Rana dijagnostika i adekvatno liječenje sprečavaju sljepilo koje je posljedica glaukoma

Radio Titograd

10.03.2025, 10:01h

4 min

Foto:RTCG

 

Glaukom predstavlja grupu očnih bolesti kod kojih dolazi do oštećenja očnog živca, karakterističnih ispada u vidnom polju i postepenog, progresivnog gubitka vida. Drugi je najčešći uzrok sljepila u svijetu. To je gostujući u Linku Radija CG povodom obilježavanja Svjetske nedjelje borbe protiv glaukoma, kazala oftalmološkinja u Kliničkom centru Crne Gore mr sc.med. Danijela Đurović Raonić.

Glaukom se, kako pojašnjava,  javlja kod dva odsto populacije i procjenjuje se da u našoj zemlji ima oko 12 000 oboljelih.

“Najčešće pogadja osobe starije od 50 godina. Osim njih, rizične grupe su rođaci oboljelih od glaukoma, zatim pacijenti koji su dalekovidi ili kratkovidi, pacijenti sa tanjom rožnjačom i visokim očnim pritiskom, kao i sa ranijim povredama oka, te pacijenti sa visokim ili niskim krvnim pritiskom, oboljeli od dijabetesa, migrene, kao i osobe sa lošom cirkulacijom”, istakla je dr Danijela Đurović Raonić.

Prevencija kako ističe, ne postoji u klasičnom smislu.

“Glaukom se ne može ni spriječiti, niti izliječiti. Ali, ono što se može uraditi u smislu očuvanja kvaliteta života, jeste rana dijagnostika i adekvatno liječenje” ukazala je Đurović Raonić.

Time se sprečava dalja progresija, dalje oštećenje očnog živca i vidnog polja, samim tim i vida.

“Prevencija ne zavisi samo od oftalmologa, već i od pacijenta, koji mora da koristi terapiju kako mu je propisana. Započinjanjem liječenja, vid se ne može vratiti, jer se živac ne može ponovo oživjeti. Prevencija je najznačajnija zato što se u krajnjem ishodu sprečava sljepilo. Da bi se na vrijeme dijagnostikovao glaukom, između 35. i 40.godine preporučuje se prvi oftalmološki pregled. Nakon 40. svake dvije do četiri godine, a poslije 50. svake godine ili jednom u dvije godine. Rizičnim grupama savjetuje se da ranije, čim napune 30, svake ili svake druge godine, pođu kod oftalmologa,” istakla je Đurović Raonić.

Danas se mnogo koriste digitalni aparati i javljaju se nove oftalmološke bolesti, poput sindroma umornog, crvenog oka.

“Nastaje zbog suvog oka jer ne trepćemo dovoljno. Radimo na blizinu i refleks treptanja je smanjen na pet treptaja u minuti, umjesto 16. Potrebno je da imamo svijest da dok radimo, češće trepćemo, jer tako obnavljamo suzni film. Sa druge strane, važan je i uticaj plave svjetlosti koju emituju ekrani digitalnih uređaja. Ona veoma škodi vidu. Bitno je i da dok smo za računarom, osvjetljenje dolazi sa lijeve strane. U očuvanju zdravlja oka, izuzetno je važan odmar. Na svakih 20 minuta rada, napraviti pauzu 20 s gledanjem u predmet koji je 20 metara ispred nas. Ako se javlja osjećaj suvoće oka, koristiti vještačke suze bez konzervansa. Što se tiče ishrane, jako je bitno konzumirati hranu bogatu vitaminima A, B, C, karotenoidima, zeaksantinom i luteinom, koji se nalaze u zelenom povrću, kao i crvenom i ljubičastom voću. Preporučuje se i što češće uzimati ribu,” ukazala je Đurović Raonić.

Naravno da je važna i umjerena fizička aktivnost, poput hodanja, trčanja, plivanja, vožnje bickla.

Nije dobro dugo držati glavu naniže, a prema riječima dr Djurović Raonić, trebalo bi izbjegavati pušenje i uzimanje veće količine alkohola. Savjet je i da se izbjegava nošenje kragni i kravata koje stežu, jer to povećava očni pritisak.

 

Dra Jovan Milić Dra Jovan Milić (Foto: RTCG)

Oftalmolog u Opštoj bolnici u Nikšiću dr Jovan Milić rekao je u Linku Radija Crne Gore da iako na prvi pogled glaukom povezujemo sa povišenim očnim pritiskom, nije uvijek znak jednakosti među njima.

“Zbog toga je potrebno svakog pacijenta sveobuhvatno obraditi, da bi došli do dijagnoze. Kad pacijentu objašnjavamo šta je glaukom, kažemo mu da je to neurodegenerativna bolest koja se karakteriše propadanjem očnog živca, a da je očni pritisak samo jedan od faktora rizika. Najvažniji je jer jedino na njega možemo direktno da utičemo i da progresiju, to jest propadanje vidnog živca, usporimo. U dijagnostici glaukoma, pored mjerenja očnog pritiska, kod svih pacijenata, mjerimo širinu vidnog polja i radimo OCT. Ta je metoda, u narodu poznata kao skener očnog dna, gdje posmatramo mikrostrukturalne promjene na nivou vidnog živca i žute mrlje, od koje kreću fina nervna vlakna, koja grade vidni živac. I upravo te rane promjene vidimo u razlici , to jest u promjeni debljine nervnih vlakana u žutoj mrlji. Kada se dijagnostikuje glaukom, mnogo je terapijskih mogućnosti prije operacije, ” naveo je Milić.

Glaukom se dominantno liječi kapima, koje snižavaju očni pritisak.

Prvo se uvodi jedan lijek, a mogu se koristiti maksimalno četiri vrste kapi.

“Kada se bolest ne može na taj način kontrolisati, onda se odlučujemo za neki vid invazivnog tretmana ili hirurgiju. U terapiji glaukoma, često se primjenjuje i neuroprotekcija. To je jedna supstanca, aminokisjelina koja se zove citokolin. Imamo je u organizmu, ali dodatnim unošenjem, štitimo nervne ćelije, samim tim i vidni živac od propadanja. Tako, uz kontrolu očnog pritiska, moẓ̌emo kontrolisati i progresiju bolesti. Znači, uz standardnu terapiju, imamo i neuroprotekciju, koja će umnogome usporiti napredovanje glaukoma, pogotovo kod ranih stadijuma”, pojašnjava Milić.

Kako kaže, optičku korekciju mora da ordinira oftalmolog jer uče školu da bi znali pacijentu da odrede dioptriju.

“Isto tako, i da preporučimo tip stakala i zaštite na staklima. Ja svojim pacijentima, s obzirom na to da živimo u tehnološkom svijetu, savjetujem da kad uzimaju naočare, obavezno uzmu i filter za plavo svijetlo, koje emituju svi ekrani mobilnih telefona, kompjutera,” naveo je Milić.

To, ističe, utiče na razvoj suvog oka, utiče na budnost, pažnju, …

Filter je veoma koristan i zahvaljujući njemu, koliko toliko, možemo da sačuvamo zdravlje svojih očiju od uticaja modernih tehnologija.

“Kad vam zatrebaju naočare, nemojte ići u apoteku ili na pijacu, i kupovati ih na svoju ruku. Umjesto toga, pođite kod oftalmologa. Kad je riječ o sunčanim naočarima, vodite računa da uzmete staklo koje polariše svjetlost i koje eliminiše uticaje najštetnijeg dijela UV spektra. Tako štitite i površinu oka i očno dno. Apostrofiram, koristite samo sunčane naočare koje štite od UVA i UVB talasnog spektra svjetlosti,” zaključio je Milić.

 

 

Izvor:RTCG

Podijeli na:

Sport, Titogradske vijesti, top2

10.03.2025. u 10:34h

Titogradske vijesti, top2

10.03.2025. u 10:05h

Titogradske vijesti, top2

10.03.2025. u 09:27h

Titogradske vijesti, top2

10.03.2025. u 09:15h

Titogradske vijesti, top2

10.03.2025. u 09:10h

Titogradske vijesti, top2

10.03.2025. u 09:01h

Skip to content