Foto:Pixabay
Stručno usavršavanje nastavnika i nastavnica jedan je od stubova kvaliteta obrazovanja, a posljednjih godina postalo je predmet brojnih analiza u Crnoj Gori. Najnovije istraživanje, koje je u drugoj polovini 2024. godine sproveo Odsjek za kontinuirani profesionalni razvoj (KPR), daje detaljan uvid u iskustva, stavove i očekivanja nastavnog kadra kada je riječ o profesionalnom razvoju, objavilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) u Analizi programa stručnog usavršavanja.
Istraživanje „Profesionalni razvoj iz ugla nastavnika-ca“, koje je realizovao mr Zoran Lalović iz Odsjeka za istraživanje i razvoj Zavoda za školstvo, sprovedeno je putem anonimnog online upitnika, a predviđeno je Programom rada za 2024. godinu.
U anketi je učestvovalo ukupno 1.488 nastavnika i nastavnica iz osnovnih i srednjih škola – najviše iz osnovnih (77,8 odsto). Većinu čine nastavnici predmetne nastave, a najzastupljeniji su profesori stranih jezika, jezika i književnosti te matematike.
Uzorak je istraživanja je činilo iskusnije nastavno osoblje – oni sa preko 20 godina radnog staža i bez viših zvanja. Najveći broj ih je iz gradskih škola iz Podgorice, Nikšića i Bijelog Polja.
Poseban upitnik ispunilo je 281 zaposlenih iz predškolskih ustanova, od čega je 250 vaspitača i vaspitačica.
Podaci su pokazali nekoliko zabrinjavajućih trendova, ali i jasne smjernice za unapređenje sistema stručnog usavršavanja.
“Veliki broj nastavnika prijavljuje se na seminare „koji im se ponude“, bez prethodnog informisanja o temama i ciljevima. Čak 38 odsto ispitanika ide na edukacije bez jasnog uvida u njihovu svrhu”, piše u dokumentu.
Nastavnici najčešće pohađaju obuke kako bi produžili licencu ili stekli uslove za viša zvanja. Istraživanje ukazuje da je motivacija više administrativna nego profesionalna.
Zanimljiv je podatak da nastavnici sa višim zvanjima pokazuju veći stepen distance prema saradnji i aktivnostima u okviru škole.
“Najveći uticaj na kompetentnost nastavnika imaju obuke organizovane u školi ili u predškolskim ustanovama, zatim seminari Zavoda za školstvo. Najmanji uticaj pripisuje se online seminarima”, ističe se u dokumentu.
Rezultati dobijeni u Anketi pokazuju da su nastavnici osnovnih škola bolje pripremljeni za planiranje nastave prema ishodima, kao i primjenu aktivnih i interaktivnih metoda učenja.
Ispitanici najviše cijene poznavanje sadržaja predmeta i tehnike ocjenjivanja.
Manje važnim ocjenjuju poznavanje ciljeva programa, savremene metode učenja, socio-emocionalni razvoj učenika, principe inkluzivne nastave.
Istraživanje ukazuje na nedostatke u oblastima koje su presudne za savremenu nastavu razvoj viših kognitivnih sposobnosti učenika (kritičko i kreativno mišljenje, rješavanje problema), socio-emocionalne vještine učenika, ocjenjivanje zasnovano na ishodima i usklađeno sa ciljevima programa.
Odsjek za kontinuirani profesionalni razvoj najavio je da će rezultate koristiti za unapređenje programa stručnog usavršavanja, redefinisanje prioriteta u radu, kreiranje efikasnijih modela podrške nastavnicima.
A. O.
Izvor:CDM
