Podaci istraživanja o društvenim mrežama, online rizicima i informisanju građana u Crnoj
Gori pokazuju da je 18% punoljetnih građana u posljednjih 12 mjeseci bilo meta online
napada.
Među onima koji su imali takvo iskustvo, najčešći razlog napada bili su politički stavovi, ali
su građani bili targetirani i zbog pola ili rodnog identiteta, izgleda, invaliditeta, načina života,
religije, seksualne orijentacije i etničke ili nacionalne pripadnosti.
Online napadi se najčešće dešavaju na najkorišćenijim platformama — Facebooku (49%),
Instagramu (44%) i TikToku (19%) — a dominantno se manifestuju kroz uvredljive
komentare i ismijavanje. Ipak, značajan dio iskustava uključuje i teže oblike digitalnog
nasilja, uključujući seksualizovane komentare, mizoginiju, homofobiju, uznemirujuće poruke,
dijeljenje privatnih sadržaja bez dozvole, prijetnje nasiljem, klevete i lažne informacije.
Posebno zabrinjava podatak da 46% građana navodi da ne reaguje na uvredljiv ili opasan
sadržaj. Formalni mehanizmi reakcije gotovo se ne koriste: prijava administratoru,
institucijama ili nevladinim organizacijama ostaje na veoma niskom nivou. Istovremeno,
samo 3,6% građana ima veliko povjerenje da platforme adekvatno reaguju na prijave. Ovi
nalazi ukazuju da se online šteta ne održava samo zbog onih koji je proizvode, već i zbog
nedostatka jasnih, dostupnih i pouzdanih mehanizama zaštite.
Zato je neophodno da Crna Gora digitalno nasilje i štetne online sadržaje tretira kao ozbiljan
društveni i institucionalni izazov, a ne kao niz pojedinačnih incidenata. Reakcija ne može
zavisiti samo od pojedinca koji je meta napada, niti od dobre volje platformi. Potreban je
sistem koji omogućava prijavu, zaštitu, podršku, prevenciju i odgovornost.
Neophodno je uspostaviti centralizovanu online platformu za prijavu digitalnog nasilja i
govora mržnje, sa jasnim i vidljivim objašnjenjem šta se dešava nakon prijave. Takav sistem
mora biti lako prepoznatljiv, dostupan, siguran i prilagođen djeci i mladima, uz mogućnost
povjerljivog ili anonimnog obraćanja.
Istovremeno, potrebno je proširiti postojeća savjetovališta za mlade u okviru
zdravstvenog sistema tako da obuhvate podršku žrtvama digitalnog nasilja i zaštitu
mentalnog zdravlja u online prostoru. Digitalno nasilje ima stvarne posljedice i zato odgovor
mora uključiti psihološku, savjetodavnu i institucionalnu podršku.
Posebno važan dio odgovora mora biti obrazovanje. Medijska pismenost mora postati
obavezan dio formalnog obrazovanja u srednjim školama, sa posebnim modulima o
algoritmima, vještačkoj inteligenciji, dezinformacijama i online bezbjednosti. Mladi ne treba
samo da “znaju da postoje rizici”, već da razviju konkretne vještine: kako da prepoznaju
manipulativan sadržaj, kako da ne pojačavaju štetu, kako da prijave nasilje i kako da
odgovorno koriste digitalne platforme.
Odgovornost imaju i mediji. Komentari na društvenim mrežama medija ne smiju ostati
prostor u kojem se nesmetano šire govor mržnje, diskriminacija, prijetnje i uvrede. Potrebno
je uvesti i dosljedno primjenjivati standarde aktivne moderacije komentara na profilima
medija na društvenim mrežama, uključujući jasna pravila ponašanja, uklanjanje govora
mržnje i filtriranje uvredljivog sadržaja.
Takođe je potrebno uspostaviti odgovorniji odnos prema kreatorima digitalnog sadržaja i
influenserima, posebno onima koji monetizuju svoje prisustvo i imaju značajan uticaj na
mlade. Njihov domet mora pratiti i odgovornost za sadržaj koji objavljuju i šire.
Crnoj Gori je potreban i državni sistem za prepoznavanje i reagovanje na štetan digitalni
sadržaj, koji kombinuje regulatorne i preventivne mjere: sankcionisanje onih koji imaju
najveći domet kada proizvode štetu, ali i kontinuiranu edukaciju građana, roditelja,
nastavnika, javnih službenika i mladih.
Na kraju, neophodno je razviti nacionalne kampanje za promociju digitalne odgovornosti
i kulture komunikacije online. Takve kampanje moraju biti zasnovane na podacima,
prilagođene platformama koje građani i mladi zaista koriste i usmjerene na promjenu
ponašanja: ne dijeliti štetan sadržaj, ne pojačavati napad, sačuvati dokaz, prijaviti sadržaj i
podržati osobu koja je meta.
Online napad nije problem samo osobe koja je napadnuta. Kada skoro svaka peta osoba ima
iskustvo online napada, govorimo o društvenom problemu. Zato je krajnje vrijeme da se
odgovornost za sigurniji digitalni prostor podijeli između institucija, obrazovnog sistema,
medija, platformi, kreatora sadržaja i svih korisnika.
Zaustavljanje širenja štete mora postati dio javne politike, a ne samo individualni apel za
pristojnost na internetu.
Podaci su dio istraživanja koje je Juventas sproveo u okviru projekta „Monitoring kampanja
protiv rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj“, uz
finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici. Istraživanje je sprovedeno u martu
2026. godine metodom licem u lice (F2F TAPI) na reprezentativnom uzorku od 987
punoljetnih građana Crne Gore.
