Foto:CDT
To što institucije više nijesu u obavezi da Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK)
dostavljaju odluke o zapošljavanju i angažovanju lica tokom izborne kampanje
oduzelo je jedan od ključnih alata ASK za kontrolu zapošljavanja u javnom sektoru
tokom budućih izbornih procesa.
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFSPIK) propisuje da
se u vrijeme izborne kampanje mogu izuzetno zaposliti lica na određeno vrijeme
samo ako je to radno mjesto predviđeno aktom o sistematizaciji radnih mjesta.
Izmjenama ZFPSIK od jula 2025. godine, zabranjuje se i zaključivanje ugovora o
djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima kao i izmjena akata o
sistematizaciji radnih mjesta za vrijeme trajanja izborne kampanje. Ove mjere sada
obuhvataju i privredna društva u državnom i opštinskom vlasništvu, te nezavisne,
samostalne i regulatorne agencije, što ranije nije bio slučaj.
No, istovremeno, više ne postoji zakonska obaveza da se sve odluke o
zapošljavanju u javnom sektoru, zajedno sa pratećom dokumentacijom, dostavljaju
Agenciji u roku od tri dana od njihovog donošenja.
Da ukidanjem obaveze dostavljanja odluka, ASK ostaje bez osnovnog izvora
informacija na osnovu kojeg je mogla pokretati kontrole ocijenio je za
Raskrinkavanje.me zamjenik izvršne direktorice i direktor Istraživačkog centra
MANS-a Dejan Milovac.
“Drugim riječima, ASK bi sada trebalo da otkriva nepravilnosti bez podataka koji su
joj za to neophodni. To je kao da od poreske inspekcije očekujete da kontroliše
plaćanje poreza, ali joj ukinete pristup poreskim prijavama. Ukoliko se kontrola bude
zasnivala na tome da ASK naknadno traži dokumentaciju od institucija ili reaguje tek
po prijavama građana i medija, sistem će biti sporiji, manje efikasan i podložniji
prikrivanju zloupotreba”, kaže Milovac.
On dodaje da iskustvo MANS-a pokazuje da su upravo podaci o zapošljavanju i
angažovanju tokom kampanja bili među najvažnijim indikatorima moguće
zloupotrebe državnih resursa.
“Zato je i uvedena obaveza da se takve odluke dostavljaju ASK-u u kratkom roku,
kako bi kontrola bila preventivna, a ne naknadna. Sada dolazimo u situaciju da se
odustaje od jednog od rijetkih mehanizama koji je omogućavao pravovremeni
nadzor. Teško je očekivati da će kontrola biti efikasnija ako ASK više neće imati
automatski uvid u odluke koje treba da kontroliše. U praksi, to znači da će
eventualne zloupotrebe biti mnogo teže otkriti dok kampanja traje. A kontrola koja
dolazi nakon izbora uglavnom nema efekat odvraćanja i ne može poništiti političku
korist ostvarenu kroz nezakonito zapošljavanje”, poručuje Milovac.
Ipak, iz ASK-a uvjeravaju da će uprkos novim zakonskim rješenjima Agencija i dalje
koristiti sva zakonom propisana ovlašćenja za pribavljanje podataka, informacija i
dokumentacije, kako kažu, neophodne za vršenje nadzora i utvrđivanje eventualnih
povreda zakona.
“Obaveza objavljivanja akta o sistematizaciji radnih mjesta i zaključenih ugovora na
zvaničnoj internet stranici organa biće od posebnog značaja za obezbjeđivanje
transparentnosti i efikasno sprovođenje kontrola. Pored toga, Agencija će postupati
po svim podnijetim prigovorima, prijavama i drugim saznanjima koja mogu ukazivati
na moguće nepravilnosti u primjeni Zakona”, kazali su iz Agencije u odgovorima
dostavljenim našem portalu.
Naglašavaju da Agencija pozdravlja izmjene člana 44. Zakona o finansiranju
političkih subjekata i izbornih kampanja, kojima je tokom trajanja izborne kampanje
izričito zabranjeno angažovanje lica po osnovu ugovora o djelu i ugovora o
privremenim i povremenim poslovima.
“Istovremeno, važno je naglasiti da Zakon ne uvodi potpunu zabranu zapošljavanja
tokom izborne kampanje. Zapošljavanje je i dalje moguće u slučajevima kada je riječ
o radnim mjestima predviđenim aktom o sistematizaciji, u skladu sa zakonom. U
ovom segmentu neophodno je obezbijediti punu transparentnost procesa, kroz
objavljivanje akta o sistematizaciji radnih mjesta i zaključenih ugovora na zvaničnoj
internet stranici organa bez odlaganja. Istovremeno, potrebno je osigurati da se akt o
sistematizaciji ne smije mijenjati tokom trajanja izborne kampanje”, dodaju iz ASK-a.
Navode i da je cilj da se, uz puno poštovanje zakonskog okvira, javnosti i dalje
omogući pristup relevantnim informacijama koje doprinose jačanju povjerenja u
izborni proces i efikasni nadzor nad primjenom Zakona.
“Posebno je važno da institucije nadležne za praćenje primjene Zakona o
slobodnom pristupu informacijama djeluju efikasno i ostvaruju punu saradnju sa
Agencijom u postupcima kontrole obaveznog objavljivanja podataka. Takva saradnja
od ključnog je značaja za pravovremeno i potpuno utvrđivanje činjenica, kao i
eventualnih povreda zakona od strane obveznika”, dodaju iz ASK-a.
Domet reforme pokazaće budući izbori
Iz ASK-a poručuju da će nastaviti da redovno, blagovremeno i transparentno
informišu javnost o rezultatima sprovedenih kontrola, utvrđenim činjenicama i
eventualnim povredama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih
kampanja.
“Agencija smatra da će jasno definisanje zabrane angažovanja po navedenim
ugovornim osnovama doprinijeti smanjenju rizika od zloupotrebe javnih resursa u
izborne svrhe, imajući u vidu da su upravo ovi vidovi angažovanja u praksi
prepoznati kao posebno osjetljivi sa aspekta mogućeg političkog uticaja tokom
izbornih procesa”.
Dodaju da će, ipak, stvarni dometi i efekti primjene novih zakonskih rješenja moći
cjelovito da se sagledaju tek kroz njihovu primjenu u praksi i sprovođenje nadzora
tokom narednih izbornih kampanja.
Sa druge strane, Milovac upozorava da je problem mnogo širi od samog jednog
člana zakona, te da je politička korupcija u Crnoj Gori ostala sistemski problem.
“Iako su se 2020. godine desile značajne političke promjene, one nijesu dovele do
suštinske promjene modela upravljanja državnim resursima. Promijenili su se
politički akteri, ali ne i mehanizmi kroz koje partije dolaze do političke prednosti
koristeći institucije, javna preduzeća i budžetska sredstva”, poručuje on.
Dodaje i da nas iskustvo uči da je u Crnoj Gori i dalje moguće dobiti izbore kroz
zloupotrebu javnih resursa, politički motivisana zapošljavanja i različite oblike
kupovine političke podrške, bez ozbiljnog straha od pravnih ili političkih posljedica.
“Još više zabrinjava činjenica da ne vidimo dovoljno političke volje da se takvo stanje
suštinski promijeni”, zaključuje Milovac.
Autor:Radiotitograd.me
