Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Teško je biti žena znanja i odgovornosti u društvima koja nijesu naklonjena damama, naročito u
sredinama koje po mnogim parametrima savremenosti još uvijek kaskaju za razvijenim svijetom. U
takvim društvima, među kojima se i Crna Gora često prepoznaje po sporim promjenama svijesti,
ženski profesionalni uspjeh nerijetko se doživljava kao izuzetak, a ne kao pravilo. Umjesto podrške,
žene se često suočavaju sa “stalnim otporima”, sumnjom u autoritet, potcjenjivanjem znanja i
očekivanjem da se njihova uloga zadrži u granicama „prihvatljivog“. Ipak, upravo u takvom
ambijentu nastaju one dame koje svojim radom ruše ove predrasude. Takve žene postaju stubovi
sistema, iako sistem često nije bio spreman da ih prepozna. One dokazuju da savremenost jednog
društva ne počinje zakonima i strategijama, već vjerom u sebe i svoje znanje. Dok Crna Gora još
uvijek traži ravnotežu između tradicije i modernih vrijednosti, upravo (mnoge) prve dame biologije,
naučnice, zaštitnice prirode, menadžerke znanja pokazuju da je promjena moguća iznutra. Njihova
borba nije spektakularna, ali je dugoročna njihova pobjeda nije lična, već društvena. Zato su one
naljepši spoj profesionalaca u svojim oblastima one su jedinstvena korekcija društva. U njihovom
radu ogleda se ono najbolje što Crna Gora može biti odgovorna, znanjem vođena i okrenuta
budućnosti u kojoj pol i predrasude prestaju da budu granica. Oo je priča o jednoj od takvih dama.
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore predstavlja jedan od najsloženijih sistema u
Crnoj Gori ustanovu u kojoj se svakodnevno prepliću nauka, zaštita prirode, održivi razvoj, turizam,
zakonske obaveze i odgovornost prema budućim generacijama. Upravo u takvom sistemu dolaze do
izražaja pojedinci čiji profesionalni integritet, znanje i dugogodišnji rad postaju oslonac institucije.
Među njima se posebno izdvaja dama mr Nela Vešović Dubak, biolog i jedna od najznačajnijih
stručnjaka u oblasti zaštite ptičjeg svijeta u Crnoj Gori.
Obrazovanje Nele Vešović Dubak čvrsto je utemeljeno u biološkim naukama. Diplomirala je
biologiju, a 2008. godine magistrirala na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore
u Podgorici. Njena magistarska teza bila je posvećena Skadarskom jezeru jedinstvenom ekosistemu
Balkana sa fokusom na „Procjena abundantnosti populacija najznačajnijih vrsta ptica iz roda
Anas i Aythya (Anatidae) na Skadarskom jezeru“ urađena je 2008. na Prirodno-matematičkom
fakultetu Univerziteta Crne Gore, Studijska grupa za biologiju postdiplomske studije. Time je već u
ranoj fazi karijere pokazala istraživačku preciznost i duboko razumijevanje značaja dugoročnog
monitoringa kao osnove zaštite prirode. Paralelno sa naučnim radom, bila je koautorka dvojezične
fotomonografije „Skadarsko jezero – boje života“ (2008), koja je na spoj nauke i vizuelne
umjetnosti približila javnosti bogatstvo biodiverziteta najvećeg jezera na Balkanu. Ova publikacija
predsatavlja dragocjeni dokument prirodnih vrijednosti, ali i śedočanstvo njenog trajnog
opredjijeljenja da znanje ne ostane zatvoreno u stručnim krugovima, već da postane dostupno široj
javnosti. Time je Nela Vešović Dubak pokazala da je popularizacija nauke jednako važna kao i
njeno stvaranje jer samo informisana javnost može biti saveznik zaštite prirode.
Dosadašnji profesionalni put Nele Vešović-Dubak u velikoj mjeri obilježen je dugogodišnjim
terenskim radom u okviru Nacionalnih parkova Crne Gore. Kao ornitolog, ona je veći dio karijere
provela na terenu, u neposrednom kontaktu sa prirodom, pticama i njihovim staništima. Takav rad
podrazumijeva ne samo stručno znanje, već i terensku izdržljivost, spremnost na dugotrajna
posmatranja i rad u često zahtjevnim uslovima. U Nacionalnom parku Skadarsko jezero, Nela
Vešović Dubak bila je i ostala jedan od dragocjenih stručnjaka za praćenje ptica močvarica.
Pelikani, kormorani, patke i druge vrste postali su živi pokazatelji stanja ekosistema. Sistematski
monitoring brojnosti, praćenje gniježđenja i migracija omogućili su da se zaštitne mjere planiraju na
osnovu činjenica, a ne pretpostavki. Upravo takav pristup dao je Nacionalnim parkovima Crne Gore
snažnu stručnu osnovu u oblasti ornitologije.
Pelikan simbol uspjeha zaštite
Posebno poglavlje u profesionalnom radu Nele Vešović-Dubak predstavlja očuvanje dalmatinskog
pelikana (Lat. Pelecanus crispus), jedne od najugroženijih i najimpozantnijih ptica evropskog
kontinenta. Skadarsko jezero je jedno od rijetkih staništa ove vrste, a njen opstanak zavisi od
pažljivo osmišljenih i dosljedno sprovedenih mjera zaštite. Učestvujući u realizaciji projekata koji
su uključivali postavljanje vještačkih platformi za gniježđenje u rezervatu Pančevo oko, Nela
Vešović-Dubak dala je direktan doprinos stvaranju bezbjednih uslova za razmnožavanje pelikana.
Rezultati tog rada prevazišli su očekivanja zabilježeni su istorijski rekordi u brojnosti populacije, sa
preko 200 jedinki i više od 50 mladih u jednoj sezoni. Posebno značajan podatak predstavlja i
najranije zabilježeno gniježđenje pelikana, kada su pojedine jedinke počele polagati jaja već u
decembru što je jasan signal stabilnosti staništa i minimalnog uznemiravanja. Ovi rezultati nijesu
plod slučajnosti, već dugogodišnjeg sistematskog rada, međuinstitucionalne saradnje i stručnog
nadzora, u kojem je Nela Vešović Dubak imala jednu od važnih uloga. Pored toga rad Nele Vešović-
Dubak obuhvatao je i savremene projekte praćenja migratornih ptica. Posebno se izdvaja
istraživanje evroazijske zlatovrane (Lat. Coracias garrulus) na Ulcinjskoj solani, realizovano u
saradnji sa Prirodnjačkim muzejem Crne Gore i međunarodnim partnerima. Praćenje jedinke
opremljene odašiljačem, od Ulcinja do podsaharske Afrike i nazad, donijelo je dragocjene podatke
o migracionim rutama i potvrdilo značaj Solane kao važnog staništa. Istovremeno, višegodišnje
postavljanje gnijezdnih kutija pokazalo se kao uspješna mjera stabilizacije populacije ove ugrožene
vrste. Pored istraživanja, Nela Vešović Dubak je kontinuirano ukazivala na problem krivolova i
ilegalne trgovine zaštićenim pticama na Balkanu. Još prije više od decenije jasno je isticala potrebu
za snažnijom primjenom zakona i edukacijom javnosti. Učestvovala je i u nadzoru gniježđenja
flamingosa na Ulcinjskoj solani, kao i u jačanju saradnje sa inspekcijskim i nadzornim organima,
čime je njen rad dobio i važnu društvenu dimenziju.
Od nauke ka upravljanju sistemom
Prelazak Nele Vešović Dubak sa terena i naučnih istraživanja na rukovodeću poziciju u sistemu
nacionalnih parkova nije bio diskontinuitet, već prirodan i logičan slijed njenog profesionalnog
razvoja. Danas, na funkciji pomoćnice direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam u Javno
preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, ona predstavlja rijedak, ali izuzetno dragocjen spoj
naučnika i menadžera osobe koja sistem ne posmatra apstraktno, već ga razumije iznutra, kroz
iskustvo terenskog rada, dugogodišnjeg monitoringa i neposrednog suočavanja sa izazovima zaštite
prirode. Njene nadležnosti obuhvataju planiranje, koordinaciju i sprovođenje programa zaštite
prirode u svih pet nacionalnih parkova Crne Gore, što podrazumijeva složen proces usklađivanja
zakonskih obaveza, naučnih preporuka i realnih mogućnosti upravljanja prostorom. U tom okviru,
poseban akcenat stavlja na razvoj održivog turizma ne samo ekonomskog modela, već kao pažljivo
balansiranog odnosa između pośetilaca i ośetljivih ekosistema, đe se prirodne vrijednosti
interpretiraju i čuvaju. Važan segment njenog rada odnosi se i na edukativne i promotivne
aktivnosti, kroz koje nacionalni parkovi postaju prostori znanja, učenja i susreta čovjeka sa
prirodom. Učestvujući aktivno u izradi planova upravljanja, Nela Vešović-Dubak dosljedno
naglašava da bez saradnje sa lokalnim zajednicama nema ni trajne zaštite prostora. Upravo zato
insistira na participativnom pristupu, u kojem se glas ljudi koji žive uz zaštićena područja ne
doživljava kao prepreka, već kao neophodan element uspješnog upravljanja. U njenom dosadašnjem
profesionalnom angažmanu unaprijeđena je i dostupnost nacionalnih parkova široj javnosti, između
ostalog kroz uvođenje jedinstvene ulaznice za sve parkove, čime je napravljen iskorak ka
savremenom, otvorenom i inkluzivnom modelu upravljanja. Ova mjera nije imala samo praktični
značaj za pośetioce, već je simbolički potvrdila ideju da nacionalni parkovi pripadaju svima kao
zajedničko prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore.
Biografija Nela Vešović-Dubak śedoči o rijetko viđenom kontinuitetu od biologije kao temeljne
naučne discipline, preko zahtjevnih i dugotrajnih terenskih istraživanja, do strateškog upravljanja
zaštićenim prirodnim područjima. Taj put nije obilježen naglim skokovima, već strpljivim
građenjem znanja, autoriteta i profesionalne odgovornosti. U složenom i ośetljivom sistemu kakav
je JPNPCG, njen rad jasno pokazuje da se održiva zaštita prirode ne može zasnivati na
improvizaciji, već na spoju stručnosti, iskustva i lične etike. Nela Vešović-Dubak pripada onoj
generaciji stručnjaka koja prirodu ne posmatra kao resurs za kratkoročnu eksploataciju, već kao
vrijednost koja se mora razumjeti, poštovati i sačuvati za buduće generacije. Živimo u vremenu
kada je sve manje profesionalizma ali i istinkog znanja i vrijednosti zato njen profesionalni
angažman predstavlja primjer kako se znanje pretvara u odgovornu praksu, a funkcija u službu
opšteg dobra. Upravo takve dame čine da sistem nacionalnih parkova postane živi mehanizam
očuvanja prirodne baštine Crne Gore.
Kao što je Rejčel Karson (1907–1964), jedna od najznačajnijih ekoloških aktivistkinja XX vijeka,
stala u odbranu voda, jezera, močvara i ptičjeg svijeta, upozoravajući da nestanak ptica znači
početak dublje civilizacijske krize, tako se i Nela Vešović Dubak u savremenom crnogorskom
kontekstu posvetila istoj borbi stručno, odgovorno i istrajno, povezujući naučno znanje sa
praktičnom zaštitom prirode i pokazujući da se stvarne promjene ne mjere riječima, već očuvanim
staništima i povratkom života u štićenim prostorima koja su danas očigledno jedini njihov dom.
Autor:radiotitograd.me
