Foto:CDT
Što se više mijenja, to je više isto. Ovako bi se mogla opisati reforma crnogorskog
pravosuđa koja je započeta još 2000. godine, navodi se u analizi koju je za CDT pisao
advokat Siniša Gazivoda.
Analiza je pripremljena u okviru dijaloga koji CDT sa Institutom Damar pokreće
povodom obilježavanja 20 godina nezavisnosti.
U analizi se podsjeća da je reforma pravosuđa u Crnoj Gori započeta 2000. godine
donošenjem Projekta reforme pravosuđa od strane Vlade ondašnje Republike Crne
Gore.
“Na prvi pogled poređenje toga kako je pravosuđe izgledalo na početku reforme, a kako
izgleda sada, vjerovatno bi se najbolje moglo opisati francuskom izrekom –
plus ça change, plus c’est la même chose (što se više mijenja, to je više isto)”, kaže se
u analizi.
Ovo posebno, dodaje se, ako se to poređenje čini iz ugla koji je građanima najvažniji –
dužina trajanja postupaka, povjerenje u pravosuđe, percepcija rezistentnosti pravosuđa
na korupciju, politički i drugi uticaj.
„Ipak, pažljivijim sagledavanjem, u dosadašnjoj reformi desile su se i brojne izuzetno
važne promjene“, navodi se u dokumentu.
Dodaje se da se, od iskazivanja namjere za pristupanje EU, sticanja statusa kandidata
za članstvo 2010. godine i započinjanja pregovora o pristupanju u junu 2012. godine, pa
do danas, pravosudna reforma u najvećem dijelu planira i sprovodi kao dio procesa za
ispunjavanje kriterijuma za članstvo u EU.
„Konkretnije, od otvaranja pregovora za poglavlje 23 – Pravosuđe i osnovna prava,
te donekle za pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i sigurnost u decembru
2013. godine, koncept reforme sprovodi se, više ili manje uspješno, u kontekstu
pregovaranja“, navodi se u analizi.
“U tom smislu, u junu 2013. godine, Vlada je usvojila akcione planove za poglavlja 23 i
24, a zatim je u julu 2013. godine Skupština donijela Amandmane na Ustav Crne Gore
koji su uveli i značajne izmjene u pogledu pravosuđa. Izbor predsjednika Vrhovnog suda
i predsjednika Sudskog savjeta prenijeti su u nadležnost Sudskog savjeta. Propisana je
kvalifikovana većina za izbor sudija Ustavnog suda, Vrhovnog državnog tužioca,
izmijenjena je struktura Sudskog savjeta na način da više poslanici u Skupštini Crne
Gore nijesu članovi Sudskog savjeta već je povećan broj uglednih pravnika koje, u
skladu sa izmjenama, Skupština bira kvalifikovanom većinom. Izbor državnih tužilaca,
osim vrhovnog državnog tužioca u potpunosti je prenijet u nadležnost Tužilačkog
savjeta“, dodaje se u dokumentu.
Ocjenjuje se da političke promjene iz ljeta 2020. godine i njihove određene reperkusije
ne mogu da se izostave ni iz najkraće kontekstualizacije pravosudne reforme.
„Reforme koje su uslijedile uticale su i na kadrovski sastav pravosudnih institucija. Ove
promjene doprinijele su jačanju odgovornosti u sistemu i dovele do toga da se na
optuženičkoj klupi u ovom trenutku nalaze veoma istaknuti predstavnici pravosuđa od
kojih su neki bili i nosioci same pravosudne reforme, iako za sva lica za koja je
postupak još uvijek u toku i dalje važi pretpostavka nevinosti“, navodi se u analizi.
Međutim, dodaje se, činjenica da su neki od njih sa čelnih pozicija u pravosuđu i
organima za sprovođenje zakona prešli na optuženičke klupe u svakom slučaju upućuje
na tektonske potrese i promjene u pravosudnom sektoru.
„Ovi slučajevi predstavljaju, možda i najveći izazov za sudstvo u njegovoj dosadašnjoj
istoriji. Sudovi moraju da pokažu da su nepristrasni i nezavisni i od tih pojedinaca
kojima sude, ali i od političkih centara moći koji očekuju ovakav ili onakav ishod
postupka, kao i od očekivanja opšte javnosti, te da pri tome obezbijede pravo na
pravično suđenje svim okrivljenim licima. Uz to i sam postupak mora biti sproveden u
razumnom roku, kako zbog prava okrivljenih, tako i zbog efikasnog sprovođenja
pravde“, ističe se u analizi.
“Nijedna reforma neće biti uspješna bez jasne političke volje i elementarnog društvenog
konsenzusa i suštinskih, a ne samo formalnih promjena. Nezavisno, profesionalno i
efikasno pravosuđe mora biti shvaćeno kao zajednički interes svih – vlasti, opozicije,
pravosudnih institucija i građana”, zaključuje se u analizi reforme pravosuđa od obnove
nezavisnosti do danas.
Pravosuđe u Crnoj Gori: Što ga više mijenjamo, to je više isto
Autor:Radiotitograd.me
