Crna Gora ulazi u fazu evropskih integracija u kojoj
rodna ravnopravnost više ne može biti vrijednost na papiru, već obaveza sistema.
Duboko ukorijenjeni stereotipi, otpor prema promjenama i nedostatak znanja za primjenu
rodne perspektive u praksama javne uprave usporavaju reforme.
To potvrđuju nalazi novog istraživanja o stavovima gradjana/ki i zaposlenih u javnoj
upravi predstavljeni na događaju koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj
(UNDP) u Crnoj Gori uz finansijsku podršku Evropske unije.
Svaka druga osoba u Crnoj Gori smatra da se pitanje rodne ravnopravnosti „pretjerano
naglašava“, dok gotovo dvije trećine vjeruje da žene i muškarci i dalje nemaju jednaka
prava. Više od polovine ispitanika/ca kaže da su muškarci bolji lideri, a četiri petine da je
majčinstvo najvažnija uloga žene. Više od trećine zaposlenih u javnoj upravi doživjelo je
neku formu uznemiravanja, a skoro duplo više žena od muškaraca osjeća da je bilo u
neravnopravnom položaju u vezi sa napredovanjem.
Na panelu koji je okupio predstavnike/ce EU, UNDP-a i Vlade Crne Gore naglašena je
zajednička posvećenost jačanju rodno odgovornog upravljanja i uspostavljanju rodne
ravnopravnosti kao sistemskog prioriteta.
“Ako se ovakav tempo nastavi, puna rodna ravnopravnost ostaće nam nedostižna još
najmanje pedeset godina – i to u trenutku kada svjedočimo sve izraženijem otporu
prema rodnoj ravnopravnosti. Ako Evropa i Crna Gora žele da ostanu konkurentne u
savremenom svijetu, moramo iskoristiti sav raspoloživi talenat — a ne samo polovinu. To
podrazumijeva institucije koje autentično odražavaju društva koja predstavljaju“ naglasila
je zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson.
„Crna Gora je danas na prelomnoj tački: potrebno je da žensko liderstvo preuzme jasnu
odgovornost, da se uvedu mjerljivi standardi i da rodna perspektiva postane dio svakog
procesa — od budžetiranja do zapošljavanja. UNDP ostaje partner koji gradi kapacitete i
alate institucija, kako bi pravo postalo praksa, a rodna ravnopravnost svakodnevni
standard“, poručila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je da rodna ravnopravnost za nju
nije administrativni zadatak već lično uvjerenje: „U ovoj Vladi žene uspješno vode neke
od najzahtjevnijih resora – ravnopravno stoje rame uz rame sa svojim kolegama
ministrima. U ovoj sali sjedi žena koja će uvesti sedmočasovno radno vrijeme, žena koja
gradi infrastrukturu i upravlja javnim radovima i investicijama. A tu je i žena koja će
sljedeće godine završiti pregovore Crne Gore sa Evropskom unijom. Žene nijesu kvote —
žene vode državu”, poručila je Gorčević. Ona je dodala da sa 40% žena u parlamentu
Crna Gora već sada parira mnogim državama članicama EU.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić ukazala je na centralnu
ulogu rodne ravnopravnosti u politikama rada. „Reforma rada u Crnoj Gori zasniva se na
jasnom principu: dostojanstvo i ravnopravnost u radu moraju biti prava, a ne privilegije.
Jačanjem zaštite od diskriminacije i uznemiravanja, unapređenjem inspekcijskih
mehanizama i uvođenjem mjerljivih standarda, stvaramo uslove da svaka žena i svaki
muškarac mogu raditi u okruženju koje ih štiti i cijeni. U tome je stručna podrška UNDP-a
bila i ostaje od presudnog značaja“ dodala je Nišić.
Ministarka javnih radova Majda Adžović naglasila je važnost uključivanja rodne
perspektive u javna ulaganja. “Za mene orodnjavanje nije formalnost i nije ukras
političkog procesa, to je prije svega alat da državne odluke budu efikasne i pravedne.
Kada u planiranju uvažimo potrebe svih žena i muškaraca, gradimo infrastrukturu prema
mjeri svih građanki i građana. Moj cilj je da orodnjavanje javnih radova postane praksa od
koje se ne odstupa kako bismo gradili državu koja zaista funkcioniše.
Poslanica i članica Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotović istakla je
da ravnopravno učešće žena u politici doprinosi kvalitetu demokratije. “Rodna
ravnopravnost u politici nije samo pitanje prava, već efikasnosti I kvaliteta demokratije.
Veće učešće žena doprinosi inkluzivnijim odlukama I društvu koje bolje odgovara
potrebama svih svojih članova i članica. Stereotipi ne smiju odlučivati. Podrška ženama u
politici, mentorski programi i obrazovanje ključni su za ravnopravnost.“
Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj poručio je društvo napreduje onda
kada javna uprava jednako prepoznaje potencijal žena i muškaraca. „Postizanje rodne
ravnopravnosti u državnoj upravi nije samo strateški cilj – to je civilizacijska obaveza koja
određuje kvalitet našeg društva i kapacitet institucija da služe svim građankama i
građanima jednako. Rodna ravnopravnost nije stvar izbora — ona je temelj pravedne,
efikasne i profesionalne javne uprave.“
Na konferenciji je predstavljena i javno dostupna Digitalna platforma koja objedinjuje
podatke o rodnoj ravnopravnosti, analize i alate za kreiranje rodno odgovornih politika
zasnovanih na dokazima. Platforma je dostupna na linku: https://genderprofile.me
Konferencija je dio projekta „Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti“, koji u Crnoj Gori
sprovodi UNDP u saradnji sa Vladom Crne Gore, a finansira Evropska unija.
