Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Pijepodnevni program obilježavanja 158 godina rada Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“
započeo je u 12 časova u prostoru koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Veliko interesovanje
posjetilaca još jednom je potvrdilo koliko ova ustanova ima stvarno uporište u kulturnom životu
Cetinje.
Bibliotekarka i kulturolog Saša Božović govorila je o svakodnevnom radu sa knjižnim
fondom, stručnoj obradi građe, programima za djecu i mladima, ali i o stalnoj potrebi
osmišljavanja sadržaja koji će privući nove čitaoce. Istakla je da zaposleni, pored redovnih
obaveza, organizuju brojne kulturne i obrazovne aktivnosti kako bi biblioteka ostala prostor
susreta, razgovora i boravka, a ne samo mjesto pozajmljivanja knjiga. U svom obraćanju,
Božović je posebno naglasila potrebu za novim prostorom biblioteke: Ova biblioteka je
prerasla kapacitete postojećeg objekta. Potreban joj je savremen prostor, prilagođen svim
generacijama korisnika.“
Razgovor sa prosvjetnim radnicima i književnicima vodio je književnik i publicista Božidar
Proročić, a učešće su uzeli profesorice Slavka Daković i Ivana Mitorvić.
„Knjiga je jedino mjesto gdje učenik može da zastane i da misli bez pritiska brzine
savremenog života“, istakla je Daković.
„Čitanje nije školska obaveza, već lično iskustvo koje mlade uči da razumiju svijet i sebe“,
kazala je Mitorvić.
U programu su govorili i učenici Srednje mješovite škole. Učenica Andrea Turčinović osvrnula se
na roman Prokleta avlija naglašavajući snažan utisak koji je to djelo ostavilo na nju, dok je učenik
Petar Popović kratko poručio: „Knjiga je uvijek bliža srcu nego ekran.“ Učenik Osnovne škole
„Njegoš“ Matija Roganović kazao je da mu knjiga pomaže da maštom otputuje dalje i da u tišini
čitanja pronalazi mir koji ga vraća sebi.
Direktorica Ana Radonjić uručila je zahvalnice ustanovama i pojedincima koji kontinuirano
sarađuju sa bibliotekom i doprinose kulturi čitanja: osnovnim školama „Njegoš“ i „Lovćenski
partizanski odred“, RTV Cetinje i dugogodišnjoj korisnici Mariji Dragićević.
DRUGI PROGRAM U 17 ČASOVA – AUTORSKO VEČE „ISTINA IMA LICE ČOVJEKA“
Drugi dio programa u Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“ započeo je u 17 časova i protekao u
atmosferi koja je više ličila na susret starih znanaca nego na klasično književno veče. Sala je
ponovo bila premala za sve koji su željeli da prisustvuju. Povod je bilo autorsko veče novinara i
publiciste Dragan Mitov Đurović pod nazivom „Istina ima lice čovjeka“. U suštini, razgovaralo se o
knjizi, jeziku i onome što ostaje zapisano kada vrijeme prođe.
Razgovor je vodio književnik i publicista Božidar Proročić, a dijalog sa autorom više puta je
prekidan dugim aplauzima publike.
Komunikolog i istraživač društvenih pojava Željko Rutović ukazao je na posebnost autorskog glasa
Dragan Mitov Đurović, naglašavajući njegov profesionalni integritet i stvaralačku širinu koja
odavno prevazilazi okvire dnevnog novinarstva.
Đurović je pred publikom nizao anegdote i reportaže nastajale tokom 55 godina rada, prizivajući u
sjećanje ljude, mjesta i događaje koje je bilježio širom Crne Gore. Posebno se osvrnuo na doajena
cetinjskog novinarstva Radovan Jablan, podsjećajući na vrijeme kada se novinarski zanat učio na
terenu, među ljudima, kroz razgovor i povjerenje.
Njegove priče nijesu bile prisjećanje, već presjek jednog prostora i vremena sudbine ljudi sa
margina, veliki događaji koji su mijenjali tokove, zaboravljeni predjeli i riječi koje su ostale
zabilježene. Govorio je smireno, bez potrebe da u prvi plan ističe sebe, ali su razmjere onoga što je
zapisao tokom decenija rada postajale jasne kroz svaku ispričanu epizodu. Istakao je da su njegove
reportaže nastajale sa namjerom da traju, da budu svjedočanstvo i onda kada dnevna informacija
izgubi svoju aktuelnost. Publika je više puta prekidala njegovo kazivanje aplauzima, prepoznajući u
tim pričama i sopstvena sjećanja.
Bibliotekarka Ksenija Janković podsjetila je da je biblioteka otvorena za sve generacije i sve
društvene slojeve, te da je rad zaposlenih često tih i neprimjetan, ali od presudnog značaja za
očuvanje jezika, kulture i identiteta. Istakla je da se ustanova prilagođava savremenim
tokovima, uvodi nove sadržaje i programe, ali ostaje dosljedna svojoj osnovnoj ulozi da čuva
knjigu kao trajnu vrijednost i mjesto susreta čitalaca.
Autor:radiotitograd.me
