Foto:GA
Poboljšanje pristupa obrazovanju i unapređenje političke participacije, uključujući smanjenje izbornog
cenzusa za manjinske zajednice, predstavljaju osnovne preduslove za uspješnu integraciju Roma/kinja i
Egipćana/ki zaključak je II modula XXIII generacije Škole političkih studija, koji je održan od 28. do 30.
novembra u hotelu “Budva”, u Budvi, u organizaciji Građanske alijanse.
Modul pod nazivom „Integracija i identitet RE zajednice u savremenom crnogorskom društvu“ otvorio je
programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović, koji je istakao značaj aktivnog učešća
predstavnika/ca romske zajednice, naglašavajući da Građanska alijansa svakodnevno radi sa pripadnicima
zajednice, pružajući im besplatnu pravnu pomoć i uključujući ih u različite programe edukacija. Pored
njega, na otvaranju II modula polaznicima i polaznicama Škole političkih studija obratili su se i Mensur
Šaljaj, Sokolj Beganaj i Bernd Burvic, koji su podijelili svoja iskustva i perspektive o položaju romske i
egipćanske zajednice u Crnoj Gori.
Mensur Šaljaj, predsjednik Romskog savjeta, u svom obraćanju je istakao glavne izazove sa kojima se
romska i egipćanska zajednica u Crnoj Gori i dalje suočava, uključujući nedovoljnu političku zastupljenost,
ekonomske teškoće i prisutnu diskriminaciju. Posebno je naglasio da postojeći izborni cenzus od 0,7%
onemogućava ulazak romskog predstavnika u Skupštinu, iako je to obaveza na koju ukazuje i Evropska
unija. Uprkos određenom napretku u oblasti obrazovanja, siromaštvo, nedovoljna institucionalna podrška i
slučajevi javne diskriminacije značajno usporavaju puni proces inkluzije Roma i Egipćana Ukazao je i na
važnost daljeg jačanja obrazovnih programa, naročito kroz rad medijatora i unapređenje rane socijalizacije
djece, što bi predstavljalo važne korake ka stvarnom poboljšanju položaja romske i egipćanske zajednice.
Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma/kinja i Egipćana/ki u Ministarstvu ljudskih i
manjinskih prava, Sokolj Beganaj, u svom obraćanju naglasio je da Crna Gora svoju snagu crpi iz
multietničnosti, tolerancije i međusobnog uvažavanja. Takođe, on je kazao da integracija Roma nije pitanje
milosti ili moći, već pitanje pravde i poštovanja osnovnih ljudskih prava, te civilizacijska obaveza koja
pokazuje zrelost svakog društva koje teži jednakosti i poštovanju dostojanstva svih svojih članova. Beganaj
je posebno istakao da integracija ne smije značiti gubitak identiteta, već njegovo priznanje i uvažavanje,
naglašavajući da Crna Gora napreduje ne uprkos svojoj raznolikosti, već zahvaljujući njoj.
Bernd Burvic, programski menadžer u Misiji OEBS-a u Crnoj Gori, istakao je da se pripadnici i
pripadnice Roma i Egipćana i dalje suočavaju sa predrasudama i nerazumijevanjem, što otežava njihovu
punu društvenu uključenost. Naglasio je da se istinska integracija ne smije poistovjećivati sa asimilacijom,
već mora biti proces u kojem se istovremeno čuva identitet, kulturna baština i dostojanstvo RE zajednice.
Burvic je poručio da uspješna integracija zahtijeva aktivno učešće svih aktera, državnih institucija, lokalnih
zajednica, civilnog sektora, međunarodnih partnera, ali i same romske i egipćanske populacije. Kao
predstavnik OEBS Misije ukazao je da OEBS podržao napore usmjerene na unapređenju položaja ranjivih
grupa i pozvalo buduće donosioce odluka da nastave da doprinose izgradnji pravednog i ravnopravnog
društva.
Profesor Pravnog fakulteta UCG i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, Nebojša Vučinić,
održao je uvodno predavanje na II modulu Škole političkih studija za polaznike 23. generacije. U svom
izlaganju ukazao je da se međunarodne i evropske institucije decenijama bave unapređenjem položaja
Roma, imajući u vidu dugu istoriju diskriminacije, rasizma i nasilja kojem je ova zajednica izložena još od
15. vijeka. Istakao je da se danas koriste različiti pojmovi, poput antiromizma, romofobije i antiromske
diskriminacije, kako bi se opisala sistemska nepravda, ali da nijedan termin ne uspijeva u potpunosti da
obuhvati sve oblike istorijskog i savremenog progona Roma i Egipćana, što pokazuje složenost njihovog
položaja.
Pozivajući se na konkretne presude Evropskog suda za ljudska prava, naglasio je da diskriminacija nad
romskom populacijom i dalje opstaje širom Evrope. Kao posebno gorući problem izdvojio je nedostatak
ličnih dokumenata, što najviše pogađa Rome koji su u Crnu Goru došli kao izbjeglice. Istakao je da to nije
samo pravno ili administrativno pitanje, jer osoba bez dokumenata faktički postoji, ali pravno nigdje ne
postoji, čime je praktično lišena svojstva subjekta prava. Zaključio je da su osnovni preduslovi za uspješnu
integraciju kvalitetno obrazovanje i unapređenje političke participacije, prije svega kroz smanjenje izbornog
cenzusa za manjinske zajednice.
Drugi dan modula započeo je predavanjem dr Sajme Ademović na temu „Realnost romske kulture u
crnogorskom multikulturalizmu“, tokom kojeg je polaznicima/cama predstavila istorijski i savremeni
položaj romske zajednice u Crnoj Gori, stavljajući ga u širi kontekst multikulturalizma i evropskih politika
inkluzije. Naglasila je da romska zajednica na prostoru Crne Gore ima dug i kompleksan istorijski put,
obilježen marginalizacijom i kontinuiranim nastojanjem da očuva svoj identitet uprkos snažnim društvenim
predrasudama. Ona je istakla da danas u Crnoj Gori djeluje više različitih romskih i srodnih identitetskih
grupa, što dodatno otežava njihovo pravno i političko prepoznavanje. Među najizraženijim izazovima je
gotovo potpuna odsutnost političke reprezentacije, koja ograničava mogućnost da se potrebe i prioriteti
romske zajednice čuju i uvaže. Evropski izvještaji ukazuju na nedovoljnu institucionalnu posvećenost, slab
napredak u implementaciji strategija i trajnu prisutnost antiromizma u društvu.
Takođe, ona je u svom izlaganju podsjetila da crnogorska multikulturalnost, iako formalno prepoznata
Ustavom iz 2007. godine, u praksi pokazuje ograničenja, naročito kada je riječ o marginalizovanim
grupama poput Roma. Ademović je zaključila da položaj Roma u Crnoj Gori oslikava jaz između
deklarativne politike i stvarnog stepena inkluzije, te da je aktivno uključivanje i priznanje identiteta
marginalizovanih zajednica ključan preduslov za funkcionalni multikulturalizam.
Na panelu „Prezentacija istraživanja javnog mnjenja“ koji je uslijedio nakon predavanja, panelisti
Nevenka Vuksanović, programska direktorica CEDEM-a i Vladimir Raičević, izvršni direktor IPSOS-a,
predstavili su nalaze sprovedenih istraživanja koji se odnose na RE populaciju.
Vladimir Raičević naveo je da najnoviji rezultati istraživanja pokazuju da se romska zajednica u Podgorici
suočava sa izraženom ekonomskom neizvjesnošću. Većina ispitanika iako svoju ekonomsku situaciju
ocjenjuju bolje nego u prethodnih 12 mjeseci očekuje dalji rast cijena, što potvrđuje ekonomsku ranjivost i
potrebu za snažnijim mjerama podrške i uključivanja.
Raičević je skrenuo pažnju da zabrinjava da je medju četiri najveća problema sa kojima se suočavaju
pripadnici romske populacije na prvom mjestu loše funkcionisanje institucija zatim slijede nezaposlenost,
droga/narkomanija i nizak standard. Upravo ova ocjena lošeg funkcionisanja državnih institucija dodatno
produbljuje osjećaj isključenosti.
Sveukupno nalazi jasno ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim mjerama koje će unaprijediti ekonomski
status i institucionalnu zaštitu romske zajednice.
Nevenka Vuksanović predstavila je nalaze najnovijeg istraživanja o socio-ekonomskom položaju Roma u
Crnoj Gori. Istakla je da su istraživanjem obuhvaćena 592 romska domaćinstva u 12 opština i da su
analizirani pokazatelji poput obrazovanja, materijalnog statusa, pristupa dokumentaciji, zdravstvene zaštite,
socijalne zaštite, te učešća u edukacijama i medijskoj promociji. Vuksanović je ukazala da, i pored
pozitivnih trendova kao što su rast prihoda u višim prihodovnim kategorijama, bolje poznavanje
crnogorskog jezika, veća pokrivenost dječijim dodatkom i školskim priborom, te veće učešće u edukacijama
o zapošljavanju i dokumentaciji, ipak postoje ozbiljni izazovi. Posebno je naglasila pad u posjedovanju
osnovne dokumentacije. Ukazala je i na nedovoljnu pokrivenost socijalnom pomoći i zanemarivu upotrebu
sredstava za samozapošljavanje, što pokazuje ograničenja u ostvarivanju osnovnih životnih prava.
Posljednji dan II modula ŠPS obilježilo je predavanje „Etnički identitet Roma/kinja i Egipćana/ki u
procesu tranzicije u Crnoj Gori“, dr antropologije Vesne Delić. Naime, ona je govorila o promjenljivosti
identiteta, kulture i tradicije ovih zajednica, kao i o potrebi razbijanja dugotrajnih stereotipa koji ih prikazuju
kao statične u vremenu i prostoru. Delić je predstavila njihovo porijeklo, etnogenezu, migracione tokove i
istorijske okolnosti koje su oblikovale razvoj romskog i egipćanskog identiteta na Balkanu i u Crnoj Gori.
Poseban akcenat stavila je na uticaje modernog doba, društvenih promjena i tzv. socijalnog inženjeringa na
njihove etničke i religijske identitete, jezik i modele funkcionisanja. Cilj njenog izlaganja bio je pokazati da
su Romi i Egipćani ravnopravni učesnici društvenih, ekonomskih i političkih procesa, te da se njihovi
identiteti dinamično razvijaju u skladu sa savremenim društvenim kretanjima..
Autor:Radiotitograd.me
