Predsjednik Crne Gore potpisao je ukaze o proglašenju Zakona o izmjeni i dopuni
Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za
nacionalnu bezbjednost.
Ova odluka vođena je namjerom da se uvaži postignuti politički kompromis vlasti i
opozicije, omogući puna funkcionalnost Skupštine i ispoštuje konstruktivan pristup koji
su pozdravili i naši partneri iz Evropske unije. Deblokada institucija i očuvanje stabilnosti
evropskog puta Crne Gore ostaju prioriteti od kojih se ne može odstupiti.
Istovremeno, predsjednik ostaje pri stavu da postignuti kompromis ne može biti
zamjena za kvalitetna zakonska rješenja. Zbog toga očekuje da se u narednom periodu
nastavi rad na otklanjanju svih preostalih nedostataka u oba zakona.
Kada je riječ o Zakonu o unutrašnjim poslovima, predsjednik i dalje čvrsto stoji iza
potrebe za korjenitom reformom i čišćenjem policijskog sistema od kompromitovanih
kadrova, jer je to temelj bezbjednosti države.
Međutim, u ovom procesu propuštena je prilika za suštinsko unapređenje važećeg
zakonskog teksta. Iako je usvojena izmjena koja se odnosi na sastav komisije za
utvrđivanje bezbjednosnih smetnji riješila trenutni politički zastoj, u zakonu su zadržana
rješenja koja su ranije opravdano kritikovali stručna javnost, opozicija i civilni sektor.
Riječ je o pojedinim odredbama koje se odnose na radnopravni status službenika, pravo
na odbranu i pretpostavku nevinosti, a čija nedorečenost u praksi može izazvati pravnu
nesigurnost i finansijske posljedice po budžet države. Sporne odredbe na koje je
predsjednik ranije ukazao nijesu bile predmet ovih izmjena, zbog čega njegovi tada
iznijeti stavovi i pravne rezerve ostaju nepromijenjeni.
Kada je riječ o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, usvojene izmjene
predstavljaju određeni iskorak u odnosu na prvobitno usvojeni tekst, poput uvođenja
sudskog nadzora nad pristupom najosjetljivijim podacima pravnih lica, uključujući
genetske i biometrijske podatke i profilisanje. Svako jačanje mehanizama kontrole rada
bezbjednosnog sektora predstavlja korak u dobrom pravcu.
Ipak, usvojene izmjene nijesu odgovorile na ustavnopravne dileme na koje je
predsjednik Crne Gore ukazao prilikom vraćanja zakona Skupštini na ponovno
odlučivanje. I dalje nije uspostavljen, odnosno vraćen, odgovarajući sudski nadzor nad
pojedinim mjerama tajnog nadzora koje ozbiljno zadiru u pravo na privatnost građana,
poput praćenja, snimanja i osmatranja ljudi u javnom prostoru. Takođe, nijesu
uspostavljene dodatne garancije koje bi spriječile mogućnost njihove proizvoljne ili
nesrazmjerne primjene.
Kabinet predsjednika očekuje da će Ustavni sud, odlučujući po podnesenoj inicijativi i
predlogu za ocjenu ustavnosti Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za
nacionalnu bezbjednost, u razumnom roku zauzeti stav o otvorenim ustavnopravnim
pitanjima.
Odluke Ustavnog suda bile bi od posebnog značaja za jačanje pravne sigurnosti, zaštitu
ljudskih prava i uspostavljanje jasnih standarda u radu bezbjednosnog sektora, u skladu
sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava i pravnom
tekovinom Evropske unije.
Kabinet predsjednika Crne Gore izražava očekivanje da će se donosioci odluka u što
kraćem roku, kroz nastavak inkluzivnog dijaloga, posvetiti otklanjanju svih pomenutih
sistemskih nedostataka i potpunom usklađivanju zakonskih rješenja sa standardima
vladavine prava i pravnom tekovinom Evropske unije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je i ukaze o proglašenju ostalih zakona
koje je Skupština Crne Gore usvojila 31. jula 2026. godine.
Autor:radiotitograd.me
