto nije znalo.
Takođe, pitali smo ih kako bi ocijenili rad Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kada je riječ o rješavanju problema školske infrastrukture u Crnoj Gori. 30,13 smatra da je uglavnom loš, 29,49 ocjenjuje da je veoma dobar, 17,31 veoma loš, 13,46 nije znalo, a 9,62 odgovorilo je da je rad veoma dobar.
Na pitanje šta bi trebalo da bude prioritet, 107 ispitanika je kao odgovor izabralo izrgadnju novih objekata, 104 ispitnika navelo je rekonstrukciju postojećih objekata, 68 smatra da su prioritet smanjenje broja učenika u odjeljenju i ravnomjerno ulaganje u sve regione države, dok 28 smatra da je to bolja organizacija upisa u škole.
Problem sa krovom u školi “Vuk Karadžić” u Podgorici
CdM je pitao čitaoce da, ukoliko su upoznati, navedu neke od konkretnih problema sa kojima se učenici/nastavnici u nekoj školi suočavaju.
“U svakom od tri paviljona u OŠ “Vuk Karadžić” samo što ne dođe do rušenja krova. Radim u toj školi i kad kiša pada svi zaposleni samo gledaju u krovove. Najgore stanje je u prvom paviljonu”, piše u jednom anonimnom odgovoru.
Na probleme u ovoj školi ukazali su i drugi ispitanici.
“Višegodišnji problemi sa krovom i slab školski inventar”, naveo je drugi čitalac.
Na osnovu pristiglih odgovora može se zaključiti da je najveći problem u ovoj podgoričkoj osnovnoj školi krov.
“Krov prokišnjava, odlomio se komad krova kada je bio raspust, urađena je privremena sanacija, toliko smo samo informisani”, kazao je treći čitalac.
Da postoje problemi za CdM ukazuje i direktor te škole Budimir Vukićević.
Kaže da je školski objekat sagrađen 1962. godine, da je zgrada stara, učionice nefunkcionalne, manje od standarda, nema specijalizovanih kabineta.
“Nastava se odvija u tri paviljona sa ukupno 24 nestandardne učionice. Dvije učionice su opremljene IT opremom, pa se mogu nazvati kabinetima informatike”, navodi Vukićević.
Kada je riječ o problemu sa krovom, Vukićević ukazuje da su se obraćali Ministarstvu prosvjete i nauke, a kasnije i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija. Tokom ljeta 2023. godine urađena je privremena sanacija krova sa garantnim rokom od pola godine.
“Dokumentacija je dostavljena Ministarstvu. Na sjednici Vlade od aprila 2025. godine donesena je odluka o sanaciji krova, ali još nije došlo do izvođenja radova. Zbog vremenskih uslova, najavljena je sanacija tokom ljeta 2026. godine”, kaže Vukićević, koji dodaje da je broj učenika svake godine sve veći.
“Nastavu pohađa 1.143 učenika koji su raspoređeni u dvije smjene i jednu međusmjenu. Nedostaje prostor za izvođenje dopunske i dodatne nastave i slobodnih aktivnosti”, rekao je Vukićević.
Direktor škole “Vuk Karadžić” u Podgorici kaže da škola posjeduje bezbjednu i funkcionalnu fiskulturnu salu, da je parket u sali donacijom Ministarstva sporta zamijenjen tokom ljeta 2025. godine, ali da svlačionice i toaleti nisu renovirani.
Kada je riječ o higijeni škole, ističe da je na zadovoljavajućem nivou, ali da su objekat i namještaj stari, pa to ostavlja loš utisak.
“Problemi sa grijanjem paviljona ne postoje. Grijanje u sali za fizičko vaspitanje nije u funkciji. Učionice se hlade klima uređajima. U skladu sa finansijskim mogućnostima škole, šest klima uređaja su mijenjani jer su stari i nedovoljnih kapaciteta. Još uvijek ima starih klima uređaja koje treba zamijeniti”, ukazuje Vukićević.
Pozitivna strana je tehnološka opremljenost.
“Škola ima dovoljno računara i tehničke opreme za potrebe nastave. Svaka učionica ima računar i televizor ili pametnu tablu…Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama dostupan je štampač u boji, plastifikator i dodatna oprema i sredstva. Za potrebe nastave informatike, opremljena su dva kabineta sa po 15 računara za učenike, računarom za nastavnike i televizorom. Za dva odjeljenja I razreda koji prate nastavu po CLIL modelu, učionice su opremljene interaktivnim tablama, štampačima u boji i plastifikatorima. Opremljena je i EdTech radionica za robotiku, koja pored robota, posjeduje laptopove, televizor, PET reciklator, 3D štampač”, nabraja Vukićević.
Upitan kad je posljednji put vršena rekonstrukcija ili značajnije ulaganje u školu i na šta se konkretno odnosilo, odgovorio je da je projekat energetske efikasnosti urađen 2012. godine. Zanimalo nas je i šta je trenutno najveći prioritet za poboljšanje uslova u školi.
“Prioritet je izgradnja novog paviljona ili nove škole sa savremenim standardnim učionicama i specijalizovanim kabinetima za biologiju, fiziku, hemiju, muzičku i likovnu kulturu, prostorom za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, odvojenim kancelarijama za stručnu službu (pedagog i psiholog dijele kancelariju, a savjetodavni rad u takvim uslovima je gotovo nemoguć). Takođe, prioritet je sanacija krova, renoviranje svlačionica sa toaletima i nova fasada”, zaključuje Vukićević.
Prebukiranost, loša oprema, star namještaj…
Kada je riječ o drugim školama, neki ispitanici navode da stanje u OŠ “Savo Pejanović” nikad nije bilo gore, posebno ukazujući na problem sa toaletima.
Čitaoci su, kada je u pitanju OŠ “Sutjeska”, kao najveći problem naveli prebukiranost.
“Djeca idu u tri smjene, mijenjaju smjene mjesečno, ništa ne može da se isplanira za njih van škole”, naveo je jedan roditelj.
U istom odgovoru se navodi da su učionice bez klimatizacije, toaleti su loši, a sala je zastarjela.
“U OŠ “Sutjeska” u Podgorici najveći problem predstavljaju prebukiranost, stari inventar i loši sanitarni čvorovi”, navodi se u sljedećem odgovoru.
U OŠ “Maksim Gorki” ispitanici ukazuju na problem sa infrastrukturom.
“Učionice su u veoma lošem stanju, školski namještaj veoma star i istrošen, škola posjeduje lošu opremu, fiskulturna sala je u očajnom stanju, škola prokišnjava”, kazao je anonimni učesnik.
Drugi učesnik navodi da neke učinioce nemaju klime, odnosno ne rade.
“U dvorištu skole pristupne ploče su polomljene i izmještene sto je za djecu u gužvi vrlo nebezbjedno, a po kišnim danima formiraju se lokve kroz koje moraju djeca da prolaze da dođu do ulaza”, dodao je.
Takođe dosta odgovora pristiglo je za Gimnaziju “Petar I Petrović Njegoš” u Danilovgradu.
“Gimnaziji je potrebna rekonstrukcija spoljne fasade, krečenje unutrašnjih prostorija, novi inventar (stolovi, stolice, katedre, ormari) koji datira još iz 80-ih godina prošlog vijeka, nedovoljna opremljenost računarskom tehnikom, projektorima, televizorima, video platnima”, naveo je jedan od učesnika u upitniku.
Kako je dodao, Gimnazija u Danilovgradu je među rijetkim školama u Crnoj Gori koja nema svoju fiskulturnu salu, nego iznajmljuje salu koja je u vlasništvu opštine.
Kada je u pitanju primorje, najviše odgovora odnosilo se na Srednju mješovitu školu “Mladost” u Tivtu.
“SMŠ škola “Mladost” u Tivtu – toaleti renovirani ali nijesu u funkciji, rasvjeta u dvorištu ne radi kao ni na ulazu u školu, zidovi bi se trebali prefarbati, ko zna kada je to urađeno zadnji put”, kazao je jedan čitalac.
Drugi čitalac navodi da je osnovni problem nedostatak dovoljnog broja učionica, odnosno prebukiranost, zatim loši sistemi grijanja/hlađenja, starost objekata i nedostatak parking mjesta.
Čitaoci su ukazali i na lošu infrastrukturu u osnovnim školama u Nikšiću, Pljevljima, Rožajama, Bijelom Polju…
Nagomilani problemi u OŠ “25. maj“ Rožaje: Dautović: Jedan projekat nije dovoljan da riješi sve, unutrašnjost i fiskulturna sala prioritet
CdM se obratio upravi JU OŠ “25. maj“ Rožaje da prokomentariše stanje u toj školi.
Direktor škole Enver Dautović ističe da je od samog osnivanja u unutrašnjost uloženo veoma malo, te da nije moguće realizacijom jednog projekta riješiti sve probleme koji su se nagomilali.
Kao ključne prioritete navodi zamjenu vanjske stolarije, ograđivanje školskog dvorišta i adaptaciju prilaza, rekonstrukciju i adaptaciju enterijera škole i fiskulturne sale.
“Objekat škole je sagrađen i škola je počela sa radom 1981. godine. Od otvaranja do danas, u unutrašnjost škole je uloženo veoma malo. Po potrebi su se prilagođavale i opremale učionice, kabineti i kancelarije. Stoga, naša škola vapi za totalnom rekonstrukcijom unutrašnjosti”, kazao je Dautović.
On je kazao da je vanjska stolarija zamijenjena prije desetak godina, ali je ugrađena stolarija veoma slabog kvaliteta, te je to jedan od gorućih problema.
“Školska zgrada nikad nije adekvatno ograđena, pa žitelji okolnih kuća, školsko dvorište koriste kao svoje privatno, to je još jedan u nizu problema”, rekao je Dautović.
Prema njegovim riječima, škola nema adekvatno prilagođen prilaz školskoj zgradi, niti parking, a do školske zgrade ne postoji ni jedan metar pješačke staze, niti trotoara.
On ističe kako je veći dio spoljašnjosti zgrade sagrađen od stakla pa je veoma teško optimalno zagrijati unutrašnjost.
Takođe, pitali smo da li je broj učenika u skladu sa kapacitetima škole, te u koliko smjena se odvija nastava.
“Škola je građena da prihvati broj od 550 – 650 učenika, a školu trenutno pohađa oko 810 učenika. Nastava se izvodi u dvije smjene i jednoj međusmjeni”, naveo je Dautović odgovarajući na pitanje CdM-a.
Na pitanje da li imaju fiskulturnu salu, on ističe da imaju, ali je u prilično lošem stanju.
“Jedan dio parketa je od vlage oštećen, pa je u tom dijelu popravljan i krpljen, mada ne adekvatno, ali je i pored toga sala upotrebljiva. Mokri čvorovi i svlačionice su u veoma lošem stanju, te nijesu upotrebljivi”, istakao je Dautović.
Dodaje da pri školi postoje i sportski poligoni na školskom dvorištu (fudbal i košarka), pa se nastava fizičkog dijelom izvodi i na tim poligonima.
Što se tiče higijene u školi, Dautović navodi da je ona na zadovoljavajućem nivou uprkos starosti objekta i potrebi za renoviranjem.
Kada je u pitanju tehnička opremljenost, on ističe da je tu situacija na zadovoljavajućem nivou.
“Škola ima dovoljan broj računara i tehničke opreme za postojeći broj kabineta, ali škola ima potrebu za još jednim informatičkim kabinetom sa pratećom opremom”, kazao je Dautović.
Pitali smo i kada je zadnji put ulagano u školsku infrastrukturu.
“Posljednji put je vršena rekonstrukcija sistema grijanja 2024. godine. Zamjena i popravka kotlova je koštala oko 10.000 eura”, rekao je direktor OŠ “21. maj” Rožaje.
Dautović ističe da je škola u takvoj poziciji da nije moguće realizacijom jednog projekta riješiti sve probleme koji su se nagomilali, te da je potrebno dosta toga napraviti.
“Za poboljšanje situacije sa bezbjednošću učenika prioritetno je ograđivanje školske zgrade sa adaptacijom prilaza školi”, istakao je on.
Za povećanje energetske efikasnosti, Dautović naglašava da je prioritet zamjena vanjske stolarije.
“U smislu poboljšanja uslova boravka u prostorijama škole, higijene i samog kvaliteta nastave prioritet je rekonstrukcija i adaptacija enterijera škole, koja bi podrazumijevala i ugradnju eskalifta za kretanje osoba sa invaliditetom”, dodaje.
Dautović na kraju zaključuje da, pored gore navedenog, u prioritetno spada i rekonstrukcija fiskulturne sale.
Stanje u SMŠ “ Mladost“ Tivat djelimično zadovoljavajuće; Direktorica: Prioritet proširenje postojećih kapaciteta, rekonstrukcija električne instalacije, toaleta, krova…
CdM je pitao i upravu Srednje mješovite škole “Mladost“ u Tivtu o stanju infrastrukture i eventualnim problemima u toj školi, jer su neki čitaoci, odgovarajući na upitnik, kazali da u njoj postoje određeni nedostaci.
Direktorica škole Marija Čučković Vujnović kazala je da je stanje objekta djelimično zadovoljavajuće, posebno ukazujući na probleme sa prebukiranošću, te potrebu za proširenjem postojećih kapaciteta. Pored toga, ona je istakla da su za poboljšanje uslova u školi prioritet rekonstrukcija električne instalacije, renoviranje 10 toaleta, krova i fasade.
“Trenutno stanje školskog objekta može se ocijeniti kao djelimično zadovoljavajuće, uz postojanje određenih infrastrukturnih problema koji zahtijevaju dodatnu pažnju. Škola se i dalje suočava sa problemima u dijelu kanalizacione mreže, koji povremeno otežavaju redovno funkcionisanje objekta”, kazala je Čučković Vujnović.
Ona ističe da su evidentni nedostaci u osvjetljenju školskog dvorišta, ulaza u školu i samog dvorišnog prostora, što utiče na bezbjednost učenika i zaposlenih, naročito u popodnevnim i večernjim časovima. Navedeni problemi ukazuju na potrebu za daljim infrastrukturnim unapređenjima.
Neki čitaoci su, odgovarajući na upitnik naveli da u ovoj školi postoje višegodišnji problemi sa prebukiranošću, nedostatkom učionica, lošim sistemom grijanja i hlađenja. CdM je pitao upravu da li su ti navodi tačni i ako jesu, šta su uradili po tom pitanju.
“Zbog povećanog broja učenika, škola je u prethodnom periodu prešla na rad u dvije smjene, čime se nastoji odgovoriti na izazove vezane za prebukiranost i optimalno korišćenje postojećih prostornih kapaciteta. Na ovaj način obezbijeđena je redovna realizacija nastave, uz racionalnu organizaciju rasporeda časova i korišćenje učionica”, kazala je Čučković Vujnović.
Kada je riječ o uslovima rada, ona ističe da škola nema većih problema sa sistemom grijanja i hlađenja, te se nastavni proces odvija u adekvatnim temperaturnim uslovima tokom cijele školske godine.
“U vezi sa infrastrukturnim pitanjima i dugoročnim rješenjima, škola je u kontinuitetu u komunikaciji sa nadležnim institucijama i postupa u skladu sa propisanim procedurama”, naglašava Čučković Vujnović.
Prema njenim riječima, škola posjeduje fiskulturnu salu, koja je u funkciji i bezbjedna za korišćenje u realizaciji nastave fizičkog vaspitanja.
“Pored zatvorenog prostora, škola raspolaže i vanjskim sportskim terenima, koji se koriste u skladu sa vremenskim uslovima i planom nastave. Na taj način obezbijeđeni su adekvatni uslovi za izvođenje nastave fizičkog vaspitanja i sportskih aktivnosti učenika”, navela je direktorica SMŠ “Mladost” u Tivtu.
Kada je u pitanju higijena u školi, Čučković Vujnović ističe da je na zadovoljavajućem nivou, imajući u vidu prostorne kapacitete i organizaciju rada.
Što se tiče tehničke opremljenosti, Čučković Vujnović naglašava kako škola raspolaže znatnim brojem računara i tehničke opreme koji se koriste u nastavnom procesu.
“Međutim, jedan dio postojeće opreme je zastario, te ne može u potpunosti da odgovori zahtjevima savremenih obrazovnih programa, posebno u okviru smjerova kao što je Elektrotehničar za razvoj mobilnih i veb aplikacija, gdje su neophodne modernije i snažnije računarske konfiguracije”, dodaje ona.
Ipak, naglašava, uprkos tim ograničenjima, škola se uz dobru organizaciju i prilagođavanje nastave uspješno snalazi i obezbjeđuje realizaciju planiranih nastavnih aktivnosti.
Čučković Vujnović je, odgovarajući na pitanje CdM-a kada je posljednji put vršena rekonstrukcija u školi, kazala da se školske 2024/25.godine, pristupilo adaptaciji četiri učenička toaleta i promijenjen je parket u sali za fizičko vaspitanje.
Kada su u pitanju prioriteti za poboljšanje uslova, direktorica ove škole ističe da je potrebno proširenje postojećih kapaciteta i rekonstrukcija kompletene električne instalacije škole.
“Osim toga trebalo bi se pristupiti renoviranju prostalih 10 toaleta u školi, krova škole i fasade”, zaključuje Čučković Vujnović.
MPNI: U prethodnom periodu uloženo više od 100 miliona eura u rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata
S druge strane, iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ističu da kontinuirano rade na unapređenju obrazovne infrastrukture i stvaranju uslova za nesmetano pohađanje nastave za učenike.
Naglašavaju da je u prethodnom periodu uloženo više od 100 miliona eura u rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata na svim nivoima obrazovanja, od predškolskog do visokog.
“U saradnji sa Ministarstvom javne uprave, Univerzitetom Crne Gore, lokalnim samoupravama i međunarodnim partnerima, završeni su i započeti brojni infrastrukturni projekti, čime stvaramo kvalitetnije, bezbjednije i funkcionalnije uslove za rad i učenje za djecu, učenike, studente i prosvjetne radnike”, ukazuju iz MPNI.
Posebno ističu realizaciju projekata u saradnji sa međunarodnim partnerima – Evropskom investicionom bankom (EIB), Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
“Takođe, naglašavamo važnost saradnje sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, zahvaljujući kojoj smo realizovali čitav niz projekata širom zemlje, usmjerenih na unapređenje uslova za učenje, digitalizaciju, razvoj STEM oblasti i jačanje kapaciteta nastavnog kadra. Ovakva partnerstva potvrđuju da je ulaganje u obrazovanje prepoznato kao zajednički strateški interes Crne Gore i njenih međunarodnih partnera”, poručuju iz Ministarstva.
Podsjećaju da u saradnji sa UNOPS-om realizuju projekat ,,Funkcionalna analiza obrazovne infrastrukture” usmjeren na poboljšanje kvaliteta svih nivoa obrazovanja kroz jačanje institucionalnog kapaciteta za realizaciju i upravljanje školskom infrastrukturom.
“Po prvi put ćemo imati sistemsku analizu na osnovu koje ćemo definisati koji su to prioriteti kada je u pitanju ulaganje u obrazovnu infrastrukturu. U prvoj fazi ovog projekta urađena je analiza za 52 objekta, dok druga faza podrazumjeva anlizu 600 objekata obrazovno-vaspitnih ustanova. Značaj ovog projekta je prepoznala i Evropska investiciona banka koja je obezbjedila grant u iznosu od 2,6 miliona eura kako bi se ovaj projekat realizovao”, podsjećaju iz MPNI.
Poručuju da, kada je riječ o završenim infrastrukturnim projektima u 2025. godini, gotovo da nije bilo opštine u kojoj nije realizovan neki veliki infrastrukturni projekat u oblasti obrazovanja.
“Radili smo ravnomjerno, i na sjeveru i na jugu zemlje, i na takvom pristupu ćemo istrajati i u 2026. godini, jer jednaki uslovi za obrazovanje moraju biti standard, a ne privilegija. Plan investicija u obrazovanje prepoznat je kao jedan od prioriteta i u okviru Plana rasta, kojim su takođe predviđena značajna sredstva za izgradnju novih obrazovnih objekata i dalji razvoj infrastrukture na svim nivoima obrazovanja”, kažu iz Ministarstva.
Posebna pažnja, kako navode iz Ministarstva, biće usmjerena na rješavanje problema prebukiranosti.
“Kako bi se riješio problem prebukiranosti, koji je najizraženiji u školama u Podgorici i na jugu zemlje, jedan od prioriteta biće dalje unapređenje infrastrukture obrazovnih ustanova, što podrazumijeva izgradnju novih objekata, modernizaciju postojećih, kao i njihovo opremanje savremenim tehnologijama. Na taj način želimo da stvorimo optimalno okruženje za rad i učenje, u kojem će i djeca i prosvjetni radnici imati uslove dostojne savremenog obrazovnog sistema”, poručuju iz Ministarstva.
Gradiće novu gimnaziju u Podgorici, vrtiće u više gradova…
U tom kontekstu, iz MPNI izdvajaju i niz konkretnih infrastrukturnih projekata koji bi u narednom periodu trebalo da doprinesu poboljšanju uslova rada i učenja.
Izdvajaju izgradnju nove gimnazije u Podgorici, sportskih sala u Andrijevici i na Cetinju, nove osnovne škole na Starom aerodromu, nadogradnju OŠ „Vlado Milić“, vrtića na Starom aerodromu i Zlatici, vrtića i škole u Siti kvartu i Zabjelu, vrtića u Ulcinju, Bijelom Polju i Beranama, kao i novog paviljona OŠ ,,Oktoih” i novog vrtića u Baru čija je izgradnja već počela. Realizuje se i totalna rekonstrukcija postojećeg objekta JU OŠ ,,Risto Ratković” Bijelo Polje PO Pripčići.
“Naglašavamo da su projekti za vrtiće na Zabjelu i u Kotoru u završnoj fazi, kao i da je idejno rješenje za izgradnju novog vrtića u City kvartu predato na saglasnost Glavnom državnom arhitekti. Posebna pažnja će biti posvećena fiskulturnim salama kako bi naši mladi imali uslove za adekvatnu realizaciju nastavnih i vannastavnih aktivnosti iz fizičkog vaspitanja”, navode iz Ministarstva, dodajući da je u okviru najznačajnijih infrastrukturnih projekta u narednom periodu i izgradnja novog vrtića u Nikšiću.
Jednako važan segment investicija, ističu, predstavlja i ulaganje u IT opremu, za koju je u prethodnom periodu izdvojeno više od 7 miliona eura, zatim opremanje EdTech laboratorija u preko 100 škola, nabavka ṣ̌kolskih vozila i inventara.
“U narednom periodu planirana je nova, značajna nabavka IT opreme, kao i specijalizovane opreme za srednje stručne škole, kako bismo obezbijedili da učenici stiču znanja u okruženju koje prati savremene tehnološke i tržišne zahtjeve”, kažu iz Ministarstva.
Prosvjetna zajednica: Prebukiranost neriješen problem
Mišljenje o tome koji su trenutno najveći infrastrukturni problemi sa kojima se suočavaju škole u Crnoj Gori i kako oni utiču na kvalitet nastave CdM je zatražio i od Prosvjetne zajednice.
“To je sigurno veliki broj starih školskih zgrada, sa podnim podlogama ili stolarijom koje su odavno trebali biti zamijenjeni, sa klupama i stolicama u kojima su sjedjeli roditelji današnjih đaka, neefiksnim grijanjem ili krovovima koji prokišnjavaju. Jedan dio škola je prošao kroz proces adaptacije, što ohrabruje, ali još dosta posla je preostalo. S druge strane, prebukiranost škola u Podgorici i Budvi, odnosno nužnost izgradnje novih školskih zgrada još uvijek je neriješen problem”, upozoravaju iz Upravnog odbora (UO) Prosvjetne zajednice Crne Gore.
Ističu da su na taj problem, naročito u Podgorici i Budvi, ukazivali još od osnivanja tog udruženja.
“Prosto je neshvatljivo da se u nekim školama nastava organizuje u pet smjena (dvije smjene i tri međusmjene) jer takav raspored aktivnosti, i pored velikog angažovanja uprava tih škola, ne omogućava ni pedagoške, a plašimo se, ni bezbjednosne uslove za optimalan rad. Nužnost izgradnje novih škola postoji već decenijama, a činjenica da to nije realizovano je veliki poraz društva. Stari objekti bez obzira na svoju starost ipak su podložni najraznovsrnijim intervencijama, od promjene elektro ili vodovodnih instalacija, sanitarija, vrata, prozora, pa do termoizolacije i adaptacije sistema grijanja. Dakle, sve se može ukoliko se ima volje i odlučnosti, ukoliko se razumno postave prioriteti. Ukoliko iskreno mislimo da su „djeca naša budućnost“ ni jedno ulaganje u najbolje uslove za njihovo obrazovanje nije bacanje novca”, naglasili su iz UO Prosvjetne zajednice.
No, postavlja se pitanje postoji li jasna strategija kada je riječ o rekonstrukciji škola, posebno u sredinama gdje se nastava odvija u starim, neuslovnim objektima.
“Smatramo da strateški okvir za unapređenje školske infrastrukture jeste prepoznat kroz Strategiju reforme obrazovanja 2025–2035, ali da njegova realizacija ne može biti odgovornost isključivo resornog ministarstva. Osjećamo jasnu težnju trenutnog rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da se u što kraćem roku sanira i obnovi što veći broj zapuštenih školskih objekata, što predstavlja pozitivan iskorak u odnosu na raniji period”, navode iz UO Prosvjetne zajednice.
Istovremeno, dodaju, neophodno je snažnije uključivanje opština i lokalnih zajednica, koje najbolje poznaju stvarne potrebe na terenu, kao i plansko obezbjeđivanje sredstava iz EU fondova, posebno imajući u vidu strateško opredjeljenje Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.
“Ulaskom u EU, pred obrazovni sistem će se postaviti dodatni zahtjevi, među kojima je i uvođenje cjelodnevnog boravka djece u školama, što nosi brojne pedagoške i socijalne prednosti”, kažu iz Prosvjetne zajednice, međutim, u ovom trenutku ne vide da škole, naročito u Podgorici i na primorju, imaju infrastrukturne kapacitete za takav model rada.
“Mnoge škole su prekobrojne sa učenicima (kapacitet 800 a imaju preko 1800 učenika), rade u više smjena i nemaju adekvatne prostorne uslove za produženi boravak, dodatne sadržaje i kvalitetan rad sa djecom. Najveći izazovi ostaju nedostatak prostora, dugogodišnje zanemarivanje ulaganja u nove objekte, spora realizacija rekonstrukcija i izostanak dugoročnog planiranja koje bi pratilo demografske trendove. Zato je ključno da se u skladu sa Strategijom 2025–2035 ojača koordinacija između države, lokalnih samouprava i međunarodnih partnera kako bi se obezbijedili sigurni, kvalitetni i evropski uslovi za obrazovanje sve djece”, poručuju iz Prosvjetne zajednice.
Upitani da li smatraju da je jedan od gorućih problema i nedostatak školskih objekata u gusto naseljenim područjima, na primjer u Podgorici, odgovaraju potvrdno.
“Jasno je da jeste. To osjećaju učenici, roditelji, nastavnici, to je jasno lokalnim upravama i državnim institucijama. Ipak, želja i namjera već predugo vremena ostaju mrtvo slovo na papiru. U trenutku kada smo svjedoci velike ekspanzije građevinskih radova, upravo u Podgorici i Budvi, prilično je zabrinjavajuće da tu ekspanziju ne prate i izgradnje školskih zgrada. Prije nekoliko godina imali smo priliku da u Podgorici pratimo predavanja dvojice arhitekata čiji je projekat škole u Beču proglašen najuspješnijim rješenjem za jedan novi gradski kvart. Ta škola je planski predviđena za naselje koje je tek trebalo da se razvija, a njena izgradnja započeta je prije izgradnje stambenih zgrada”, pojašnjavaju iz UO Prosvjetne zajednice Crne Gore.
Dodaju da je na osnovu procjena koliko će porodica živjeti u tom dijelu grada i koliko se djece očekuje, unaprijed određen kapacitet škole.
“Isti princip primijenjen je i za vrtiće i zdravstvene ustanove. Upravo je postojanje te osnovne društvene infrastrukture bio uslov da bi uopšte mogla da se realizuje gradnja stambenih objekata. Kod nas je, nažalost, situacija obrnuta. Prvo niču stambene zgrade, a za škole, vrtiće i domove zdravlja ako ostane mjesta. A najčešće ne ostane. Znamo i zašto je to tako”, kažu iz Prosvjetne zajednice.
Ulaganje u obrazovanje najsigurnija investicija u budućnost zemlje
Iz UO Prosvjetne zajednice kažu da se nakon mnogo godina totalne inertnosti primjećuje talas investicija u modernizaciju škola.
“U prvom redu, imperativ je bio obnova prilično zastarjele informatičke opreme. Sada sve škole u Crnoj Gori imaju savremenu informatičku opremu i najavljeno je da će se i dalje raditi na tome kao i obezbjeđivanju jačeg i bespaltnog interneta za sve škole. Trenutno se po školama vrši i raspodjela namještaja, kao što su ormari, stolovi i stolice, školske table i sl. Postojale su ponude školama i da dostave informacije o potrebnoj opremi za kvalitetnu kabinetsku nastavu, ali, nažalost, ne primjećujemo da se taj segment aktivnosti i realizovao. No, nadam se da će i ovi odgovori na vaša pitanja poslužiti kao podsjećanje da su u jednom trenutku razgovori između MPNI i nastavnika-praktičara po ovom pitanju bili vrlo intenzivni, a nada ne samo nastavnika već i učenika probuđena”, navode iz Prosvjetne zajednice i ukazuju da će budno pratiti naredne korake.
Takođe, još uvijek imamo škole koje ne posjeduju fiskulturnu salu.
“U skorijem periodu obnovljeni su i školski kombiji i autobusi. Nadamo se da će se sa tim nastaviti i da će se zadovoljiti potrebe svake škole”, dodaju.
Bezbjedan dolazak učenika do škole morao bi biti prioritet.
“Takođe već smo reagovali ka nekoliko opština i Ministarstvu da se osim učenicima obezbijedi besplatan prevoz i nastavnicima, ne samo učenicima. Plaćanje prevoza i goriva za svakodnevni dolazak nastavnika na posao, značajno optereti i onako skromne plate. Da sumiramo, ni jedno promišljeno, planirano i ciljano ulaganje u obrazovanje, nije i ne može biti izgubljen novac, već je to najsigurnija investicija u budućnost zemlje”, zaključuju iz UO Prosvjetne zajednice.
Više od dva miliona za modernizaciju sistema grijanja
Iz Ministarstva kažu da svake godine, kroz tekući i kapitalni budžet, obezbjeđuju sredstva za unapređenje uslova u vaspitno-obrazovnim ustanovama i kada je u pitanju modernizacija sistema grijanja, pri čemu, kako navode, određeni broj škola svake godine dobija novi, efikasniji sistem grijanja.
Podsjećaju da je u proteklih godinu izdvojeno preko dva miliona eura za modernizaciju sistema grijanja.
Adaptirani su sistemi grijanja u školama: JU OŠ ,,Polica” – Berane, JU OŠ ,,Milun Ivanović” – Rožaje, JU OŠ ,,Mojsije Stevanović” – Kolašin, JU OŠ ,,21. Maj” – Bijelo Polje, JU OŠ ,,18. Oktobar” – Podgorica, JU OŠ ,,Vojin Popović” – Podgorica, JU OŠ ,,Blažo Mraković” – Danilovgrad, JU OŠ ,,Niko Maraš” – Zeta, JU OŠ ,,Kekec” – Bar, JU OŠ ,,Zarija Vujošević” – Zeta, JU Srednja stručna škola – Rožaje, JU OŠ ,,Radomir Rakočević” – Mojkovac, JU SSŠ ,,Mirko Vešović” – Podgorica, JU OŠ ,,Balotiće” Rožaje, JU OŠ ,,Trpezi” Petnjica itd.
Ukazuju da je prošle godine kroz projekat sa Evropskom Investicionom bankom (EIB) „Unapređenje crnogorskog obrazovanja“ završena adaptacija devet srednjih stručnih škola i to: JU SSŠ „Berane“ Berane, JU SSŠ „Vukadin Vukadinović“ Berane, JU Srednja elektro-ekonomska škola Bijelo Polje, JU SMŠ „Bećo Bašić“ Plav, JU SSŠ Rožaje, JU SMŠ „Danilo Kiš“ Budva, JU SSŠ „Cetinje“ Cetinje, JU Škola za srednje i srednje stručno obrazovanje „Sergije Stanić“ i SSŠ ,,Bar”.
“Takođe, u prvoj polovini prošle godine završena je i izgradnja nove Osnovne škole ,,Vladimir Nazor” u Podgorici, dok je početkom ove godine završena izgradnja Osnovne škole ,,Branko Brinić” u Tivtu. U saradnji sa Ministarstvom energetike i Njemačkom razvojnom bankom (KfW) završeni su radovi u Gimanziji i Srednjoj likovnoj školi „Petar Lubarda“ na Cetinju, OŠ „Lovćenski i partizanski odred“ na Cetinju, OŠ „Srbija“ u Baru i OŠ „Jugoslavija“ u Baru”, dodaju iz Ministarstva.
Podsjećaju da su u prethodnom periodu završene rekonstrukcije u JU OŠ „Janko Mićunović“ Nikšić, JU OŠ „Dobrislav Đedo Perunović“ Nikšić, JU OŠ „Jovan Tomašević“ Virpazar, JU OŠ „Štampar Makarije“ Podgorica, JU OŠ ˝Radomir Mitrović˝ – područno odjeljenje u Donjim Lugama, Berane, JU UŠMB “Vasa Pavić” Podgorica, JU OŠ ,,Meksiko” Bar, JU OŠ ,,Risto Ratković”, JU OŠ „Marko Miljanov“ Podgorica, JU OŠ “Ivo Visin”, Kotor, JU OŠ “Šćepan Đukić” Lijeva Rijeka, JU OŠ „Milić Keljanović“ Andrijevica, PO Crnča JU OŠ ,, Rifat Burdžović Tršo“ Bijelo Polje, GimnazijA ,,Panto Mališić” Berane, JU OŠ ,,Dušan Obradović“ Žabljak, JU OŠ ,,Vladimir Rolović”, Šula Pljevlja, PO Borovica – JU OŠ ,,Mihailo Žugić” Pljevlja i JU OŠ ,,Rade Perović” Nikšić.
Takođe, navode da Američka ambasada svake godine obezbijedi sredstva u iznosu od preko milion eura kroz donaciju, za rekonstrukciju objekata u obrazovanju.
“U toku 2025. godine završena je sveobuhvatna rekonsturkcija objekta OŠ „Miroslav Đurović”, Rožaje kao i adaptacija vaspitne jedinice ,,Pčelica“ u okviru JPU ,,Dragana Kovačević“ Nikšić”, dodaju iz MPNI.
Da zaključimo, iako su zabilježeni određeni pomaci kada je riječ o ulaganju u školsku infrastrukturu, stari objekti, prebukiranost i nedostatak prostora ostaju ključni izazovi, naročito u većim gradovima.
Sagovornici CdM-a su saglasni da je ulaganje u obrazovanje najvažnija investicija u budućnost društva, pa je potrebna koordinacija svih institucija kako bi svi učenici imali bezbjedne i savremene uslove za školovanje.
Amra Nikočević, Elma Mahmutović
Izvor:CDM
