Foto:RTCG
Crna Gora će novac za formiranje naftnih rezervi obezbijediti od podrške EK i uvođenjem naknade od tri centa po litru na bezolovni benzin, eurodizel i tečni naftni gas, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa. Očekuju da će se na ovaj načinu godišnje obezbijediti 13 miliona eura.
Kako kažu, obaveza Crne Gore je da formira rezerve naftnih derivata koje treba da zadovolje tromjesečne potrebe građana i privrede u slučaju poremećaja u snabdijevanju. Ove rezerve će se sastojati od eurodizela (85 odsto) i bezolovnog benzina (15 odsto), što odgovara tržišnom udjelu u finalnoj potrošnji ovih derivata, a formiraće ih Uprava za ugljovodonike i uvoznici naftnih derivata.
“Za formiranje rezervi predviđeno je korišćenje 7,5 miliona eura direktne budžetske podrške Crnoj Gori od strane Evropske komisije, koja je namijenjena za prevazilaženje energetske krize. Dio ovog iznosa će se iskoristiti za adaptaciju rezervoara u Baru u državnom vlasništvu za potrebe skladištenja rezervi, dok će ostatak biti upotrijebljen za nabavku prve količine rezervi”, poručuju u izjavi za CdM u resoru kojim rumovodi Admir Šahmanović.
Podvlače kako će se dodatna sredstva obezbijediti uvođenjem naknade na maloprodajnu cijenu, u iznosu od tri eurocenta po litru naftnih derivata: bezolovni benzin, eurodizel i tečni naftni gas. Imajući u vidu potrošnju derivata, uvođenjem naknade očekuju prikupljanje sredstava u iznosu od 13 miliona godišnje.
“Od predviđenog iznosa dio sredstava zadržavaće naftne kompanije koje imaju obavezu formiranja rezervi goriva (jednu trećinu) dok će ostatak sredstava biti transferisan Upravi za ugljovodonike. Predviđeno je da minimalno polovinu obaveznih rezervi formira Uprava za ugljovodonike, a ostatak najveći uvoznici naftnih derivata. Uprava za ugljovodonike u obavezi je da formira dio rezervi koje moramo imati dostupne u fizičkoj formi, dok se uvoznicima ostavlja mogućnost da sami odaberu formu u kojoj će rezerve čuvati – kupovinom rezervi ili tzv. “tiketa” koji predstavljaju ugovor o rezervaciji robe sa pravom povlačenja u svakom momentu za vrijeme trajanja ugovora”, navode u ovom resoru.
Kako ističu, shodno procjeni finansijskih sredstava koja će biti prikupljena po osnovu naknade tokom 2025. godine, te dinamici dodjele direktne budžetske podrške EK opredijeljene za ovu namjenu, ali i cijena naftnih derivata na berzama, očekujemo da ćemo u 2025. godini imati formirane dvije trećine ukupne obaveze, odnosno količinu rezervi koja pokriva 60 dana uobičajne potrošnje.
“Usvajanje zakona ima za cilj obezbjeđjivanje energetske sigurnosti države i jedan je od ključnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 15 u okviru evropskih integracija. Donošenje ovog zakona ključno je ne samo za stabilnost snabdijevanja energentima, već i za ekonomske benefite, uključujući pristup direktnoj budžetskoj podršci Evropske unije u iznosu od 7,5 miliona eura”, kažu u Ministarstvu.rudarstva, nafte i gasa.
Upozorenje
U Šahmanovićevom resoru upozoravaju da, ukoliko zakon ne bi bio usvojen, Crna Gora bi se suočila s nizom problema – od rizika dugoročne energetske stabilnosti i nemogućnosti privlačenja investicija u skladišne kapacitete, do izloženosti volatilnosti cijena na tržištu naftnih derivata i potencijalnim poremećajima u snabdijevanju.
Dodaju da situacija na Bliskom istoku dodatno povećava neizvjesnost na globalnim energetskim tržištima, naglašavajući hitnost donošenja ovog zakona, posebno imajući u vidu zavisnost Crne Gore uvozom ovog energenta.
“Crna Gora nema vlastitu rafineriju i proizvodnju naftnih derivata i u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata. Ovo je čini osjetljivijom na poremećaje u snabdijevanju u poređenju sa zemljama koje posjeduju rafinerije i sopstvene rezerve nafte. Motorna goriva, koja čine osnovu energetskog sistema, ključna su za svakodnevno funkcionisanje građana, privrede, bolnica, škola i drugih javnih ustanova”, ističu oni u izjavi za CdM.
Uz to, kako napominju, na crnogorskom tržištu fosilna goriva i dalje dominiraju, dok vozila na električni ili hibridni pogon čine tek 0,2 odsto ukupnog broja registrovanih automobila, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova.
“Energetska kriza izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu umnogome je uticala na lance snabdijevanja. Nafta i naftni derivati sada u Evropu dolaze s udaljenijih tržišta, poput Indije, Indonezije i Brazila, prolazeći kroz krizna područja poput Crvenog mora, blizu zone sukoba na Bliskom istoku. U takvim okolnostima, postavlja se pitanje odgovornosti države da preduprijedi moguće prekide u snabdijevanju i spriječi potencijalni kolaps koji bi ugrozio svakodnevno funkcionisanje”, poručuju iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Usvajanje zakona obaveza prema EU
U konačnom, napominju, usvajanje ovog zakona nije samo pitanje unutrašnje politike, već i dio obaveza prema Evropskoj uniji. Zakon je ključni korak ka zatvaranju Poglavlja 15 u pregovorima o pristupanju, koje se fokusira na energetsku politiku i sigurnost snabdijevanja. Pored zakona, potrebno je donijeti i prateću legislativu te započeti formiranje strateških rezervi.
“Podsjećamo da je Crna Gora ovu obavezu preuzela još 2012. godine. Da je zakon usvojen ranije, potrebna sredstva mogla su biti akumulirana uvođenjem minimalnih naknada tokom protekle decenije”, kažu u ovom resoru.
Energetska sigurnost neprocjenjiva
Podvlače da, iako energetska sigurnost nosi finansijsko opterećenje, njena vrijednost u kriznim situacijama je neprocjenjiva. Stručnjaci ističu da se ravnoteža između troškova i sigurnosti može postići pažljivom optimizacijom nabavke, poput kupovine većih količina goriva u periodima nižih cijena.
“Donošenje ovog zakona više nije samo opcija – to je nužnost za obezbjeđenje stabilnosti, kako u pogledu energetike, tako i evropskih integracija. Očekuje se da država u najkraćem roku završi ovaj proces i pokaže odgovornost prema svojim građanima i međunarodnim partnerima”, istakli su u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa za CdM.
Miraš Dušević
Izvor:CDM
