Skupština Crne Gore je juče, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona koji zajedno sa
propratnim materijalima broje ukupno 4.457 stranica. Odluka da se o ovim zakonima
ne vodi rasprava u pojedinostima, predstavlja još jedan korak u degradaciji
parlamenta i demokratskih procedura, a sve pod firmom evropskih integracija. Ovim
se dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini: da li su
poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.
Na prvoj sjednici vanrednog zasijedanja usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, za
1 sat i 11 minuta, uz izlaganje ministarke evropskih poslova i tri poslanika opozicije.
Druga sjednica trajala je 16 minuta – dovoljno da se izglasa još pet zakona na
predlog poslanika.
Iako smo više puta imali priliku da svjedočimo kršenju demokratskih principa i
parlamentarnih procedura, urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac u
trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, „ćutke“ na plenumu usvaja čak
25 zakona.
Na sjednici je ministarka evropskih poslova poručila da su ovo ključni evropski
zakoni, koji „nijesu samo tehnički, već sistemski“. Ipak, za dio poslanika nedovoljno
važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani i građanke
na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem. Među zakonima o kojima se na
plenumu ništa nije čulo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova,
Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o
tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina
amandmana na 189 stranica…
Ovakva loša praksa u pripremi i usvajanju zakona uspostavljena je tokom
izglasavanja tzv. IBAR zakona, nakon čega je „pretrčavanje“ zakonskih rješenja
postalo modus operandi ovog saziva parlamenta. Negativna iskustva sa dijelom
izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o izboru odbornika i poslanika,
Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i drugih propisa
kojima se, i po preporukama Evropske komisije, moramo ponovo vraćati, nijesu bila
dovoljna opomena Vladi i Skupštini Crne Gore. Zakoni se i dalje ne pripremaju na
vrijeme, niti u transparentnom i inkluzivnom procesu, onako kako to priliči
demokratskim društvima.
Iako dio poslanika i poslanica zasigurno smatra da su ovakvim postupanjem
„položili“ administrativni ispit brzine u usvajanju zakona, njihov je zadatak i obaveza
da kroz raspravu omoguće građanima i građankama uvid u rješenja koja direktno
utiču na njihov svakodnevni život.
Za građane nema nevažnih zakona, a evropske integracije ne smiju služiti kao
izgovor za donošenje propisa za, prosječno, četiri minuta, bez razgovora,
uključivanja javnosti i uvažavanja stručnih mišljenja – jer se takva praksa, prije ili
kasnije, uvijek vraća na štetu društva.
Naša Skupština zaboravlja da su upravo transparentne i inkluzivne zakonodavne
procedure jedan od temeljnih principa evropske demokratije. Da se parlament zaista
htio ponašati evropski, zakoni bi najprije bili pročitani, zatim temeljno razmotreni kroz
raspravu, a njihovi efekti jasno objašnjeni građanima — jer je to suština odgovorne i
demokratske vlasti.
Autorka:Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
