U Crnoj Gori je prošle godine zabilježeno 16 napada na novinare, kazala je protpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković.
Ona je, na predstavljanju izvještaja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2023”, rekla da je Uprava policije evidentirala 11 napada na novinare.
“Opet je ponovljena situacija iz prethodnih godina da SMCG registruje više slučajeva od zvanično prijavljenih”, kazala je Camović Veličković.
Ona je rekla da je tokom prošle godine zabilježeno šest slučajeva prijetnji.
”Brojčano je situacija bolja jer je 2022. godine bilo 13 prijetnji, a 2023 šest. Što se tiče ozbiljnosti prijetnji manje-više su iste težine i tiču se ugrožavanja bezbjednosti i uvreda”, kazala je Camović Veličković.
Camović Veličković navela je da je Crna Gora, u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za prošlu godinu, zabilježila blagi pad rezultata u odnosu na prethodnu godinu – sa 3,35 na 3,33.
Ona je kazala da je uprkos tome Crna Gora zadržala treće mjesto u regionu.
Camović Veličković je rekla da Crna Gora i dalje ostvaruje najlošiji rezultat u domenu stvarne bezbjednosti novinara, kojim se mjere nefizičke prijetnje i uznemiravanje ali i prijetnje po život i fizičku bezbjednost, i stvarni napadi na medijske radnike i radnice.
Ona je dodala da su prošlu godinu obilježile izjave tadašnjeg premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, koji je u više navrata dovodio medije u vezu sa kriminalnim strukturama, kao i slučaj kada je nepoznata osoba na mejl uputila prijetnje silovanjem koje su se odnosile na pet novinarki.
„U 2023. novinarka Dragana Šćepanović osjećala se ugroženo nakon što je dugo bila na meti jednog portala i njegovog vlasnika, lokalnog biznismena Dragana Bećirovića, o čijem poslovanju je izvještavala, a koji je i pokrenuo peticiju među građanima protiv nje“, rekla je Camović Veličković.
Ona je kazala da je ove godine zabilježeno 18 napada na novinare navodeći da je najdrastičniji na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Camović Veličković je, predstavljajući Indikatore bezbjednosti novinara Crne Gore, kazala da se određene stvari mijenjaju nabolje i da su porasle zarade i smanjen broja napada na novinare.
“Ipak, suštinski se to ne osjeća jer je inflacija anulirala povećanja a neriješavanje ozbiljnih slučajeva napada na novinare zadržalo generalan osjećaj nesigurnosti kod zaposlenih u medijima”, kazala je Camović Veličković.
Ona je navela da je prošle godine u osnovnim sudovima u Crnoj Gori pokrenuto 25 postupaka protiv medija i novina zbog povrede časti i ugleda.
„Od tog broja najmanje šest tužbi su podnijeli mediji protiv drugih medija, dok među onima koji su tužili nema visokorangiranih političara i biznismena“, dodala je Camović Veličković.
Ona je rekla da najozbiljniji slučajevi napada na novinare nijesu riješeni i postoje ozbiljne indicije da je razlog političke prirode.
„Nakon pet godine u slučaju ranjavanja iz vatrenog oružja novinarke Olivere Lakić došlo je do pomaka“, istakla je Camović Veličković.
Prema njenim riječima, zabilježen je blagi pad broja online uznemiravanja medijskih radnika, sa 11 takvih slučajeva u 2022. godini, na sedam prošle godine od kojih su dvije prijetnje smrću.
“Ostali slučajevi se tiču prijetnji silovanjem, otvaranjem lažnih FaceBook naloga sa imenom novinara i porno sadržajem, uvrede“, dodala je Camović Veličković.
Ona je rekla da su prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori prošle godine funkcionisala 222 medija, i da je od tog broja oko 100 portala, a među njima veliki broj sa jednim ili ni jednim zaposlenim.
„Anketa koju je SMCG sproveo prošle godine pokazala je da apsolutna većina od čak 88 odsto anketiranih ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme“, kazala je Camović Veličković.
Ona je kazala da prosječna zarada novinara i dalje niža od prosjeka na državnom nivou.
„Ispod 800 EUR je i prima je više od polovine zaposlenih u medijima“, dodala je Camović Veličković.
Govoreći o Javnom servisu, Camović Veličković je rekla da je situacija u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) problematična po više osnova i to od dolaska novog rukovodstva u avgustu 2021. godine.
„Savjet je, suprotno odluci suda, opet izabrao istu osobu na tu poziciju zbog čega je i Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet u kojem utvrđuje okolnosti donošenja te odluke“, kazala je Camović Veličković.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da se prošle godine pojavio novi trend – da političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju novinare.
„Znate da su pojedini političari prijavljivali medije samo zato što su oni pisali o njima. Imali ste slučaj predsjednika Crne Gore koji se neprimjereno obratio novinarki RTCG i potom izvinio“, kazao je Kračković.
On je dodao da se sličan slučaj desio u ponedjeljak tokom konferencije za novinare u Gimnaziji „Slobodan Škerović“.
„Smatram da je važno da budemo solidarni, svima nam se mogu dešavati takve stvari samo zbog toga jer postavljamo pitanja. Nemaju pravo da komentarišu kakva su pitanja, oni samo moraju da odgovore na pitanja ili ako neće da ne odgovore“, dodao je Kračković.
Advokat Mirko Bošković rekao je da je SMCG niz godina učestvuje u aktivnostima koje su imali za cilj da dođe do dopuna Krivičnog zakonodavstva i da se to dogodilo prije tri godine.
“Dobili smo nekoliko kvalifikovanih oblika krivičnih djela. Imamo neka krivična djela koja predstavljaju tipične napada ne novinare. Imamo teško ubistvo, tešku tjelesnu povredu, prinudu, ugrožavanje sigurnosti“, kazao je Bošković.
On je rekao da su se desila dva nova slučaja koja su procesuirana po novom zakonodavstvu.
„To su slučajevi napada na novinarku u Bijelom Polju, nažalost tu je došlo do određenih procesnih propusta, do suštinskog nerazumijevanja koji su dovele do toga da ti slučajevi nemaju zadovoljavajući krivično-pravni epilog“, rekao je Bošković.
On je kazao da su vidjeli mogućnost unapređenja zakonodavnog okvira.
„Postoji još nezanemarljiv broj krivičnih djela koja bi mogla doći u obzir da bude propisana kvalifikatorna okolnost i da to osnaži prširi krivično-pravnu zaštitu. Radi se o nizu krivičnih djela, nedavni slučaj napada na novinarku pokazao je da to može da bude nasilničko ponašanje“, ukazao je Bošković.
On je rekao da se tu može svrstati i laka tjelesna povreda, proganjanje, mučenje, zlostavljanje.
„To bi u budućem periodu moglo da bude uzeto u obzir“, smatra Bošković.
Govoreći o online uznemiravanju, Bošković je rekao da Crna Gora ima zadovoljavajuće materijalno zakonodavstvo.
„Te norme dozvoljavaju nadležnim organima da pod te norme sublimiraju različite oblike radnje izvršenja napada, uključujući i online napade. Mislim da fokus treba staviti u procesuiranju tih napada i osnaživanju i tehnoloških i kadrovskih potencijala, prije svega na nivou policije“, rekao je Bošković.
Izvor.Mina
