Foto:Pixabay
Priprema sektorskih analiza za finansiranje projekata nevladinih organizacija iz budžeta Crne Gore u 2026. godini otkrila je ozbiljne izazove kada je riječ o razvoju naučnoistraživačke djelatnosti i afirmaciji istraživačke profesije. Uprkos razvijenoj akademskoj zajednici i respektabilnom broju doktora nauka, Crna Gora se suočava sa slabom uključenosti istraživača u savremene tokove istraživanja i inovacija, naročito u segmentu komercijalno orijentisanih projekata, navodi se u Sektorskoj analizi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija MPNI.
Prema podacima iz 2018. godine, u zemlji je registrovano svega 1.596 istraživača, od čega je 791 žena, a 805 muškaraca. Iako novi podaci za period 2021–2024. još nijesu dostupni, nadležni ističu da je jasno da ulaganje u istraživačku profesiju mora biti prioritet – počev od popularizacije nauke i stimulisanja mladih da se opredjeljuju za naučnoistraživačke karijere.
Poseban izazov ogleda se u malom interesovanju srednjoškolaca za studijske programe iz oblasti prirodnih nauka. Statistika Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore pokazuje drastičan pad broja upisanih na studije fizike – od prosječnih 15 studenata po godini u periodu 2020–2023, do svega troje u studijskoj 2025/2026. slična situacija bilježi se i na programima matematike i biologije.
Eksperti upozoravaju da ovakav trend, uz zastarjeli model obrazovanja, direktno doprinosi nezaposlenosti mladih i njihovoj socijalnoj isključenosti. Nedostatak laboratorija, istraživačkih kampova i drugih mjesta za praktičan rad dodatno otežava razvoj naučnog kadra.
Analiza prepoznaje značaj nevladinih organizacija u popularizaciji nauke, naročito među mlađim generacijama. Iako NVO bez licence ne mogu biti nosioci nacionalnih istraživačkih projekata, one posjeduju kadrovski potencijal i mogu doprinijeti promociji nauke i uključivanju mladih u istraživačke aktivnosti.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija već nekoliko godina ulaže napore u promociju nauke kroz manifestaciju „Dani nauke i inovacija“, koju posjeti oko 30.000 građana, među njima najviše učenika osnovnih i srednjih škola. Ove godine, prvi put i nevladine organizacije imale su mogućnost da aktivno učestvuju kroz projekte i radionice.
Osim popularizacije, ključni izazov je stvaranje „kritične mase“ istraživača sposobnih da se integrišu u međunarodne projekte i da razvijaju inovacije korisne za privredu. To je, kako se naglšava, jedini put ka ekonomiji zasnovanoj na znanju.
Ministarstvo je u tom pravcu pokrenulo i platformu „Naučna mreža“, koja povezuje istraživače iz Crne Gore i dijaspore, s ciljem jačanja saradnje i vidljivosti naučnih potencijala.
Zaključak Sektorske analize je jasan – bez snažnije podrške nauci, mladim istraživačima i organizacijama koje se bave njenom promocijom, Crna Gora rizikuje da zaostane za globalnim trendovima.
Nauka, kako se ističe, ne smije ostati zatvorena u akademskim krugovima, već mora postati zajednički interes i ključni faktor društvenog i ekonomskog razvoja.
A. O.
Izvor:CDM
