Foto:Shutterstock
Da li je moguće povezivanje zdravstvenog, eko, ruralnog i drugih vidova turizma sa organskom poljoprivrednom proizvodnjom i zdravim stilovima života u svim crnogorskim opštinama, podizanje turističkog brenda na novi ‘BIO & EKO’ nivo, svjetski prestiž i privlačenje prijeko potrebnih stranih investicija, pitanje je na koje u Zajednici opština Crne Gore daju pozitivan odgovor. Zajednica je već naparavila početne i najvažnije korake u tom pravcu – izradom projektnog zadatka koji će biti osnova za studiju izvodljivosti koja bi trebalo da bude završena već u 2025. godini.
Mišela Manojlović, generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore svjesna je da je u pitanju ogroman posao, ali u razgovoru za CdM tvrdi da su opštine sposobne da ga iznesu.
Prema njenim riječima, Crna Gora ima veoma dobre preduslove za razvoj profitabilnih zdravstveno-turističkih potencijala koji, uz razvoj agro turizma, mogu snažno doprinijeti ukupnom privrednom razvoju. Istakla je da zdravstveni turizam, odnosno njegove komponente – medicinski, Spa&Wellness, odnosno banjski turizam, u prvi plan stavljaju dobrobit čovjeka sa aspekta preventivnih i sa aspekta rehabilitacijskih mjera.
Osnovna ideja je da se u zdravom i prirodnom okruženju, u okviru postojećih registrovanih turističkih objekata na selima i katunima svih crnogorskih opština kao što su seoska domaćinstva, katuni i drugi, dopuni i proširi turistička ponuda sa uslugama iz oblasti komplementarnih i tradicionalnih metoda liječenja, organske i neorganske poljoprivredne proizvodnje i prerade, proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja, kao i aktivnostima vezanim za zdrave stilove života i zaštitu životne sredine.
Bogata prirodna i kulturna baština
Crna Gora je prepoznata po svojoj bogatoj prirodnoj i kulturnoj baštini, ali i po potencijalima za razvoj održivog turizma, organske proizvodnje i zdravih stilova života. S obzirom na globalni rastući trend zdravstvenog turizma, kao i sve veću potražnju za organskim proizvodima i zdravim životnim stilovima, postoji značajan potencijal da se ova područja povežu i integrišu u jedinstvenu ponudu crnogorskih opština. Ruralna područja Crne Gore posjeduju prirodne resurse i kulturološke karakteristike koje mogu biti osnova za razvoj novih turističkih i poljoprivrednih proizvoda.
“Povezivanje oblasti zdravstva, turizma, organske proizvodnje, životne sredine i zdravih stilova života u integrisani sistem ne samo da može poboljšati lokalnu ekonomiju i smanjiti migracije iz ruralnih područja, već može i promovisati održivi razvoj i očuvanje životne sredine a turističku sezonu transformisari u turističku godinu”, tvrdi Manojlović.
Ona kaže da Crna Gora ima šta da ponudi, od netaknute prirode, organske hrane, aromatičnog bilja, sumpornih voda, ljekovitog blata, vazdušnih banja, ali je potrebno sve te potencijale uvezati u jedinstvenu, organizovanu ponudu Bio eko brenda za koji imamo sve predispozicije.
“Da bi sve to uradili, moramo da krenemo od Studije izvodljivosti, koja će pokazati sa čime sve raspolažemo, šta je postojeći nivo iskorištenosti, kapacitete za budući razvoj, umrežavanje… Sve što se na tom planu već dešava u Crnoj Gori jeste napredak, jednostavno rečeno, ljudi su sami prepoznali te potencijale i u składu sa svojim mogućnostima, imaju ponude kroz eko sela, seoska gazdinstva, proizvode koji spadaju u domen alternativne medicine, ručne radove, sve ono što turisti koji posjećuju našu zemlju cijene i traže. Sve to zahtijeva veliki trud i ulaganja ali, imajući u vidu veliku potražnju turista, sigurni smo da će se uloženo i isplatiti. Zato i radimo na umrežavanju svih tih aktivnosti i njihovom jačanju kroz jedinstvenu zaokruženu ponudu u składu sa svjetskim trendovima koji podrazumijevaju povratak prirodi”, naglasila je Manojlović.
Samo jedan objekat banjskog turizma
Crna Gora trenutno ima samo jedan objekat banjskog turizma, a to je Institut Simo Milošević u Igalu, a i on je, kao što je javnosti poznato, u problemima. Manojlović tvrdi da u Crnoj Gori postoji mnogo potencijala za ovaj vid banjskog turizma.
Kao vazdušne banje, najčešće se pominju Kolašin i Žabljak, a Manojlović podsjeća na ono što mało ljudi danas zna, da je u Pljevljima još početkom 20. vijeka postojala banja.
Naime, u pljevaljskom selu Metaljka koje je specifična po izraženoj ruži vjetrova, 1934. godine počela je da gradi banja iz državnog kredita koje je Higijensko zdravstvo iz Sarajeva uložilo u taj projekat. U vremenu austrougraske okupacije ovo je bila varošica sa uličnom rasvjetom i turistima koji su dolazili u vazdušnu banju na oporavak.
“Oporavilište je imalo spavaonice, kupatila, dvije trpezarije, vlastiti vodovod sa odličnom planinskom vodom kao i sopstveni agregat za osvjetljenje naselja. Imalo je čak i svoj automobil”, priča Manojlović zanimiljive podatke koji su prikljupeni tokom pripreme za izradu Projektnog zadatka studije izvodljivosti.
Vazdušna banja na Lovćenu
Takođe, prema dostupnim arhivskim podacima, vazdušna banja na Lovćenu je podignuta 1927. godine da bi već naredne godine postala jedna od najbolje opremljenih i najatraktivnih banja. Koliko je sve bilo mudro osmišljeno dovoljno je navesti podatak da je tadašnja Jugoslovenska Tiskarna u Ljubljani godine 1932. štampala prospekt sa naslovom: ,,Državno lječilište Lovćen” zbog uticaja kombinovane primorske i planinske klime na Lovćenu na dječji organizam. Ova vazdušna banja bila je u svakom segmentu moderna od higijenskih uređaja, tople i hladne banje, elektrifikacije do automobila, telefonske veze i telegrafa koji je imao vezu sa Cetinjem.
“Ovakvi podaci pokazuje nam vizionarske poduhvate od prije jednog vijeka koji su samo potvrda onoga o čemu danas pričamo I šta pokušavamo da nastavimo, da od prirode iskoristimo najbolje u skladu sa svjetskim trendovima u medicini koji se sve više okreću komplementarnim metodama preventive i liječenja, uz organsku hranu, ljekovito i aromatično bilje, netaknutu prirodu”, objašnjava Manojlović, svjesna da će biti skeptika koji će prigovarati kako je to zahtjevan i skup proces.
Potrebno puno rada
Tačno je, kaže Manojlović, da treba puno rada i međusektorskih usaglašavanja, legislativnih izmjena i opšteg konsenzusa ali, po njenim riječima, ako su uspjele druge države, možemo i mi.
“Studija će obuhvatiti i analizu uspješnih primjera iz drugih zemalja koji su povezali sektore zdravstva, turizma, poljoprivrede i životne sredine. Neki od predloženih primjera uključuju „Agriturismo“ , italijanski model koji kombinuje organsku proizvodnju i ruralni turizam, uz promociju zdravih stilova života, ili primjer Slovenije u razvoju zdravstvenog turizma u ruralnim područjima, uz korišćenje prirodnih resursa kao što su toplice, planinski turizam i promociju lokalnih organskih proizvoda. U Austriji imamo zdravi ruralni turizam u kombinaciji sa organskom proizvodnjom, gdje su podržani programi wellness turizma. Slično je u Japanu – integracija zdravstvenog turizma sa prirodnim okruženjem i lokalnim poljoprivrednim praksama kroz „onsen“ wellness centre i promociju lokalnih organskih proizvoda” navodi Manojlović samo neke od primjera.
Angažovani eminentni stručnjaci
Ideja je naišla na odličan odgovor opština, a u svrhu izrade projektnog zadatka angažovani su eminentni striučnjaci koji su dali veliki doprinos. U sastavu radne grupe bili su prof. dr Snežana Pantović profesorica na Medicinskom fakultetu univerziteta Crne Gore, prof.dr Zoran Jovović, profesor na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, profr. dr Dijana Đurović, Institut za javno zdravlje Crne Gore, dr Borko Bajić, Institut za javno zdravlje Crne Gore, Milena Kotlica, samostalna savjetnica i za programiranje u Direktoratu za ruralni razvoj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Milica Bućković, samostalna savjetnica i za organsku proizvodnju u Direktoratu za poljoprivredu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Sandra Bojanić, samostalna savjetnica i u odsjeku za diverzifikacuju turističkog proizvoda Ministarstva turizma mr Nataša Žugić, samostalna savjetnica u Direkciji za ekonomiku i zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja.
“Radna grupa je izradila projektni zadatak, a očekujemo da ćemo, uz finansijsku podršku resornih ministarstava, u narednih devet mjeseci dobiti Studiju izvodljivosti sa konkretnim preporukama za integraciju sektora zdravstva, turizma, organske proizvodnje, životne sredine i zdravih stilova života, sa akcentom na inovacije u ovim oblastima, strategiju razvoja održivih inicijativa u crnogorskim opštinama koje uključuju navedene sektore, predlog konkretnih projekata sa procjenom potrebnih investicija i očekivanim ekonomskim i društvenim koristima, predloge za izmjenu regulatornog okvira radi podrške ovim inicijativama i okvir za monitoring i evaluaciju napretka i uticaja predloženih projekata”, optimistična je Manojlović.
U tom cilju biće potrebno da opštine dostave podatke sa kojima raspolažu a tiču se stanovništva koje se bave poljoprivredom, zanatima, komplementarnom medicinom; podatke koji se odnose na kapacitete hotela i smještaja i koje vidove turizma pružaju; podatke koji se odnose na zdravstvenu zaštitu, obrazovne ustanove, sporske objekte i klubove, prirodne resurse i potencijalna ispitivanja zemlje, vode i vazduha.
“Kada to sve zaokružimo, moći ćemo da kažemo da smo odradili veliki dio posla. Iako veoma zahtjevan, ovaj projekat je nešto čemu se svi radujemo, ubijeđeni da ćemo njime trasirati put održivog i ravnomjernog razvoja opština i zaustaviti depopulaciju sjevernog regiona”, zaključila je Manojlović u razgovoru za CdM.
Miraš Dušević
Izvor:CDM
