Euro model može donijeti značajan rast zarada i doprinijeti zadržavanju mladih u Crnoj Gori, ali ostaju otvorena pitanja njegove održivosti, budućnosti penzionog sistema i efekata na mala i srednja preduzeća, poručeno je tokom debate o novom ekonomskom programu u emisiji “Okvir”. Dok Vlada i sindikati ističu njegove benefite, predstavnici privrede upozoravaju da bi povećanje troškova rada moglo ozbiljno opteretiti kompanije.
Savjetnik predsjednika države za unutrašnju politiku i ekonomski razvoj Nebojša Vuksanović kazao je da je predsjednik države pozvao na razgovor o Euro modelu sve predstavnike relevantnih institucija – premijera, ministre u Vladi, predstavnike Centralne banke, Fiskalnog savjeta, Monstata – ali da se oni nijesu pojavili na okruglom stolu i da su propustili priliku da pojasne i odgovore na pitanja koja interesuju javnost.
Kako je kazao, dobro je što je fokus vraćen na ekonomiju i bolji životni standard građana, ali se od Vlade čuju samo dobre strane programa, a ne i druga strana.
“Tri su ključna pitanja bez odgovora: održivost modela, kompresija zarada, gdje se gube premije na visoko obrazovanje i da li se time šalje dobra poruka omladini, i treće, najvažnije, promjene i reforme penzionog sistema. Pitanje je pravednosti raspodjele penzija i kakva će biti uloga penzionog sistema u budućnosti”, kazao je Vuksanović.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić kazala je da je bila pozvana na debatu koju je organizovao predsjednik države, ali da je postojalo više razloga zbog kojih se nije odazvala.
“Smatram da je ovo Vladina politika koja treba da se odradi na nivou Vlade, a onda da se spusti na nivo socijalnih partnera. Ovaj model donosi mnogo mogućnosti. Mi oko zarada pregovaramo punih godinu i više dana i imali smo desetine sastanaka, gdje je više puta rečeno da, ako se ne postigne dogovor između socijalnih partnera, onda će premijer, što je legitimno i u Evropi poznato, da izađe sa svojim modelom”, kazala je Nišić.
Ona je objasnila da povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta, kako je pregovarano u posljednjem periodu, ne bi donijelo odgovarajuće povećanje i benefite za zaposlene u javnom i privatnom sektoru, koliko to donosi ovaj model.
“Na više od osam sastanaka rečeno je da Crna Gora mora da uradi značajan iskorak, posebno u završnici pristupa EU. Mi smo zatvorili poglavlje 2 – o otvorenom tržištu rada, što znači da pod istim uslovima i na isti način rade u okviru EU, uskoro imamo zatvaranje poglavlja 19 – socijalna politika i zapošljavanje, a poruka je da smo uradili sve da građani imaju isti tretman kao u EU”, kazala je ministarka i podsjetila na benefite programa Evropa sad 1 i 2, ističući da sive ekonomije skoro da nema.
Vlada je, kako je naglasila, dala zeleno svjetlo za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta na 100 i imaju saglasnost sindikata. Opšti kolektivni ugovor mora da postoji, a u intenzivnoj su komunikaciji sa poslodavcima.
Njihov stav je da će se OKU potpisati kada se definišu određene stvari iz Euro modela, za šta je premijer i ostao otvoren, posebno kada je riječ o malim i srednjim preduzećima.
Srđan Keković iz Unije slobodnih sindikata kazao je da je veoma bitno što je dogovoreno povećanje koeficijenta, koje je značajno za više od 100.000 zaposlenih, imajući u vidu da veliki dio poslodavaca – banke, mediji, trgovine – nema kolektivne ugovore.
“Moram da napomenem da smo u ovim pregovorima tražili povećanje i za javni i za privatni sektor i da bude podjednako za sve. Poražavajuće je što smo morali da izađemo na ulice, zašto nam premijer nije ponudio model u aprilu, nego smo morali da izađemo na ulice. I sada smo dobili Euro model i ne znam kako možemo da ga kritikujemo. Podržaćemo ga i dati doprinos da opstane. On je u kratkom roku održiv, održiv je i dugoročno ako svi budu radili svoj posao i budemo eliminisali sivu ekonomiju”, istakao je Keković.
Kako je naglasio, prva nepoznanica je penzioni fond. Narušava se, kaže, Bizmarkov model, a ukidanju doprinosa protivili su se i kada se primjenjivao program Evropa sad 1.
“Pitanje je kako će taj penzioni sistem da funkcioniše i moramo znati da može da dođe do nekih situacija koje se ne tiču Crne Gore, kao što je bio kovid, kao ratovi. Dok imamo doprinose, penzije su garantovane. U jednom trenutku Fond PIO je bio 95 odsto održiv. Zašto se nije pratio taj trend, nego se izabrao ovaj model”, zapitao je Keković.
Istakao je da je efekat Euro modela značajan kako bi se preduprijedio odlazak mladih iz Crne Gore. Takođe je kazao da je sindikat ovim programom dobio mnogo više nego što je očekivao, jer su tražili povećanje od oko 10 do 12 odsto, ali podsjeća da su tokom pregovora tada dobili odgovor od ministra finansija da nema novca u budžetu.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kazao je da građani u maloj mjeri mogu da razumiju ovu priču i da uglavnom vide samo brojke od 1.000, 1.250 i 1.400 eura.
“Ali mi preduzetnici, kad isplatimo platu radnicima, moramo odmah sjutradan da razmišljamo o sljedećoj i kako je obezbijediti i stalno mi je na pameti gdje su pare, o kojim parama mi pričamo. Tvrdim, pola, možda i više od pola firmi, već u novembru neće imati za ove sadašnje plate. Percepcija javnosti je da mi privrednici imamo veliki novac, pa nećemo da ga damo, pa je došao model Evropa sad 1, koji nas je natjerao da izvadimo te pare i damo zaposlenima. To nije tačno i ja pozivam Vladu da pošalje inspektore, da sve otvorimo i da nađu taj novac”, kazao je Radulović.
Ističe da će samo pojedini veliki preduzetnici profitirati, a da je program poguban za mala i srednja preduzeća. Napominje i da su sindikati suzdržani kada je Euro model u pitanju.
On je na primjeru preduzeća Montenegro Stars objasnio da će Euro model povećati izdatke za zarade za više od dva miliona eura, odnosno 53 odsto, pod pretpostavkom da sljedeće godine sezona bude na istom nivou kao ovogodišnja.
“Mi smo druga firma po finansijskim rezultatima u Crnoj Gori i već smo formirali krizni štab. Podignut je 114 odsto porez na smještaj, koji je 85 odsto od ukupnog prometa, i tu je Vlada u startu imala pogrešan pristup. Možemo da podignemo cijene i da čekamo da nam neko uđe u hotel, ali cijene nam dovode goste, a mi smo već sada došli u poziciju da smo skupi i nekonkurentni”, naglasio je Radulović.
Podizanje cijena, ipak, kako kaže, nije opcija. Kao mogućnost navodi smanjenje broja zaposlenih, a kaže i da razmišlja o zatvaranju hotela na dvije godine, dok, kako navodi, “ne prođe sve ovo”.
