Izborna reforma u Crnoj Gori uprkos tome što je donijela određena unapređenja,
sprovedena je parcijalno i bez rješavanja ključnih strukturnih problema izbornog
sistema. Značajan broj preporuka za fer i demokratske izbore ostao je neimplementiran,
dok dio usvojenih izmjena ne sadrži dovoljno jasne i precizne mehanizme za dosljednu
primjenu u praksi. To je zaključak Izvještaja o usklađenosti izmjena Zakona o izboru
odbornika i poslanika sa preporukama OEBS/ODIHR-a, koji je Centar za
demokratsku tranziciju (CDT) izradio u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom
Crne Gore (UMHCG) uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije EU u Crnoj
Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Ovaj izvještaj razmatra usklađenost izmjena zakona sa preporukama OEBS/ODIHR-a i
drugih relevantnih aktera, sagledavajući domete i ograničenja usvojenih rješenja.
Analiza identifikuje neimplementirane preporuke, ukazuje na normativne i
institucionalne rizike u primjeni zakona i daje smjernice za nastavak izborne reforme u
skladu sa međunarodnim standardima.
U julu 2025. godine usvojene su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP),
kao i novi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK), uz
podršku partija vlasti i opozicije. Izmjene su donijele određena poboljšanja –
profesionalizaciju Centralne izborne komisije, djelimičnu profesionalizaciju opštinskih
izbornih komisija, povećanje rodne kvote na 40 odsto i uvođenje opštih lokalnih izbora.
Ipak, riječ je o ograničenom iskoraku, jer su brojna suštinska pitanja i preporuke
međunarodnih i domaćih posmatrača izbora ostale van dometa reforme, a dio usvojenih
rješenja nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima.
Analiza ukazuje na to da su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika donijele
unapređenja u dijelu profesionalizacije i odlučivanja organa za sprovođenje izbora, ali
da postoje pravne praznine koje mogu proizvesti probleme u praksi. Zakon ne razrađuje
pojedina pitanja na koja su OEBS/ODIHR i Venecijanska komisija i ranije ukazivali, prije
svega u pogledu postupka izbora i transparentnosti rada tijela koja sprovode izbor
članova Centralne izborne komisije (CIK).
Iako zakon predviđa nadzornu ulogu CIK-a nad opštinskim izbornim komisijama i
mogućnost preuzimanja njihovih nadležnosti, analiza ukazuje na to da nijesu dovoljno
razrađeni kapaciteti i praktični mehanizmi za sprovođenje tih ovlašćenja. Pitanje je da li
CIK, imajući u vidu obim novih nadležnosti i činjenicu da se svi lokalni izbori održavaju
istovremeno, raspolaže adekvatnim institucionalnim, kadrovskim i operativnim
kapacitetima za efikasno preuzimanje nadležnosti jedne ili više opštinskih izbornih
komisija u slučaju njihovog nepostupanja.
U dijelu koji se odnosi na lokalne izbore, odluka da prvi izbori budu održani juna 2027.
godine otvorila je dileme u pogledu zaštite biračkog prava, imajući u vidu da produženje
mandata izabranim lokalnim predstavnicima, prema standardima koje je isticala
Venecijanska komisija, može biti opravdano samo u izuzetnim okolnostima i pod jasno
definisanim uslovima zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti, što ovdje nije slučaj.
U oblasti medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, analiza pokazuje da ZIOP nije
usklađen sa važećim medijskim zakonodavstvom, dok je novim Zakonom o
audiovizuelnim medijskim uslugama unaprijeđen regulatorni okvir i proširena ovlašćenja
Agencije za audiovizuelne medijske usluge za nadzor i sankcionisanje emitera.
Kada je riječ o zloupotrebi javnih resursa, u dokumentu je konstatovano da ZIOP nije
mijenjan u ovom dijelu, dok su određene zabrane i mjere uvedene Zakonom o
finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. No, iako su tim zakonom proširene
zabrane zapošljavanja tokom izborne kampanje, istovremeno je ukinut ključni
mehanizam transparentnosti kroz brisanje obaveze objavljivanja odluka o
zapošljavanju.
Takođe, zabrinjava što izmjene ZIOP nijesu adresirale prava osoba sa invaliditetom –
uprkos preporukama, nijesu uvedene odredbe koje bi obezbijedile pristupačne
informacije o kampanji i izborima, niti mjere koje bi olakšale samostalno i tajno glasanje
i podstakle kandidovanje OSI.
Zbog svega ovoga, neophodno je ući u novu fazu reforme, koja će adresirati i ove i
druge dugogodišnje slabosti izbornog sistema, od tačnosti i ažurnosti biračkog spiska,
uvođenja otvorenih lista, unapređenja zaštite biračkog prava do efikasnog odgovora na
dezinformacije u izbornom procesu. Tek kada se ovim pitanjima koja opterećuju izborni
proces ozbiljno pristupi, moći će se govoriti o kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi.
Podsjećamo i da je CDT pozvao poslanike i poslanice u Odboru za sveobuhvatnu
izbornu reformu da predlože produženje roka za završetak njegovog rada do 15. juna
2026. godine, kako bi se stvorili uslovi za cjelovito i kvalitetno sprovođenje reforme u
skladu sa međunarodnim preporukama, uz nastavak praćenja procesa na principima
inkluzivnosti, transparentnosti i poštovanja međunarodnih standarda.
Cijeli izvještaj je dostupan na linku.
Autor:radiotitograd.me
