Foto:Pixabay
Sistem zaštite žrtava nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Crnoj Gori i dalje ne obezbjeđuje adekvatnu, pravovremenu i sveobuhvatnu zaštitu, upozorava Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama u najnovijem polugodišnjem izvještaju. Dokument, koji obuhvata period od 1. oktobra prošle do 1. aprila 2026. godine, ukazuje na ozbiljne institucionalne slabosti, neujednačeno postupanje centara za socijalni rad, policije, tužilaštava i sudova, ali i na nedovoljnu međusektorsku saradnju koja direktno utiče na bezbjednost žrtava.
<<<Povratak dostojanstvu: Priča Podgoričanke koja je prekinula nasilje<<<
Operativni tim je tokom izvještajnog perioda razmatrao osam novih slučajeva nasilja, uz kontinuirano praćenje rada nadležnih institucija, iniciranje inspekcijskih i stručnih nadzora, te komunikaciju sa policijom, centrima za socijalni rad, tužilaštvima i sudovima.
Nalazi izvještaja pokazuju da problemi nijesu izolovani incidenti, već dio šireg obrasca funkcionisanja sistema koji još uvijek ne uspijeva da odgovori na potrebe žrtava, posebno kada su u slučajeve uključena djeca ili postoji visok rizik od ponavljanja nasilja.
„Postojeći sistem zaštite žrtava nasilja nad ženama i u porodici, naročito u slučajevima u kojima su uključena djeca, i dalje ne obezbjeđuje adekvatnu, pravovremenu i sveobuhvatnu zaštitu“, navodi se u izvještaju.
<<<Tužilaštva efikasnija u borbi protiv porodičnog nasilja: Bez zastare i brže reakcije<<<
Posebno zabrinjava ocjena Operativnog tima da institucije često ne funkcionišu kao jedinstven sistem zaštite.
„Institucije često postupaju samostalno, ne dajući doprinos integrisanom i koordiniranom pristupu nasilju nad ženama i nasilju u porodici, što predstavlja pravno obavezujući standard“, upozorava se u dokumentu.
Analizirani slučajevi otkrili sistemske probleme
Operativni tim navodi da je rad bio zasnovan na detaljnoj kvalitativnoj analizi dokumentacije i institucionalnog postupanja, sa fokusom na prepoznavanje obrazaca rada, sistemskih propusta i primjera dobre prakse.
Posebna pažnja posvećena je zaštiti žrtava i poštovanju principa najboljeg interesa djeteta, koji je, kako se navodi, u pojedinim slučajevima ostajao u drugom planu usljed formalističkog pristupa institucija.
Analizirani slučajevi pokazali su da i dalje postoje ozbiljni izazovi u koordinaciji nadležnih organa, blagovremenoj razmjeni informacija i hitnom reagovanju kada postoji rizik po bezbjednost žrtve.
Centri za socijalni rad: Razlike u postupanju od grada do grada
Jedan dio izvještaja odnosi se na rad centara za socijalni rad, uključujući i Centar za socijalni rad Podgorica.
Operativni tim konstatuje da među centrima postoje značajne razlike u praksi, što dovodi do neujednačenog nivoa zaštite žrtava u različitim sredinama.
Posebno je problematizovano organizovanje zajedničkih susreta žrtava i nasilnika u prostorijama centara.
„Uočeni su slučajevi organizovanja zajedničkih susreta u prostorijama centra bez uvijek adekvatno obezbijeđenih mjera zaštite“, ističe se u izvještaju.
<<<Sve više prijava za silovanje, uznemiravanje i nasilje u porodici<<<
Takva praksa, piše u dokumentu, može dodatno ugroziti osjećaj sigurnosti žrtava i produbiti traumu kojoj su već izložene.
Operativni tim takođe konstatuje da je u radu pojedinih centara primjetan naglašen fokus na formalno-proceduralne aspekte postupanja.
„Postoji potreba da se u većoj mjeri uzme u obzir hitnost situacija koje uključuju nasilje“, naglašeno je u dokumentu.
Iako su registrovani i primjeri kvalitetnog rada i profesionalnog postupanja, ocjenjuje se da su razlike među centrima i dalje prevelike i da zahtijevaju dodatnu standardizaciju rada i jačanje stručnih kapaciteta.
Policija: Od primjera profesionalnosti do izostanka reakcije po službenoj dužnosti
Izvještaj pokazuje da je i u radu Uprave policije prisutna neujednačena praksa.
S jedne strane, evidentirani su primjeri pravovremenog reagovanja, kvalitetne saradnje sa tužilaštvom i kontinuiranog praćenja slučajeva nasilja.
<<<Drastično povećan broj predmeta nasilja u porodici: Više prijava i prekršajnih postupaka<<<
S druge strane, Operativni tim upozorava na slučajeve u kojima institucije nijesu iskoristile sve zakonske mogućnosti za zaštitu žrtava.
Posebno se problematizuje ono što se u izvještaju naziva „latentnim neprocesuiranjem po službenoj dužnosti“.
To se odnosi na situacije u kojima postoje medicinska dokumentacija, materijalni dokazi ili svjedoci nasilja, ali postupci izostaju jer žrtva nije spremna ili nije u mogućnosti da svjedoči.
Operativni tim upozorava da takva praksa može dovesti do dodatne viktimizacije žrtava i slabljenja povjerenja u institucije.
Dodatni problem predstavlja nedovoljna komunikacija između institucija.
„Ozbiljan sistemski problem predstavlja nedostatak blagovremene međusobne komunikacije“, konstatuje se u izvještaju.
Tužilaštvo i sudovi: Napredak postoji, ali praksa nije ujednačena
Kada je riječ o tužilaštvima, Operativni tim ocjenjuje da je u prethodnom periodu zabilježen određeni napredak u radu, ali da i dalje postoji prostor za unapređenje.
Posebno se naglašava potreba za snažnijom multisektorskom saradnjom i redovnim informisanjem žrtava o toku postupaka koji se vode u njihovim predmetima.
Sudovi su, međutim, ponovo identifikovani kao segment sistema u kojem postoje značajne razlike u odlučivanju.
„Prisutan je određeni stepen neujednačenosti u postupanju i odlučivanju, posebno u predmetima porodičnog prava i zaštite djece“, navodi Operativni tim.
<<<Vidljive brojke, nevidljive žrtve: Žene i borba protiv porodičnog nasilja<<<
U izvještaju se upozorava da preporuke stručnih službi i centara za socijalni rad nijesu uvijek jednako vrednovane, što može imati posljedice po ostvarivanje najboljeg interesa djeteta.
Takođe se ukazuje na potrebu snažnije komunikacije sudova sa policijom i tužilaštvom, kao i na obavezu da žrtve budu blagovremeno informisane o svim fazama postupka.
Spor sa Advokatskom komorom zbog javnog nastupa advokata
Poseban dio izvještaja odnosi se na obraćanje Operativnog tima Advokatskoj komori povodom javnog nastupa jednog advokata za kojeg je ocijenjeno da je relativizovao posljedice seksualnog zlostavljanja maloljetnika.
Kako se navodi, u medijskom gostovanju advokat je minimalizovao posljedice teških krivičnih djela seksualnog zlostavljanja nad maloljetnim licima.
Operativni tim podsjeća da Kodeks profesionalne etike jasno propisuje da advokat mora čuvati ugled profesije i doprinositi vladavini prava, ne samo tokom zastupanja stranaka već i u javnim nastupima.
Zbog toga je izraženo nezadovoljstvo odlukom disciplinskog tužioca da odbaci podnijetu prijavu.
Prema ocjeni Operativnog tima, takva odluka ne šalje dobru poruku o granicama profesionalne odgovornosti advokata u javnom prostoru.
NVO Sistem: Odgovornost institucija počinje prije tragedije
Paralelno sa objavljivanjem izvještaja, NVO Sistem upozorila je na konkretan slučaj mlade žene iz Podgorice kojoj je, uprkos sudski izrečenoj mjeri zabrane prilaska, bezbjednost ponovo dovedena u pitanje.
Iz organizacije podsjećaju da je Osnovni sud u Podgorici već prepoznao potrebu za zaštitom oštećene, ali da je navodno kršenje mjere prijavljeno svega nekoliko dana nakon njenog izricanja.
„Koliko puta jedna djevojka mora da zatraži zaštitu da bi je zaista dobila?“, upitali su iz NVO Sistem.
Organizacija upozorava da se ne smije čekati da dođe do najtežih posljedica kako bi institucije reagovale.
„Ne tvrdimo da će svaki slučaj završiti tragedijom. Ne tvrdimo da je svako kršenje mjere uvod u tragediju. Ali znamo da svaka tragedija ima trenutak u kojem je mogla biti spriječena. Znamo da iza svakog teškog ishoda često ostaju pitanja: da li je neko ranije prijavljivao, da li je neko upozoravao, da li je neko mogao reagovati brže?“, navodi se u saopštenju.
Iz ove organizacije poručuju da zaštitne mjere ne smiju ostati samo formalni dokumenti.
„Svrha zaštitnih mjera nije da budu papir u sudskom spisu. Njihova svrha je da zaštite osobu kojoj je zaštita potrebna. Ako ona i nakon izrečene mjere nastavlja da živi u strahu, onda svi moramo postaviti pitanje da li sistem ostvaruje svoju svrhu“, upozoravaju iz NVO Sistem.
Operativni tim traži reforme
Zaključak izvještaja je da su potrebne hitne i sveobuhvatne reforme sistema zaštite žrtava nasilja.
Operativni tim ocjenjuje da problemi nijesu pojedinačni, već duboko ukorijenjeni u načinu funkcionisanja institucija.
„Izostanak integrativnog i međusektorskog pristupa direktno utiče na nivo zaštite žrtava, produžava njihovu izloženost nasilju i narušava njihovu sigurnost i dostojanstvo“, upozorava se u dokumentu.
Zbog toga se preporučuje obavezna i kontinuirana edukacija svih profesionalaca koji rade sa žrtvama, dodatno jačanje institucionalnih kapaciteta, puna specijalizacija u postupanju u slučajevima nasilja, kao i redovni koordinacioni sastanci svih relevantnih institucija u predmetima visokog rizika.
Operativni tim poručuje da će nastaviti da prati rad institucija i inicira mjere nadzora, ali naglašava da stvarna promjena zavisi prije svega od spremnosti sistema da preuzme odgovornost i djeluje koordinisano, odlučno i na vrijeme, prije nego što upozorenja iz izvještaja postanu statistika novih tragedija.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
