Foto:Mina /Printscreen
Upravljači crnogorskih zaštićenih područja treba da budu javne ustanove, a ne privredna društva, zato što je njihova primarna funkcija zaštita prirode, koja je djelatnost od javnog interesa, ocijenio je predsjednik Parkova Dinarida Zoran Mrdak.
On je rekao da očekuju da novi Zakon o zaštiti prirode, na kojem se radi šest godina, bude usvojen u narednih mjesec ili dva.
„Bitno je da smo upravljači zaštićenih područja i mi (Parkovi Dinarida) bili proteklih mjeseci aktivni, da su vrata Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) bila otvorena i da su upravljači iznijeli resornom ministru Damjanu Ćulafiću sve ono što smatraju da u Nacrtu zakona može da se poboljša“, kazao je Mrdak agenciji MINA.
On je naveo da je jedna od bitnih stvari bio pravni status upravljača zaštićenih područja, dodajući da to treba da budu javne ustanove.
Mrdak je istakao da su svi novi upravljači zaštićenih područja formirani kao privredno društvo.
„Zaštita prirode je djelatnost od javnog interesa. Crna Gora nema zakon o javnim ustanovama, ali kroz sistemski zakon, kakav je Zakon zašti prirode, kao što je za zdravstvo ili obrazovanje, smatramo da i upravljači zaštićenih područja treba da su javne ustanove“, rekao je Mrdak.
Prema njegovim riječima, značajni su benefiti formiranja javnih ustanova umjesto privrednog društva značajni.
„Ako imate situaciju da je neki park prirode DOO od samog početka, on će u vrlo manjoj mjeri da razvija neke svoje funkcije zaštite, a što mu je osnovna djelatnost, nego da je zaista javna ustanova. Na taj način zaštita pati“, rekao je Mrdak.
On je naveo da se niže kategorije zaštite, pod kojima je sedam odsto teritorije države, finansiraju iz lokalnih budžeta, a da često ti budžeti nijesu dovoljni za ono što su potrebe, jer lokalne samouprave često nemaju novca ni za svoje osnovne troškove, a kamoli za kapitalne investicije u zaštićena područja.
Mrdak je istakao da postoje u toj oblasti dobra iskustva iz Hrvatske, gdje se tačno zna da sa centralnog nivoa se parkovima prirode obezbjeđuju sredstva za plate, osnovne potrebe rendžerske službe i stručne službe, kao i po jedna-dvije kapitalne investicije u javnu infrastrukturu.
Mrdak je naglasio da je potrebno da se u Zakonu bolje obradi pitanje zoniranja zaštićenih područja.
„Svako zaštićeno područje tri zone – prva zona je zona striktne zaštite, druga i treća su zona manjeg ili više korišćenja resursa. Smatramo da trenutni režim koji je dat u Zakonu unificira sva zaštićena područja“, rekao je Mrdak i dodao da je to jedan od razloga zašto postoji nezadovoljstvo lokalnih zajednica.
On je naveo da se u tim parkovima prirode, gdje su lokalne zajednice mislile da će to biti podrška njihovom razvoju, ispostavilo da je to ograničenje ili usporavanje njihovih namjera.
„Crna Gora se, što je bitno, opredijelila da razvija turizam u zaštićenim područjima na način da lokalne zajednice razvijaju turizam“, kazao je Mrdak i naveo da je drugi model davanje koncesije kompanijama, a treći da samo zaštićeno područje razvija tu djelatnost – kao što je u Hrvatskoj.
On je naveo da je to što se Crna Gora opredijelila za taj model ima dobre i loše strane – dobro je da svako ko ima preduzetnički duh može da proba da se bavi turizmom, da uključi svoju porodicu, a loša je to da u dobroj mjeri kvalitet usluge koje pružaju lokalne zajednice nije na nivou koju očekuje zapadnoevropski gost.
Sa druge strane, kako je istakao Mrdak, država ne rješava pitanja svojine.
„Velika većina nezadovoljstava (građana) proističe iz toga kako neko može da koristi svoju svojinu u zaštićenom području. Ono što država nije uradila proteklih 20-ak godina, a trebalo je, jeste da prostorna planska dokumentacija bude uredna – da ljudi znaju šta da očekuju, da oni koji imaju svoju imovinu u eventualno prvoj zoni zaštite, ima i takvih građana Crne Gore, kao i drugoj, budu obeštećeni“, kazao je Mrdak.
Prema njegovim riječima, zlatno doba razvoja zelenog turizma i razvoja nacionalnih parkova je bilo od 2004. do 2012. godine kada su u Crnoj Gori su bili prisutne organizacije tehničke podrške Njemačke, Holandije, Sjedinjenih Američkih Država i Austrije, koji su značajna sredstva uložili u ruralni dio države, pa i nacionalne parkove.
„Oni su ovaj model o kome sam pričao uspostavili, radili su s nama na menažmentu destinacije, na uvezivanju svih partnera i mislim da svi benefiti koje danas imamo proističu iz tog vremena“, kazao je Mrdak i podsjetio da je tada počelo i naplaćivanje ulaznica, od kojih nacionalni parkovi danas u velikoj mjeri žive.
On smatra da je potrebno bolje uvezivanje svih aktera i da napreduje menažment destinacije.
„Što se tiče samih parkova, smatram da Crna Gora mora da tu unificira mnoge stvari i kroz Zakon o zašti prirode, ali i kroz mnoge druge podzakonske akte, kroz rad sa turističkom privredom, Nacionalnom turističkom organizacijom i Ministarstvom turizma i da pitanje parkova Crne Gore bude jedno od identitetskih pitanja“, rekao je Mrdak.
Kako je naveo, pitanje parkova treba da bude identitetsko zato što je je Crna Gora ekološka država i zemlja vandrednih prirodnih vrijednosti u koji se dolazi zbog prirode.
Mrdak je istakao da identitet nacionalnih parkova treba da bude jedinstven.
„Da znate da su tu nacionalni parkovi, parkovi prirode, specijalni rezervati, spomenik prirode, i da svi oni imaju identične table, da rendžeri isto izgledaju, da programi vođenja budu slični. Mislim da to nedostaje da bi razvoj zaštićenih područja bio intenzivniji“, kazao je Mrdak.
Mrdak je rekao da Crna Gora baštini tradiciju zaštićenih područja još od doba kralja Nikole, a da danas ima pet nacionalnih parkova, devet parkova prirode i ukupno 80 zaštićenih područja.
On je kazao da su Parkovi Dinarida 2023. godine uradili analizu kondicije zaštićenih područja u Crnoj Gori.
Mrdak je objasnio da su tada provjeravali da li institucije koje upravljaju sa 15 odsto zaštićene teritorije ispunjavaju zakonske obaveze – da li imaju planove petogodišnje upravljanja, godišnje planove, formirane službe zaštite, da li se bave edukacijom svojih zaposlenih.
„Provjerili smo i te 2023. godine rezultati nijesu bili ohrabrujući“, kazao je Mrdak, dodajući da je u tom trenutku od 80 zaštićenih područja samo mali procenat imao ključne programe i akte koje Zakon nalaže.
Prema njegovim riječima, tada su zajedno sa upravljačima došli do zaključka da treba uložiti napor da se ispoštuju sve zakonske obaveze.
Mrdak je naglasio da posjetilac zaštićenog područja nikada ne vidi ministra ili direktora nacionalnog parka, već vidi rendžera i vidi na koji način se pruža usluga.
„Što znači da naša zaštićena područja moraju u narednim godinama mnogo više da ulože napora da te službe ojačaju kroz edukaciju, kupovinu opreme i tako dalje. Naravno, da bi se to postiglo potrebna je politička podrška, finansijske injekcije“, kazao je Mrdak.
Prema njegovim riječima, Crna Gora u ovom trenutku ima dinamičan ciklus formiranja novih zaštićenih područja, što je dobro.
„Zelena agenda za Zapadni Balkan koji je potpisala i Crna Gora i koja je zeleni dogovor Evrope o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine kaže da bi sve države, samim tim i Crna Gora, do 2030. godine trebalo da imaju 30 odsto teritorije pod zaštićenim područjima, a od toga deset odsto pod striktnom zaštitom“, rekao je Mrdak i dodao da u Crnoj Gori u narednim godinama očekuju još zaštićenih područja, najviše u kategoriji parkova prirode.
On je istakao da se upravljači najbolje što znaju, umiju i sa resursima koje imaju, bore da se čuva priroda, a s druge strane da se razvija u mogućoj mjeri.
Mrdak je, govoreći o pregovorima sa EU, rekao da je stav Ćulafić i glavnog pregovarača Crne Gore Predraga Zenovića da će poglavlje 27 biti zatvoreno u posljednjem kvartalu ove godine, navodeći da Crnu Goru pravi posao čeka tek kad bude potpisan ugovor o pristupanju EU.
„Tada se državi otvaraju mogućnosti finansiranja svega onoga što danas usvajamo kroz zakone i strategije. Crna Gora se, po meni, može promijeniti značajnije i vidljivo tek nekih desetak godina nakon što uđemo u EU“, naveo je Mrdak i dodao da treba pripremati projekte kako bi već bili spremni za finansiranje kada fondovi budu dostupni po ulasku u EU.
On je, govoreći o Parkovima Dinarida, regionalnoj organizaciji sa sjedištem u Crnoj Gori, rekao da je nastala prije 11 godina, iz želje i potrebe država Dinarskog luka za saradnjom u oblasti zaštite prirode.
„Danas imamo 113 zaštićenih područja koji su naši članovi – 66 pravnih lica koji upravljaju zaštićenim područjima u osam zemalja Dinarskog luka“, kazao je Mrdak i dodao da je 17 zaštićenih područja iz Crne Gore dio mrže.
On je najavio da će i u narednim godinama Parkovi Dinarida raditi na daljem jačanju saradnje između zaštićenih područja u regionu Dinarskog luka, kao i na jačanju kapaciteta upravljača, a baviće se i edukacijom mladih i snaženjem lokalnih zajednica da se aktivno uključe u rad i upravljanje zaštićenim područjima.
Izvor:MINA
