Uprkos jasnim upozorenjima Evropske komisije, Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta da
javni funkcioneri svojim izjavama ne ugrožavaju slobodu medija u Crnoj Gori, praksa
targetiranja novinara i medija ne jenjava.
Najnoviji primjer dolazi od Borisa Bogdanovića, lidera Demokratske Crne Gore, koji je sa
skupštinske govornice optužio tri medija – Televiziju E, M portal i Portal Analitika – da ih
finansiraju kriminalni klanovi i da novinari navodno primaju i do 8.000 eura po tekstu.
“Tekstovi kojima se štite prljavi policajci, oficiri i podoficiri, ne pišu se da bi bili čitani, nego da
bi bili iskeširani. Jer ih kavački i škaljarski klan kod pojedinaca plaćaju i do 8.000 eura. Ne
nedjeljno, ne mjesečno, ne godišnje, nego po jednom tekstu,” rekao je Bogdanović.
Ovakve optužbe, izrečene bez ijednog dokaza, predstavljaju direktan napad na bezbjednost
novinara i slobodu medija. Posebno zabrinjava činjenica da dolaze iz Skupštine, gdje poslanici
uživaju imunitet i ne snose nikakvu odgovornost za izgovoreno.
Bogdanović, umjesto da koristi zakonski predviđene mehanizme – poput prava na demanti,
reagovanja, obraćanja samoregulatornom tijelu ili pokretanja pravnih postupaka – bira da
zloupotrijebi javnu funkciju za otvoreno targetiranje medija. Time ne traži istinu, već pokušava
da diskredituje i zastraši.
Namjerno zanemarivanje pravnog okvira i institucija koje stoje na raspolaganju svakom
građaninu, pa i poslaniku, pokazuje da mu nije cilj borba za istinu, već pokušaj da optužbama iz
pozicije moći utiče na javnost, uruši kredibilitet redakcija i obeshrabri novinare.
Poseban problem predstavlja činjenica da Bogdanovićeva partija kontroliše sektor bezbjednosti –
zbog čega njegove poruke nisu samo politički pritisak, već mogu imati ozbiljne posljedice po
sigurnost prozvanih medija i novinara.
Podsjećamo da su upravo ovakvi pokušaji ućutkivanja medija i zastrašivanja novinara prepoznati
kao ključni izazovi u izvještajima Evropske unije o stanju u Crnoj Gori. Oni ne smiju postati
prihvatljiva praksa.
Ukoliko gospodin Bogdanović zaista raspolaže informacijama o kriminalnim aktivnostima u
medijima – dužan je da ih prijavi državnom tužilaštvu, a ne da arbitrira iz skupštinske klupe.
Medijski savjet za samoregulaciju još jednom poziva političke aktere da prestanu da jačaju svoje
pozicije širenjem neosnovanih optužbi na račun medija. Javni funkcioneri moraju svojim
primjerom da pokažu kako se odgovorno reaguje na eventualne neistine – kroz postojeći pravni
okvir, a ne kroz javne napade.
Manipulacija javnošću, targetiranje novinara i pokušaji da se kritički mediji utišaju – moraju
prestati kaže se u saopštenju dostavljenom našoj redakciji.
Autor :radiotitograd.me
