Foto:RTCG
Na svjetski dan socijalne pravde u obavezi smo ukazati na nepravedan odnos države koju finansiraju građani kako bi radili u njihovu a ne za ličnu korist, poručila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević
“Povodom ovog datuma, ne možemo da ne zapitamo koliko je naša država tj. Vlada i resorna ministarstva ( socijalno, zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja) ali i lokalne samouprave multisektorskom saradnjom učinila na unapređenju ljudskih prava, smanjenju socijalnih razlika, smanjila siromaštvo i izašla u susret ranjivim kategorijama društva”, kazala je ona.
Ona je istakla da Crna Gora je još uvijek bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje i struja.
“Ekonomska i socijalna nejednakosti u državi je izražena, a problem siromaštva nije prepoznat kao značajan problem iako u zoni nemaštine živi 20 odsto stanovnika naše države i 27 odsto djece. Nejednak pristup školovanju, liječenju, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, pristupačnog stanovanja samo su neki od razlika u pravima i mogućnostima koje su prisutne u našoj državi”, istakla je Medojević.
Ona smatra da socijalna pomoć u Crnoj Gori mora biti ključni dio crnogorskog socijalnog sistema i pružati finansijsku podršku i servise osobama koje nisu u mogućnosti da pokriju osnovne životne troškove.
“Osnovna svrha je osigurati minimalne uslove života kakvi su: hrana, smještaj, odjeća, medicinska njega. Socijalna pomoć mora da osigurava i troškove stanovanja i režija. Neophodna je i dodatna podrška za djecu, srazmjerna standardu porodice. Socijalna pomoć treba biti namijenjena osobama koje nisu radno sposobne, poput starijih osoba, osoba s invaliditetom ili hronično bolesnih. Pomoć je potrebna i za trudnice i novorođenčad u stanju socijalne potrebe. Ona bi morala biti svakomjesečna sa vremenski ograničena. U dobijanje pomoći moraju se uključivati i osobe koje su radno sposobne i nezaposlene, ukoliko ne mogu samostalno pokriti osnovne životne troškove a ne postoje mogućnosti za zapošljavanje”, navodi Medojević.
Podsjeća da je po istraživanju Monstata u Crnpj Gori 20,1 odsto socijalno ugroženih, a svega tri odsto onih koji primaju jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima ( MOP).
“Iznos MOP-a ne pokriva ni nedjeljne potrebe pojedinca i porodica. Kreće se od 95 eura za pojedinca, 160 za četvoročlanu porodicu i maksimalnih 180 eura za pet i više članova domaćinstva. Visina naknade po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i redovnog studenta iznosi mjesečno 113,16 eura. Od 240 milona eura koliko teži socijalni budžet države svega četiri odsto namijenjemo je siromašnima, ostale stavke ( dječiji dodatak, nadoknade za majke, bolovanja….) nisu nužno vezana za siromašne već ih mogu ostvarivati i oni koji nemaju materijalnih problema”, naglasila je ona.
Prema nejnim riječima svaka država koja brine o standardu građana trudi se da drži svoje stanovnike iznad linije siromaštva.
“Ljudi nakon 65 godine koji su bez prihoda i imovine ne dobijaju novčanu pomoć a ni u uslugama. Kod nas se ne pominje u socijalnoj politici, socijalna penzija. Namjera gradonačelnika Podgoruce za besplatan prevoz penzionera je pohvalna ali mora uključiti i ljude bez penzije iste starosne dobi. Isti besplatni servis potreban je i socijalno ugroženim građanima što je standard država socijalne pravde”, ocijenila je Medojević.
Izvor:CDM