Foto:RTCG
Zarade savjetnika poslanika, koje bi parlamentarci trebalo ubuduće da angažuju, godišnje bi iznosile oko 1,5 miliona EUR, kazala je izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu, Ines Mrdović i dodala da bi te troškove trebalo da snose partije, a ne građani.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je nedavno u parlamentu da će u predlog budžeta za sljedeću godinu biti unijeta nova stavka, prema kojoj će svaki poslanik moći da ima po jednog savjetnika koji će mu pomoći u radu.
Mrdović smatra da je to klasična partijska inicijativa, i da može biti prihvatljiva i vlasti i opoziciji.
„Kako smo mi partitokratsko društvo, u kojem partije diktiraju sve, ne treba biti naivan i vjerovati da bi bili angažovani relevantni stručnjaci i eksperti, već bi to bio prostor da se obezbijedi radno mjesto stranački, nepotistički ili interesno podobnim osobama«, rekla je Mrdović agenciji MINA.
Ona je ukazala da Skupština ima stručne službe koje pomažu poslanicima, kao i da je poslaničkim klubovima omogućeno da imaju savjetnike, koji su takođe podrška u radu.
Sve njih već plaća državni parlament, odnosno poreski obveznici Crne Gore i ne bi, prema riječima Mrdović, bilo primjereno da se na teret građana uvode nova plaćanja.
»Ukoliko u Skupštini smatraju da svaki poslanik treba da ima svog savjetnika, onda neka ih partije plaćaju iz sredstava koje mjesečno dobijaju za svoj rad«, rekla je Mrdović.
Ona je kazala da samo u ovoj godini iz državnog budžeta građani za rad partija plaćaju devet miliona EUR, što je, smatra, potpuno neopravdano i prekomjerno izdvajanje za „komoditet“ njihovog rada.
»Pa ako je njihovim poslanicima potrebna ekspertska ili bilo kakva druga podrška za rad, mogu to da finansiraju od novca koji im već daju građani kroz ovaj izdatak«, istakla je Mrdović.
Ona je napomenula da je sa ovom ili sličnim idejama moguće licitirati zato što od nezavisnosti nijedna vlast nije donijela zakon o Skupštini Crne Gore, koji bi jasno propisao granice potrebnog i optimalnog u funkcionisanju državnog parlamenta.
»Bilo bi cjelishodno da se pitanje stručnog i savjetničkog kadra prvo normira kroz zakon o Skupštini, a ne pristupati ad hoc rješenjima, koja su dominantno zarad partijskih koristi«, ocijenila je Mrdović.
Ona je kazala da bi, prema procijeni, godišnji trošak za zarade savjetnika poslanika iznosio najmanje 1,5 miliona EUR, pa naviše.
Kako je pojasnila Mrdović, radi se o kategoriji savjetnika, koji ne bi samo polagali pravo na bruto zaradu, već i na niz pratećih beneficija karakterističnih za uposlene u javnoj administraciji.
»Tako bi im građani plaćali troškove telefona, goriva, dnevnice za službena putovanja u zemlji i insotranstvu, varijabile, prekovremeni rad, moguće naknade za članstva za rad u radnim grupama, timovima i slično, a po prestanku funkcije bi vjerovatno ostvarivali pravo na famoznu „funkcionersku naknadu“«, ukazala je Mrdović.
Parlament, kao jedna od potrošačkih jedinica, dostavlja Ministarstvu finansija svoj predlog rashoda za narednu godinu, a taj resor odlučuje hoće li ga prihvatiti.
Na pitanje da li očekuje da će ovo biti prihvatljivo za Ministarstvo finansija, Mrdović je kazala da je sada teško procijeniti, imajući u vidu političke okolnosti, odnosno da od dijela partija, koje predvodi predsjednik Skupštine, zavisi usvajanje budžeta za narednu godinu.
Ona je navela da je Ministarstvo finansija još za početak ljeta bilo najavilo javnu raspravu o izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru, ali da se tim očigledno ozbiljno zastalo.
»Tako da mi ne znamo da li će izmjene tog sistemskog zakona za oblast zarada i povezanih primanja biti kozmetičke ili korjenite«, rekla je Mrdović.
Ona smatra da bi bile neophodne korjenite promjene, posebno imajući u vidu da se kroz niz povezanih troškova (koji nijesu osnovna zarada), kako je kazala, izvlači novac iz državne kase za prekomjernu potrošnju i pune džepovi pojedinaca, umjesto da se ulaže u socijalne usluge i razvoj države.
Mrdović je istakala da se, ukoliko se realizuje ideja o jednom savjetniku, lako uskoro može desiti da to preraste u dva ili više savjetnika.
»I gdje smo onda stigli? Samo ćemo još više »zakucati« partitokratski karakter države«, rekla je Mrdović.
Izvor:MINA
