Mediji imaju moć da mijenjaju percepciju društva, otvaraju prostor za marginalizovane grupe i postanu most inkluzije koji povezuje ljude. Kada je riječ o osobama sa invaliditetom i ranjivim grupama, uloga medija nije samo da informišu, već i da podstiču promjene, razbijaju predrasude i omogućavaju vidljivost onima čiji se glas često ne čuje.
Iako inkluzija postaje sve prisutnija tema, osobe sa invaliditetom u medijima se i dalje često prikazuju ili kroz prizmu sažaljenja ili kroz stereotip heroja koji su „nadjačali“ svoju invalidnost. Ovakvi narativi, iako dobronamjerni, ne prikazuju realnu sliku njihove svakodnevice, uspjeha i prava. Umjesto toga, potrebno je da mediji postanu prostor ravnopravnosti, gdje se osobe sa invaliditetom prikazuju kao aktivni članovi društva, talentovani pojedinci i profesionalci koji svojim radom doprinose zajednici.
Pozitivni primjeri: Kada mediji prave razliku
U Crnoj Gori postoje primjeri gdje su mediji odigrali ključnu ulogu u promociji inkluzije. Kroz različite projekte, emisije, članke i kampanje, sve više osoba sa invaliditetom dobija priliku da govori o svojim iskustvima, talentima i izazovima, čime se mijenja percepcija javnosti.
Jedan od značajnih primjera je Nada Matović, mlada pjesnikinja i buduća pravnica sa invaliditetom, koja je svojim talentom i istrajnošću postala prepoznata u društvu. Kroz poeziju izražava svoja iskustva, emocije i borbu za jednakost, a sada je njena poezija dobila i novu dimenziju – pretvorena je u dramski tekst i izvedena na sceni. Mediji su prepoznali njenu snagu i posvećenost, pružajući joj podršku i prostor u javnom diskursu, čime ona postaje inspiracija mnogima.
Ovakvi primjeri pokazuju da mediji mogu biti ključni faktor u promociji inkluzije – kada pružaju prostor osobama sa invaliditetom da govore, stvaraju, izražavaju se i budu viđeni kao ravnopravni članovi društva. Nada Matović je dokaz da inkluzija nije samo termin već proces koji omogućava da se talenti, glasovi i snovi ne zanemare, već da budu dio šireg društvenog narativa.
Odgovornost medija: Šta se može poboljšati?
Da bi mediji zaista bili most inkluzije, potrebno je preduzeti konkretne korake:
Obrazovanje novinara – Medijski radnici moraju proći obuku o terminologiji, pravima i etičkim pristupima izvještavanju o osobama sa invaliditetom.
Više prostora za inkluzivne priče – Ne samo u posebnim emisijama ili rubrikama, već u redovnim vijestima, dokumentarcima, debatama i kulturnim programima.
Prilagođenost sadržaja – Uvođenje titlova, audio-deskripcija i sadržaja na znakovnom jeziku kako bi mediji bili dostupni svima.
Borba protiv stereotipa – Izbjegavanje senzacionalističkog izvještavanja i prikazivanje osoba sa invaliditetom kroz realne, pozitivne i osnažujuće priče.
Mediji kao ključ inkluzivnog društva
Mediji imaju moć da oblikuju percepciju društva i stvore prostor u kojem su svi građani jednako zastupljeni i poštovani. Ako se inkluzija u medijima pravilno implementira, ona postaje moćan alat za promjenu svijesti, zakonodavstva i svakodnevnog života osoba sa invaliditetom.
Prava inkluzija u društvu počinje inkluzijom u medijima. Kada svi glasovi postanu jednako važni i vidljivi, tada možemo reći da smo zaista napravili korak ka pravednijem društvu.
Autor: Bulatović L./radiotitograd.me
