Foto:HRA
Skupština Crne Gore danas će odlučivati o inicijativi za razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića, nakon što je javno izrazio saučešće porodici Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine, poručili su iz HRA.
“Predsjednik Skupštine Andrija Mandić uputio je, u svoje i u ime svoje stranke, javno saučešće porodici „generala Ratka Mladića”. Bez ijedne riječi o presudi kojom je osuđen za najteže zločine i bez ijedne riječi o njegovim žrtvama”, piše u saopštenju.
Kako ističu, javno izražavanje saučešća, sa pozicije predsjednika Skupštine i uz oslovljavanje Mladića titulom „general“, predstavlja političku poruku solidarnosti sa osobom pravosnažno osuđenom za genocid u Srebrenici, zločine nad civilima Sarajeva i progon nesrpskog stanovništva.
“U Srebrenici je u julu 1995. ubijeno preko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Majke i danas traže kosti svoje djece. U opkoljenom Sarajevu ubijeno je više od deset hiljada ljudi, među njima više od hiljadu djece, na ulicama, u redovima za hljeb i vodu, na pijacama. Hiljade ljudi protjerane su iz svojih domova samo zato što nijesu bili Srbi”, ističe se.
Iz HRA ističu da njihovim podicama predsjednik Skupštine Crne Gore mora dugovati poštovanje, a ne, prema njihovim riječima, javnu počast čovjeku osuđenom upravo za te zločine.
Navode i primjere iz drugih zemalja, podsjećajući na slučajeve kada su visoki državni zvaničnici snosili političku odgovornost zbog postupaka ili izjava povezanih sa osobama i događajima iz perioda nacizma i Drugog svjetskog rata, kao i zbog odavanja počasti pripadniku jedinice Vafen-SS.
“Irski premijer de Valera je 1945. izrazio saučešće povodom Hitlerove smrti i branio se protokolom i učtivošću. To opravdanje ga nije oslobodilo. Njegov gest se i danas pamti kao velika sramota. Predsjednik njemačkog Bundestaga Filip Jeninger podnio je 1988. ostavku zbog govora o Kristalnoj noći, koji je shvaćen kao nedovoljno jasno distanciranje od nacističkih zločina. Predsjednik Donjeg doma kanadskog parlamenta Entoni Rota podnio je 2023. ostavku jer je u parlamentu odao počast veteranu jedinice Vafen-SS-a. Rekao je kasnije da nije znao ko je taj čovjek. Mandić dobro zna ko je bio Ratko Mladić”, pojasnili su u saopštenju.
U saopštenju podsjećaju i na odluke Skupštine Crne Gore iz 2021. godine, kada je zbog relativizacije genocida u Srebrenici razriješen ministar pravde Vladimir Leposavić, a istog dana usvojena rezolucija kojom je genocid osuđen.
“I najvažnije, primjer iz naše kuće: Skupština Crne Gore je 2021. razriješila ministra pravde Vladimira Leposavića zbog relativizacije genocida u Srebrenici, na prijedlog premijera Krivokapića. Podsjećamo da je Skupština istog tog dana 2021. usvojila Rezoluciju kojom je najoštrije osudila genocid u Srebrenici i pozvala nadležne institucije da reaguju na javno negiranje postojanja ili umanjenja genocida u Srebrenici”, naveli su u saopštenju.
Poručuju da u Crnoj Gori žive ljudi čiji su članovi porodica i prijatelji stradali kao civilne žrtve snaga pod komandom Ratka Mladića, te da institucije, uključujući Skupštinu, moraju pokazati poštovanje prema žrtvama, bez obzira na smrt pravosnažno osuđenog za ratne zločine.
“Vidjećemo uskoro da li je Skupština spremna da poštuje sopstvenu Rezoluciju i stav koji je Crna Gora zauzela u UN, i da prepozna i poštuje bol žrtava. Ili će „običaj” i fotelje biti važnije. Pozivamo vas da pogledate video materijal iz jula 1995. godine. Zahvaljujemo SENSE – Centru za tranzicijsku pravdu na ustupanju videa „Srebrenica 1995: Jedna sedmica u julu / One Week in July“, zaključili su u saopštenju.
Izvor:RTCG
