Foto: Skupština Crne Gore
Iako crnogorski najviši pravni akt spada u takozvani tvrdi Ustav i nije ga dobro često mijenjati, ipak su ustavne promjene suštinski neosporne ukoliko je riječ o usklađivanju sa međunarodnim standardima, ocijenio je za RTCG dekan Pravnog fakulteta u Podgorici Vladimir Savković.
Advokat Saša Vujović naglašava da se Ustav mijenja kada društvo sazri po određenom pitanju, a da broj izmjena Ustava govori o vladavini prava u jednoj državi.
Da su ustavne promjene opravdane ukoliko postoje jasni ciljevi, poput usklađivanja sa međunarodnim standardima i unaprjeđenja mehanizama vladavine prava, odnosno zaštite ljudskih prava, konstatuje Vladimir Savković.
“Crnogorski Ustav nesporno spada u red tvrdih ustava, čiji je načelni cilj očuvanje temelja jedne političke zajednice, političke stabilnosti i predvidljivosti pravnog i ukupnog društvenog sistema. To, naravno, ne znači da takvi ustavi nisu podložni promjenama ili da ih ne treba mijenjati onda kada za to postoji opravdan razlog i volja odgovarajuće većine”, kaže Savković.
On ističe da su izmjene sada neophodne.
“U datom kontekstu, međutim, izmjena crnogorskog Ustava je neophodna i suštinski nesporna u dijelu koji podrazumijeva usaglašavanje s pravnim okvirom jedne superkonfederacije sa sve izraženijim federalnim elementima kakva je danas Evropska unija”, kaže Savković.
Vladimir Savković (Foto: RTCG)Savković ukazuje i na značaj izmjene Ustava u najvišem zakonodavnom domu.
“Važno je svakako i to što se čitava procedura izmjene Ustava u ovom dijelu može okončati u crnogorskoj Skupštini, budući da je za izmjene jednog dijela odredbi od posebnog značaja neophodna i potvrda skupštinske odluke tropetinskom većinom na referendumu”, ističe Savković.
S druge strane, advokat i pravnik Saša Vujović konstatuje da Ustav ne bi trebalo mijenjati često i isključivo iz dnevno-političkih razloga, jer to, kako ističe, može ugroziti pravnu sigurnost i stabilnost institucija.
“Ustavi nisu obični zakoni i stoga se ne mogu mijenjati brzo i često. Broj ustavnih promjena i broj donijetih ustava u nekoj državi obično je pokazatelj jačine vladavine prava u toj državi. Obično se ustavi mijenjaju kada dođe do sazrijevanja društva po nekom pitanju”, objašnjava Vujović.
A to se događa, pojašnjava on, kada neka kategorija treba da postane ustavna i obično se radi o pravima takozvane treće generacije koja nisu prepoznata u ranijim ustavima.
“A za neke druge društvene promjene normalno je da se prvo stekne društveni konsenzus o nekom pitanju, da se dobro pripremi teren, analiziraju različite formulacije i odabere najbolja kategorija šta treba da bude ustavni tekst”, kaže Vujović.
Podsjetimo, izmjenu Ustava inicirala je Vlada u cilju ispunjavanja preporuka GRECO-a, jačanja vladavine prava i ubrzanja procesa evropskih integracija Crne Gore. Za njihovo usvajanje u parlamentu potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika.
Podsjećamo, novi predlog koji se tiče Sudskog i Tužilačkog savjeta Vlada je utvrdila 19. februara, kada su povukli iz skupštinske procedure prethodni Predlog za promjenu Ustava od 17. aprila prošle godine.
(Foto: RTCG)Iz Vlade su tada rekli da se, u pogledu sastava Sudskog savjeta, izmjenama postiže da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija i da ministar pravde ne treba biti član tog savjeta.
“A da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta“, dodali su iz Vlade.
Promjenama je predviđeno da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor Tužilačkog svajeta treba da budu na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom.
Predlogom za promjenu člana 143 Ustava predviđeno je da je CBCG samostalna i nezavisna organizacija, odgovorna Skupštini, kao i da se o Centralnoj banci donosi zakon.
U predlogu se navodi da se izmjenom tog člana Ustava uspostavija ustavni osnov za obezbjeđivanje pune funkcionalne nezavisnosti CBCG i propisuje da status, ciljevi, funkcije, zadaci, poslovanje i organizacija CBCG budu u potpunosti regulisani zakonom, u skladu sa standardima i zahtjevima pravne tekovine Evropske unije u oblasti ekonomske i monetarne unije.
“Predlog za promjenu Ustava predviđa da CBCG ostaje samostalna i nezavisna organizacija, odgovorna Skupštini, sa upravijanjem povjerenim Savjetu Centralne banke i rukovođenjem koje vrši guverner, kao i da se o CBCG donosi zakon”, piše u predlogu.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će prvo glasanje o promjenama Ustava biti u ponedjeljak.
Izvor:RTCG
