Foto:Pixabay
Lažne diplome predstavljaju veliki i veoma ukorijenjen problem u crnogorskom sistemu. U prilog tome govore rezultati upitnika koji je sproveo CdM, a na koji je čak 93,17 odsto ispitanika odgovorilo da je ovaj problem vrlo rasporostanjen u našoj zemlji. Tek 6,83 odsto smatra kako je malo rasprostranjen, dok nijedan građanin nije naveo da lažne diplome uopšte nijesu prisutne u našem društvu.
Dobijeni rezultati, po svemu sudeći, nameću potrebu za snažnijim institucionalnim mjerama i efikasnijom kontrolom u obrazovnom sistemu. Problem lažnih diploma nije novost, ali čini se da je u posljednje vrijeme otkrivanje i podnošenje krivičnih prijava intenzivirano. No, najvažnije je da dođe do adekvatnog sudskog epiloga.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručuje da borba protiv lažnih diploma zahtijeva zajedničku sinergiju institucija i društva u cjelini, dok sociolog Andrija Đukanović upozorava da lažne diplome izazivaju posljedice u gotovo svim sferama društva. Odgovore o razmjeri ovog problema zatražili smo i od osnovnih tužilaštava u Crnoj Gori, a iz Osnovnog suda u Podgorici dostavili su i konkretne podatke o sudskom epilogu.
Od početka godine Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je ukupno 88 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovanje obrazovnih isprava. Kako je saopšteno, najveći broj prijava odnosi se na diplome srednjeg obrazovanja – čak 69, 12 prijava vezano je za osnovno, a sedam za visoko obrazovanje.
U 2024. godini podnijeto je 38 krivičnih prijava, dok ih je tokom 2023. bilo 28.
„Obrazovne isprave za koje se sumnja da su falsifikovane najčešće dolaze iz Turske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije, SAD, Austrije i Velike Britanije“, navode iz Ministarstva.
Građani smatraju da korupcija najviše doprinosi pojavi lažnih diploma
Na online anonimni upitnik o lažnim diplomama, koji je sproveo CdM, odgovorilo je 250 čitalaca. Prema rezultatima upitnika, na njega je odgovorila većinski muška populacija koja čini 62,4 odsto, žene čine 36,4 odsto, a nije željelo da odgovori 0,8 odsto ispitanika.
Među ispitanicima, najveći broj pripada starosnoj grupi od 41 do 54 godine (39,60 odsto), dok maloljetni ispitanici uopšte nijesu učestvovali u upitniku.
Podaci su pokazali da je na upitnik odgovorilo najviše građana iz Podgorice (46,80 odsto), zatim slijede Nikšić (8,80 odsto), Bar (8,40 odsto), Kotor (7,20 odsto), Budva (5,60 odsto) Herceg Novi (5,40 odsto)…
Najviše ispitanika ima master diplomu (44,13 odsto), bečelor diplomu (30,77 odsto), srednje obrazovanje ima 19,03 odsto ispitanika, a doktorske studije završilo je preko šest odsto ispitanika, dok ih sa osnovnim obrazovanjem nije bilo.
Među ispitanicima roditelji čine 34,17 odsto, nastavnici/profesori čine 8,33 odsto, studenti 2,92 odsto, administrativni radnici 2,91, neku drugu ulogu u obrazovnom sistemu ima 51,67 odsto ispitanika, dok učenici nijesu učestvovali.
Za konkretan primjer lažnih diploma u Crnoj Gori čulo je 58,87 odsto ispitanika, 27,02 odsto nije čulo, dok njih 14,11 odsto nije željelo da odgovori.
Čak 93,17 ispitanika smatra da je problem lažnih diploma „vrlo rasprostanjen u našoj zemlji“. Tek 6,83 odsto ispitanika smatra kako je „malo rasprostranjen“, a nijedan ne smatra da nije rasprostraanjen.
Među ispitanicima, njih 30 odsto smatra da “korupcija” najviše doprinosi pojavi lažnih diploma, 28,40 odsto ocjenjuje da je razlog “nedovoljna kontrola”, zatim slijede “niska kaznena politika” (19,20 dosto), “brza rješenja pri zapošljavanju” (15,20 odsto), dok je odgovor “nešto drugo” izabralo 7,20 odsto ispitanika.
Za slučaj lažnih diploma, 46,56 odsto ispitanika čulo je iz medija, 23,8 odsto iz ličnog iskustva, na poslu – 21,86 odsto. Odgovor “nešto drugo” dalo je 7,69 odsto ispitanika.
Upitani na kome je najveća odgovornost zbog postojanja lažnih diploma,103 ispitanika su odgovorila da je “podjednaka odgovornost svih”, 92 smatra da je odgovornost na “institucijama koje ih zapošljavaju”, 87 navodi da je na “državnom sistemu”, 81 smatra da je na “Ministarstvu, prosvjete, nauka i inovacija”, 74 je ocijenilo da je na “nadzornim organima”, a 54 je odgovorilo da je odgovornost “na osobama koje ih imaju”.
Pitali smo čitaoce da li su kontrole diploma dovoljno stroge. Odgovor “ne, uopšte nisu stroge” dalo je 81,53 odsto ispitanika, 13,25 odsto odgovorilo je “djelimično, ali treba ih pojačati”, a odgovor “ne znam” izabralo je 5,22 odsto.
Takođe, pitali smo čitaoce šta misle o mjerama koje bi bile najefikasnije za suzbijanje lažnih diploma. Njih 59,20 odsto izabralo je kao odgovor “reviziju postojećih diploma”, 25,20 odsto smatra da su to “strože kazne”, “pojačane kontrole” izabralo je 12 odsto ispitanika, a odgovor “drugo” dalo je 3,60 odsto.
Na samom kraju upitnika, pitali smo ih smatraju li da će se ovaj problem suzbiti narednih godina. Odgovor “ne” dalo je 48,19 odsto ispitanika, odgovor “nisam siguran” izabralo je 47,79 odsto, dok je opciju “da”, izabralo 4,02 odsto ispitanika.
Percepcija građana o ovoj temi je jasna, a CdM je potražio odgovore od osnovnih državnih tužilaštava širom Crne Gore, te Osnovnog suda u Podgorici kako bi se utvrdilo da li i u kojoj mjeri broj prijavljenih i procesuiranih slučajeva prati ozbiljnost ovog problema.
ODT Podgorica formiralo 81 predmet: Diplome pretežno izdate u BiH, Srbiji i Hrvatskoj
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je da je od početka godine formiran 81 predmet zbog krivičnog djela falsifikovanje diplome.
“Od tog broja formiranih predmeta, 70 se nalazi u postupku izviđaja, šest predmeta je ustupljeno, a podnijeto je i pet optužnih predloga”, kazali su CdM-u iz ODT Podgorica.
Ističu da su diplome, za koje postoji osnovana sumnja da su upotrijebljene kao lažne javne isprave izdate pretežno od strane visokoškolskih ustanova na teritoriji zemalja okruženja: Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
“Neka od zvanja na tim diplomama su, između ostalih i zvanje psihologa, diplomiranog ekonomiste, inženjera šumarstva, profesora fizičkog vaspitanja i sporta”, precizirali su.
Tužilaštva u Nikšiću, Pljevljima i na Cetinju formirala po jedan predmet
U Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću tokom ove godine formiran je jedan predmet zbog sumnje da je falsifikovana diploma.
“Nakon sprovedenog postupka izviđaja, krivična prijava je odbačena jer ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”, odgovorili su CdM-u iz tog tužilaštva.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima odgovorili su da je tokom ove godine formiran predmet protiv jednog lica zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave, a radi provjere obrazovne isprave stečene na teritoriji Srbije. I ta prijava je odbačena.
Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju takođe je formiralo jedan predmet zbog falsifikovanja diolome.
“U naznačenom vremenskom periodu formiran je jedan predmet, zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave iz čl. 412 st. 2 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore”, saopštili su.
Ističu da je u navedenom predmetu ovo tužilaštvo donijelo rješenje kojim se spisi predmeta ODT Cetinje ustupaju Srbiji, radi krivičnog gonjenja i suđenja, kao i zamolnicu za preuzimanje krivičnog gonjenja, a povratno su informisani da je Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu preuzelo krivično gonjenje u predmetnoj krivično-pravnoj stvari.
“Krivičnom prijavom je predstavljeno da je od strane nepoznatog počinioca izdata diploma, koja je ovjerena pečatom Gimnazije i koja je potpisana od lica koje nikada nije bilo direktor Gimnazije, te da je uvidom u dokumentaciju, utvrđeno da u pedagoškoj evidenciji za školsku 1998/99. godinu, nigdje nije evidentiran učenik na čije ime glasi diploma, niti profesor, koji je potpisao diplomu”, naveli su iz tog tužilaštva.
ODT u Beranama i Rožajama formirala po dva predmeta, odbačene krivične prijave
Osnovna državna tužilašta u Beranama i Rožajama navode da su u protekloj godini formirana po dva predmeta koja se odnose na falsifikovanje diploma.
“Naime, u jednom predmetu je beransko tužilaštvo podnijelo Osnovnom sudu u Beranama optužni predlog protiv jednog lica, zaposlenog u prosvjeti, zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave, dok je u drugom predmetu u odnosu na jedno lice, koje je zaposleno u javnoj upravi, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave zbog istog krivičnog djela”, odgovorili su CdM-u iz beranskog tužilaštva.
Iz ODT Rožaje pojasnili su da su protiv iste osobe formirana dva predmeta.
“Prijave su nakon postupka izviđaja odbačene, a u pitanju je bilo zvanje diplomirani pravnik”, kazali su iz ODT Rožaje.
Kako su dodali, diplome su stečene na visokoškolskim ustanovama na nivou visokog obrazovanja, a riječ je o zaposlenom u privatnom sektoru.
Tužilaštva u Kolašinu, Bijelom Polju, Plavu, Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju bez formiranih predmeta o falsifikovanim diplomama
U Osnovnim državnim tužilaštvima u Kolašinu, Bijelom Polju, Plavu, Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju tokom 2025. godine nije bilo formiranih predmeta zbog falsifikovanih diploma, navodi se u odgovorima upućenim CdM-u.
“ODT u Baru ima trenutno jedan predmet koji se odnosi na falsifikovanu diplomu – svjedočanstvo o završenoj srednjoj školi u Moskvi, a osumnjičeni je ruski državljanin, koji nije zaposlen u javnoj upravi niti u državnim službama”, kazali su iz tog tužilaštva.
Uslovne osude, rad u javnom interesu, kazne zatvora u prostorijama za stanovanje…
Podaci dobijeni od tužilaštava pokazuju da je u pojedinim gradovima formiran veći broj predmeta, naročito u Podgorici, dok u nekih opštinama takvih slučajeva nema.
A u namjeri da utvrdimo kakav je sudski epilog nekih slučajeva obratili smo se Osnovnom sudu u Podgorici.
Naime, CdM-u su saopštili da je pred tim sudom u ovoj godini bilo devet krivičnih predmeta zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave iz čl.412 KZ CG. Riješeno je njih pet.
U dva predmeta okrivljenima je izrečena uslovna osuda, u dva su osuđeni na kazne zatvora u prostorijama za stanovanje, dok je u jednom okrivljeni osuđen na kaznu rada u javnom interesu.
“U radu su četiri predmeta”, odgovorili su CdM-u iz Osnovnog suda.
Tražili smo i podatke za prethodnih pet godina. Tako je u 2020. godini pred tim sudom u radu bilo pet krivičnih predmeta zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave. U svim su izrečene uslovne osude. U 2021. godini u radu je bio jedan krivični i izrečena je uslovna osuda, dok u 2022. godini nije bilo krivičnih predmeta formiranih zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave. U 2023. godini pred ovim sudom u radu je bilo ukupno šest krivičnih predmeta.
“U četiri krivična predmeta okrivljenima su izrečene uslovne osude, dok su u dva krivična predmeta okrivljeni osuđeni na kaznu zatvora u prostorijama za stanovanje”, saopštili su iz Osnovnog suda u Podgorici.
U 2024. godini pred ovim sudom u radu je bilo 24 krivična predmeta zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave, a u 16 krivičnih predmeta su izrečene uslovne osude.
“U tri krivična predmeta okrivljeni su osuđeni na kaznu zatvora, u tri predmeta okrivljeni su osuđeni na kaznu rada u javnom interesu, u jednom predmetu na kaznu zatvora u prostorijama za stanovanje. U radu je jedan krivični predmet”, precizirali su iz suda.
MPNI: Interes društva u cjelini da se izbori sa diplomama koje su stečene prevarom
A kakva je procedura pri identifikovanju, provjeri i otkrivanju lažnih diploma pojašnjavaju iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. U postupku priznavanja, između ostalog, cijene vjerodostojnost isprave i status ustanove na kojoj je stečena.
Ukoliko se potvrdi vjerodostojnost diplome i da je izdata na akreditovanoj ustanovi, donosi se rješenje o priznavanju.
“Ukoliko postoji osnov sumnje da je neka isprava stečena na nezakonit način, i ukoliko bilo koji pojedinac ili institucija imaju saznanja o tome, dužni su prema Krivičnom zakoniku da podnesu prijavu nadležnim organima protiv nosioca diplome ili lica koje je učestvovalo u nezakonitim radnjama”, ističu iz MPNI.
Napominju da je Ministarstvo u svim slučajevima u kojima je imalo sumnju da je određena isprava falsifikovana, odnosno da nije vjerodostojna, podnijelo prijavu nadležnom tužilaštvu.
Borba protiv lažnih diploma, poručuju, zahtijeva zajedničku sinergiju institucija i društva u cjelini.
“Smatramo da je interes društva u cjelini da se izbori sa diplomama koje su stečene prevarom i bez uloženog znanja. Takođe, međunarodna saradnja sa zemljama porijekla obrazovne isprave, strožije kontrole i nadzor nad obrazovnim institucijama spriječiće unutar obrazovnih ustanova prodaju “kupljene” diplome, jasno definisani zakoni koji kriminalizuju falsifikovanje i kupovinu diploma sa strožijom kaznenom politikom koja će prepoznati zatvorske kazne za ova djela ili zabranu rada u javnom sektoru, ali i javno otkrivanje i objavljivanje slučajeva lažnih diploma, uticaće na podizanje svijesti eventualnih počinilaca ovog djela, ali i samih poslodavaca da provjere kvalifikacije svojih zaposlenih prilikom zapošljavanja”, poručuju iz MPNI.
Đukanović: Opšti pad vrijednosti i moralnih normi koji ima dalekosežne posljedice
Pitanje lažnih diploma ne tiče se samo zakona, kontrola, prijava, već i vrijednosnog sistema, povjerenja mladih u obrazovanje, njihove budućnosti, a upravo o tim aspektima CdM je razgovarao sa sociologom Andrijom Đukanovićem.
“Pojava lažnih diploma ozbiljno narušava percepciju vrijednosti znanja i poštenog obrazovanja među mladima. Kada mladi ljudi vide da se napredovanje, zapošljavanje ili društveni status mogu ostvariti bez stvarnog znanja i truda, stvara se osjećaj nepravde i obesmišljava se ulaganje u obrazovanje. To može a i dovodi do demotivacije, cinizma i uvjerenja da se uspjeh ne postiže radom i znanjem, već vezama i nezakonitim praksama. Nažalost, mnogi su upravo vidjevši da praksa prevare u obrazovanju daje rezultat i sami uradili isto. To je u odnosu na neki prethodni period i sistem potpuno promijenilo vrijednosti u odnosu na obrazovanje i učinilo ga robom koja se može jednostvno kupiti. Koliko je loše kada mladi ljudi vide da se novcem sve može kupiti, te da za uspjeh nije potrebno znanje, nije potrebno biti puno pametan i zaključiti da takvo društvo nema perspektivu”, stav je Đukanovića.
Mladi se, ocjenjuje on, na taj način uče da traže prečice, da njihov pogled na svijet bude ograničen samo vlastitim interesom, da nije važno šta znaš nego koga znaš.
“Sveukupno opšti pad vrijednosti i moralnih normi koji ima dalekosežne posljedice”, kaže Đukanović za CdM.
Rasprostranjenosti ove pojave doprinosi više različitih faktora. Đukanović smatra da je jedan od ključnih korupcija, zatim nedovoljno efikasni mehanizmi kontrole i nadzora nad obrazovnim institucijama, slaba kaznena politika, kao i društvena tolerancija prema negativnim praksama koja je nažalost kod nas veoma prisutna, ne samo u obrazovanju, nego i u mnogim drugim oblastima.
“Dodatno, često se traže samo formalne diplome, bez provjere stvarnih kompetencija, što stvara prostor za zloupotrebe. Neujednačen kvalitet privatnih obrazovnih ustanova takođe doprinosi problemu. Puno je i privatnih obrazovnih ustanova koje su posao dobile na krajnje sumnjiv način i bez potrebnih dozvola i akreditacija. Vidimo da se to tek nakon nekoliko godina otkrije i onda nastane problem za one koji su završili obrazovanje u takvim ustanovama”, kaže Đukanović.
Zanimalo nas je i kako praksa lažnih diploma generalno utiče na povjerenje građana u obrazovni sistem i državne institucije.
Đukanović ocjenjuje da to direktno urušava povjerenje građana u obrazovni sistem, ali i u državne institucije koje bi trebalo da obezbijede zakonitost i jednakost.
“Kada institucije ne reaguju ili reaguju selektivno, građani stiču utisak da sistem ne funkcioniše i da pravila ne važe jednako za sve. Dugoročno, to vodi slabljenju legitimiteta institucija i opštoj društvenoj apatiji, a dodao bih i anomiji. Anomija je sociološki pojam koji označava stanje raspada ili slabljenja društvenih normi i vrijednosti, u kojem pojedinci više nemaju jasne smjernice šta je “ispravno”, “dozvoljeno” ili “očekivano” ponašanje”, upozorava Đukanović, dodajući da je to stanje kada slabe društvene norme, povećava se devijantno ponašanje i javlja se osjećaj otuđenja i besmisla.
“Jer kako drugačije opisati stanje u kojem nema pravila ili se ona ne poštuju? To stvara opšte nepovjerenje u sistem koji ne omogućava jednake šanse i prilke. Pitanje je čime sve to može da rezultira naravno u negativnom smislu – od nepovjerenja do posljedica koje može izazvati ulazak ljudi bez znanja i sa lažnim diplomama u sistem”, ocjenjuje Đukanović.
Postavlja se i pitanje kakve posljedice pojava lažnih diploma može imati po tržište rada.
“Na tržištu rada lažne diplome dovode do zapošljavanja nekompetentnih kadrova, smanjenja kvaliteta rada i efikasnosti u javnom i privatnom sektoru, na kraju krajeva ugrožavanja profesionalnih standarda. Time se obeshrabruju kvalifikovani i sposobni pojedinci, povećava se odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje, a poslodavci gube povjerenje u formalne obrazovne kvalifikacije…Koliko ljudi sa zaista zasluženim diplomama usljed ovakvih anomalija na tržištu rada ostaje nezaposleno i kakve posljedice to ostavlja na njihov lični i porodični život. Lažne diplome izazivaju posljedice u gotovo svim sferama društva”, upozorava Đukanović.
Odgovornost i na poslodavcima
Ipak, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručuje da je istrajno u borbi da se svim raspoloživim mehanizmima izbori protiv lažnih diploma. Smatraju da odgovornost nije samo na njima već i na poslodavcima, kako javnog tako i privatnog sektora.
“Suzbijanje interesovanja građana za sticanje diploma bez znanja je obaveza svih u društvu. U tom smislu treba više valorizovati diplome stečene na univerzitetima koje obezbjeđuju veći kvalitet stečenih znanja, vještina i kompetencija, a opšte su poznate ustanove visokog obrazovanja na kojima se stiču kvalitetne diplome. Ohrabrujemo buduće studente da upisuju studijske programe na provjerenim i renomiranim ustanovama visokog obrazovanja”, poručuju iz Ministarstva.
Ističu da revnosno primjenjuju sve kontrolne mehanizme koji su na raspolaganju i nastoje da suzbiju i otkriju već postojeće pojave, ali i da djeluju preventivno.
Ipak, ukazuju da to ne mogu ostvariti sami, već je potrebna međuresorna saradnja.
“Upravo u tom smislu, formiranje međuresorne radne grupe koju će imenovati Vlada na predlog Ministarstva, a koju će činiti predstavnici različitih ministarstava i svih relevantnih institucija, smatramo da će doprinijeti rješavanju uočenih izazova u oblasti priznavanja i izjednačavanja inostranih obrazovnih isprava, kroz koordinisan, sveobuhvatan i institucionalno usklađen pristup, u cilju zaštite javnog interesa i jačanja pravne sigurnosti. Cilj nam je da se vrati kredibilitet obrazovnom procesu, da suzbijamo prevarne pojave, da se pojačaju kontrolni mehanizmi i prije svega da se pojačaju sankcije. Svi resori, svi organi u državi treba da se intenzivno uključe u rješavanje ovog problema jer bez adekvatnih kvalifikacija, bez adekvatnih kriterijuma, bez adekvatnog obrazovanja, nema reformi, nema napredovanja u društvu kao cjelini”, ocjenjuju iz Ministarstva.
Zatražili smo i konkretne podatke iz kojih institucija i zemalja je u ovom trenutku privremeno obustavljeno priznavanje diploma.
Pojasnili su da je saradnja sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine rezultirala obustavom priznavanja obrazovnih isprava stečenih na šest ustanova visokog obrazovanja u BiH koje su pod istragom nadležnih organa u toj državi.
“Takođe, privremeno smo obustavili postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava stečenih na Visokoj školi za uslužni biznis Istočno Sarajevo – Sokolac, upravo zbog sumnje u način sticanja obrazovnih isprava na navedenoj ustanovi. U prethodnom periodu smo prekinuli postupak priznavanja obrazovnh isprava stečenih na Visokoj medicinskoj školi strukovnih studija „Milutin Milanković“ u Beogradu”, navode iz MPNI.
Takođe, prekinut je i postupak priznavanja obrazovnih isprava licima koja su obrazovnu ispravu stekla u Srednjoj školi „Tutin” u Tutinu, Srbija, jer je navedenoj školi zabranjen rad u Srbiji.
Privremeno je obustavljeno priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu.
Prikupljaće i podatke i dokumentaciju o zaposlenima u organima državne uprave, plan i elektronski registar priznatih isprava
Iz MPNI kažu da je u toku formiranje Vladinog Radnog tijela koje će, radi zaštite javnog interesa u oblasti priznavanja i izjednačavanja inostranih obrazovnih isprava, prikupljati podatke i dokumentaciju o zaposlenima u organima državne uprave, organima uprave, javnim ustanovama i drugim subjektima koji vrše javna ovlašćenja, a koja se odnose na njihovo obrazovanje.
“Organi i ustanove će biti dužni da, na zahtjev Radnog tijela dostave tražene podatke i dokumentaciju svojih zaposlenih, koja uključuje i podatke o ličnosti. Smatramo da će formiranje i rad ovog Radnog tijela značajno doprinijeti unapređenju transparentnosti i zakonitosti postupaka priznavanja i izjednačavanja inostranih obrazovnih isprava jačanju povjerenja u obrazovni i institucionalni sistem, kao i dosljednoj primjeni propisa u cilju zaštite javnog interesa”, ukazuju iz MPNI.
Iz tog resora najavljuju i da se radi na uspostavljanju elektronskog registra priznatih isprava, što će rezultirati preciznijim podacima.
“Kroz procesuiranje i presude moguće očekivati da se razbistri dugo prljana oblast obrazovanja”
Nameće se pitanje koliku odgovornost u rješavanju ovog problema imaju same institucije. Sociolog Đukanović smatra da imaju ključnu i nezamjenjivu ulogu.
Njihova odgovornost obuhvata preventivno djelovanje kroz strožu kontrolu obrazovnih ustanova, dosljednu primjenu zakona, transparentne procedure priznavanja diploma i efikasnu saradnju između obrazovnih, inspekcijskih i pravosudnih organa.
“Efikasan sudski epilog je od presudne važnosti, jer samo pravosnažne presude mogu poslati jasnu poruku da se kršenje zakona ne isplati i vratiti povjerenje građana u sistem. U tom kontekstu treba zaista pohvaliti aktivnosti institucija u nekoliko poslednjih godina prije svega Ministarstva prosvjete koje procesuira slučajeve lažnih diploma čime se zaista ova pojava značajno suzbija. Mislim da je samo na takav način kroz procesuiranje i presude onima koji se bave takvim stvarima moguće očekivati da se razbistri dugo prljana oblast obrazovanja. Obrazovanje je ključ razvoja kao pojedinca tako i društva, i bez institucija koje vode računa da obrazovanje zaista bude kvalitetno nema uspjeha i razvoja”, zaključuje Đukanović.
Rezultati istraživanja, podaci institucija, ali i stavovi stručnjaka pokazuju da su lažne diplome pojava koja ima dalekosežne posljedice, te da je neophodna zajednička reakcija.
Iako postoje određeni pomaci, prije svega kroz povećan broj prijavljenih i procesuiranih slučajeva, čini se da je za suzbijanje ovog problema potrebna odlučnost, dosljednost, dobra institucionalna saradnja, strože kazne, kako bi se dokazalo da je obrazovanje temelj ličnog, kao i razvoja društva.
Amra Nikočević, Elma Mahmutović
Izvor:CDM
