Foto:CDT
Portal Raskrinkavanje.me slavi svoj sedmi rođendan!
Od svog osnivanja u oktobru 2018. godine Raskrinkavanje.me je objavilo skoro 3.500
tekstova u kojima smo razobličili na hiljade dezinformacija, objasnili na desetine lažnih
narativa, a za borbu protiv dezinformacija obučili desetine novinara svih redakcija širom
Crne Gore.
O dezinformacijama smo učili i studente i đake, ali i njihove nastavnike i profesore.
Samo u posljednjoj godini rada naša redakcija je je objavila više od 600 članaka u
kojima smo analizirali širok spektar dezinformacija – od političkih, preko onih kojima se
ugrožavaju nečija prava zbog pola, seksualne orijentacije, nacionalnosti, religije, pa sve
do neistina koje za cilj imaju da nas ubijede da se klimatske promjene kojima
svjedočimo zapravo i ne dešavaju. Nakon naših intervencija i članaka više od 50 medija
je ispravilo tekstove koji su sadržali dezinformacije.
U proteklih godinu dana redizajnirali smo sajt, uveli nove rubrike od kojih je jedna
upravo vezana za dezinformacije o klimatskim promjenama, suprotstavljali se nikad
jačoj reviziji istorije, a sve u saradnji sa uglednim novinarima i istoričarima iz regiona.
A šta se promijenilo u medijima, društvu i institucijama za ovih sedam godina?
Pojedini mediji i dalje su, čini se više nego ikada, u službi politike, novca, stranih uticaja
i prave su fabrike dezinformacija.
Institucije na njihov „rad“ okreću glavu i ne registruju ogromnu količinu dezinformacija
koja se u njima stvara a koje služe odbrani interesa pojedinaca iz politike ili partijskih
struktura – kako onih iz Crne Gore tako i van nje.
Društvo je, kako pokazuju istraživanja CDT-a, svjesno da su dezinformacije problem, ali
je sve više ranjivo i izloženo njihovom uticaju jer ga institucije ostavljaju na milost i
nemilost neistinama koje evoluiraju i traže pukotine u sistemu.
Dokle god institucije i neki mediji ne rade svoj posao fakt-čekeri će raditi svoj
Gostujući u rođendanskom podkastu Raskrinkavanja, zamjenica glavnog i
odgovornog urednika Raskrinkavanje.ba, Marija Ćosić, kazala je da fakt-čeking,
odnosno provjera činjenica ima važnu ulogu sve dok se društva suočavaju sa
“poplavom” dezinformacija.
“Integritet informacionog okruženja jedno je od ključnih premisa u demokratskom
društvu. Njegovo očuvanje je zajednička, multisektorska misija. Fakt-čekinga svoju
suštinu traži u držanju odgovornim medije, političare i građane i da u tome traži svoju
nišu. Naša misija je da dođemo do društva u kojem nema potrebe da mi postojimo, da
dođemo do toga da je društvo takvo, da se možemo ugasiti”, rekla je Ćosić.
Glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanje.me, Darvin Murić ukazao je da, iako
neke dezinformacije djeluju isuviše banalno, ljudi nasjednu, pokazuje iskustvo iz
svakodnevnog života.
“Dokle god institucije i mediji ne rade svoj posao, mi moramo raditi svoj”, zaključio je
Murić.
Izvršna urednica Raskrinkavanje.me, Jelena Jovanović ocijenila je da se mnogo
više ulaže u dezinformacije i dezinformativne kampanje nego u fakt-čeking. Ona je
naglasila da je fakt-čeking neodvojivi dio novinarstva te da dezinformacije podrivaju
demokratske vrijednosti ali i šire mržnju i donose finansijsku korist onima koji ih šire.
Sagovornici podkasta saglasni su da su najbolji efekti provjere činjenica u regionu
zapravo pozitivan uticaj na medije i promjenu politike u pogledu ispravki. Ćosić je
ukazala da mnogi mediji nijesu imali razvijenu praksu ispravki sve dok redakcije u
regionu nijesu počele da se bave fakt-čekingom.
Murić je upozorio da su dezinformacije, naročito one generisane tehnologijom koja se
zasniva na vještačkoj inteligenciji posebna opasnost za demokratsko društvo.
“Svaki AI sadržaj bi trebalo da bude označen, da ima vodeni žig. U suprotnom, gubi se
dodir sa realnošću. Ljudi više neće znati šta je stvarno, a šta nije. Naročito je ovo
opasno u kontekstu izbora, koji uskoro slijede u Crnoj Gori”.
Ćosić je navela da još uvijek nije počela u tolikoj meri zloupotreba sadržaja nastalog uz
pomoć AI u političkom kontekstu, ali da primjeri iz svijeta zahtijevaju veću pažnju o
njihovom uticaju.
“Tehnologija juri, a mi se sve više saplićemo dok pokušavamo da je stignemo. To se ne
dešava iz dana u dan, već napreduje iz minut u minut. Suština takvih modela je da oni
uče iz onoga što im mi kažemo, tu je njihova najveća opasnost. Iako još uvijek nemamo
toliku poplavu problematičnih sadržaja u političkom kontekstu, ipak bi trebalo da nas
brine".
Autor:Radiotitograd.me
