Donald Tramp mlađi je u utorak sletio na Grenland, arktičko ostrvo, a njegov otac, izabrani predsjednik Donald Tramp, izrazio je snažnu želju da ga kupi, uprkos oštrim izjavama tamošnjih zvaničnika da nije na prodaju…
Tramp mlađi je uoči putovanja rekao da od njega očekuje „malo zabave“, izjavivši za CNN, da je kao „čovjek koji voli da provodi vrijeme u prirodi uzbuđen što će ove nedjelje svratiti na Grenland“.
Ali putovanje je podstaklo spekulacije o tome šta su tačno planovi njegovog oca za ovu arktičku teritoriju.
Novoizabrani predsjednik kaže da je posjedovanje Grenlanda od vitalnog značaja za bezbjednost SAD, ali stručnjaci ističu da on računa i na druge stvari vezane za Grenland, kao što je bogatstvo prirodnih resursa, uključujući rijetke zemne metale, koji bi mogli postati dostupniji kako klimatske promjene otapaju led na toj teritoriji.
Jedinstvena geopolitička pozicija
Grenland je najveće ostrvo na svijetu i dom više od 56.000 ljudi. Bivša danska kolonija, a sada autonomna teritorija Danske, zauzima jedinstven geopolitički položaj, između SAD i Evrope. Njegov glavni grad Nuk je bliži Njujorku nego glavnom gradu Danske Kopenhagenu.
Dugo se smatrao ključnim za američku bezbjednost, posebno za odbijanje potencijalnog napada iz Rusije, rekao je Ulrik Pram Gad, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije. Pomorski plovni put Sjeverozapadnog prolaza prolazi duž njegove obale, a ostrvo je dio prolaza oko Grenlanda, Islanda i Velike Britanije, strateškog pomorskog regiona.
Tramp nije prvi američki predsjednik koji je iznio ideju o kupovini Grenlanda. Godine 1867, kada je predsjednik Endru Džonson kupio Aljasku, takođe je razmišljao o kupovini Grenlanda. Na kraju Drugog svjetskog rata, Trumanova administracija je ponudila Danskoj 100 miliona dolara za ostrvo, prema dokumentima o kojima su prvi pisali danski mediji.
Nijedna ponuda nije ostvarena, ali prema sporazumu o odbrani iz 1951, SAD su dobile vazdušnu bazu koja se sada zove svemirska baza Pitufik, na jseverozapadu Grenlanda. Na pola puta između Moskve i Njujorka, to je najsjevernija ispostava američkih oružanih snaga i opremljena je sistemom upozorenja na raketne pretnje.
SAD žele da obezbijede da „nikakva neprijateljska velika sila ne kontroliše Grenland, jer on može biti uporište za napad na SAD“, rekao je Pram Gad za CNN.
Bogat rijetkim mineralima
Međutim, ono što bi Trampu moglo biti još privlačnije jesu bogata nalazišta prirodnih resursa Grenlanda, rekao je Klaus Dods, profesor geopolitike na „Rojal Holovej univerzitetu“ u Londonu.
To uključuje naftu i gas, kao i rijetke zemne metale za kojima je velika potražnja zbog električnih automobila i vjetroturbina u okviru „zelene tranzicije“, ali i zbog proizvodnje vojne opreme.
Trenutno Kina dominira globalnom proizvodnjom rijetkih metala i već je zaprijetila da će ograničiti izvoz kritičnih minerala i povezanih tehnologija uoči Trampovog drugog mandata.
„Nema sumnje da su Tramp i njegovi savjetnici veoma zabrinuti zbog kontrole koju izgleda Kina ima“, rekao je Dods za CNN. Grenland nudi potencijalno bogat izvor tih kritičnih minerala, dodao je on. „Mislim da je bitna stvar oko Grenlanda da se Kina drži što dalje”.
Mogućnosti koje se otvaraju kako se led topi
Topljenje leda i brzo rastuće temperature na Arktiku stavljaju Grenland „u prvi red“ područja koja su ugrožena u klimatskoj krizi, ali neki u tome vide i ekonomske mogućnosti jer klimatske promjene preoblikuju zemlju.
Gubitak leda otvorio je nove brodske rute, povećavajući vreme kojim se može ploviti tokom leta na sjevernoj hemisferi. Arktički promet brodovima porastao je za 37 odsto tokom decenije do 2024, navodi Arktički savjet, objašnjavajući da se to dijelom događa i zbog topljenja leda.
„Tramp, mislim, polazi od ideje da se Arktik topi i uočava priliku“, rekao je Dods. On, međutim, upozorava, da su u stvarnosti uslovi duž ovih ruta i dalje često opasni po život, a topljenje leda može učiniti vode još opasnijim za plovidbu.
Postoji i mišljenje da bi topljenje leda moglo da olakša pristup prirodnim resursima, ali to još nije potvrđeno, rekao je Filip Stajnberg, profesor geografije na Univerzitetu u Daramu.
Nije da klimatske promjene čine resurse Grenlanda pristupačnijim, rekao je on za CNN, već „neophodnijim“.
Neki političari sa Grenlanda pominju ideju o specijalnoj asocijaciji, sličnoj onoj koju SAD imaju sa Maršalovim ostrvima, gde bi Grenland imao suverenitet, ali i finansijsku podršku SAD, u zamjenu za dogovore o određenim američkim strateškim interesima.
Međutim, bivši premijer Klajst izrazio je jak skepticizam da bi ova vrsta udruživanja mogla da funkcioniše. „Mislim da ni to nije od bilo kakvog interesa. Setite se samo kako su SAD tretirale svoje autohtone narode.“
Za sada ostaje nejasno dokle će Tramp slediti svoju najavljenu želju da preuzme Grenland kada bude na funkciji. „Niko ne zna da li je to samo hvalisanje, prijetnja da bi dobio nešto drugo ili je to zapravo nešto što on želi da uradi“, rekao je Pram Gad.
Izvor: N1
