Foto:CDT
Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani
aktivno učestvuju u javnom životu. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može
postići svoj puni potencijal, posebno u vremenu u kojem se suočavamo sa krizom
demokratije, kakvo je ono kojem danas svjedočimo.
To je zaključeno na panelu “Aktivno građanstvo: Demokratija između lokalnih izazova i
globalnih promjena“ na kojem su predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler
(RBF) Stiven Hajnc i predstavnici civilnog društva u Crnoj Gori govorili o demokratskim
izazovima današnjice.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević,
podsjetila je da je Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji propustila
nekoliko važnih prilika, ali da je sada za zemlju ponovo otvoren prozor mogućnosti.
“Počinjemo ovaj razgovor sa nadom da nećemo propustiti ovu priliku i da nećemo
ponoviti iste greške iz prošlosti” ocijenila je Kovačević uvodeći u razgovor.
Stiven Hajnc, predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler, kazao je da se
svijet danas suočava sa krizom demokratije, koja se, kako je naveo, razlikuje po obimu i
prirodi u različitim državama i društvima.
„Kontekst, naravno, mnogo znači. Ipak, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama vidimo
demokratsko nazadovanje i ozbiljan gubitak povjerenja u demokratske procese. U
mnogim zemljama postoji zajednička nit: sve veći broj građana ne osjeća da im
demokratija obezbjeđuje bolji kvalitet života. U Sjedinjenim Državama svjedočimo
snažnom rastu ekonomske nejednakosti, zbog čega milioni Amerikanaca imaju utisak
da njihov glas i njihov trud ne znače mnogo, da nemaju stvarnu moć kao građani. Mnogi
počinju da vjeruju i da nemaju perspektivu u ekonomiji koja se brzo mijenja, ocijenio je
Hajnc.
Na taj način se, prema njegovim riječima, stvara zatvoreni krug ljudi u kojem, kako kaže
ljudi gube osjećaj da mogu uticati na društvo, a takvo raspoloženje se dalje produbljuje i
reprodukuje.
„Dodatni izazov predstavlja i medijsko okruženje: danas svako može da izabere medije
koji potvrđuju njegovo postojeće mišljenje, što ljude zatvara u informacione bablove i
uskraćuje im širu sliku. To dodatno obeshrabruje građane, smatra Hajnc.
Ipak, navodi i pozitivne primjere iz regiona i svijeta, navodeći da ono što se dešava u
pojedinim mjestima uliva novu nadu.
„Ono što rade studenti u Srbiji izuzetno je inspirativno i važno. Vidimo i primjer iz
Njujorka. Ljudi mogu imati različita mišljenja o tome da li će gospodin Mamdani biti
dobar gradonačelnik, ali nesporno je da je uspio da inspiriše čitavu generaciju
Njujorčana da se aktiviraju na kreativan način. I to me vraća na početnu tezu –
demokratija mora da isporuči rezultate. Gradonačelnik Mamdani sada mora da pokaže
uspjeh. Isto važi i za druge kontekste: ako studenti i građani u Srbiji uspiju da doprinesu
promjeni, sljedeća velika odgovornost biće da ta promjena donese stvarna poboljšanja
u kvalitetu života svih građana, bez izuzetka, naveo je Hajnc.
Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, istakla je da su iskustva
žena kroz savremenu istoriju veoma slična i da se brojna kršenja njihovih prava
ponavljaju i danas.
„Iako želim da budem optimistična, moramo biti svjesne da su teško izborena prava
uvijek ranjiva i da njihov napredak nije linearan. Istorija nas uči da se nazadovanja
dešavaju čim institucije oslabe ili kada se tolerišu diskriminatorne prakse. Podsjetiću da
su devedesetih godina, iako su mnoga prava žena bila formalno priznata, najprije bila
dovedena u pitanje upravo reproduktivna prava, nakon čega su uslijedili i drugi oblici
urušavanja njihovog položaja. Paralelno sa jačanjem narativa o tzv. tradicionalnim
vrijednostima, jačale su i patrijarhalne norme koje opravdavaju nasilje, mušku
dominaciju i isključivanje žena iz javnog života“, navela je Raičević.
Raičević upozorava da se demokratski standardi i dalje lako potkopavaju, posebno
kada se šalju političke poruke koje dovode u pitanje već zagarantovana prava.
„Vidimo da se i u Crnoj Gori promovišu ideje koje su već ojačale u drugim zemljama i
koje direktno ciljaju reproduktivna prava žena. Čak smo svjedočile pozivima da se
‘vratimo Bogu’, što je retorika koju smo nedavno mogli čuti i u američkom političkom
diskursu od predsjednika Trampa. Takvi narativi pokušavaju da ograniče prava žena i
nijesu nimalo bezazleni. Dodatni problem je što postoje dobro organizovane i finansijski
snažne konzervativne strukture koje intenzivno šire ove poruke, a društvo je i dalje
veoma ranjivo na njih.“ ocijenila je Raičević.
Zenepa Lika, arhitektica i ekološka aktivistkinja, ocijenila je da borba za životnu
sredinu predstavlja jedan od najvažnijih stubova demokratije, jer povezuje građane, jača
njihovu svijest o zajedničkom dobru i podstiče odgovornost institucija.
Govoreći o svom iskustvu, Lika je podsjetila da je godinama živjela u Njemačkoj, gdje
je, kako kaže, rano usvojila razumijevanje da demokratija nije data unaprijed i da
zahtijeva stalni rad, posvećenost i građanski angažman.
Lika je naglasila da je u svoj aktivizam ušla iz državnog sistema, kroz funkciju koju je
ranije obavljala, ali da su presudnu ulogu u njenom daljem angažmanu imali ekološki
pokreti i civilno društvo.
„Nisam mogla da napredujem u borbi za javni interes bez podrške nevladinih
organizacija i ljudi koji su godinama stvarali temelje ekološkog društva. Oni su bili
svjetlost koja me je vodila kroz sistem koji ne funkcioniše onako kako bi trebalo“,
poručila je Lika.
Priroda nas, kaže spaja.
“U njenoj ljepoti i raznolikosti nema nacionalnosti, jezika, boje kože. Svi smo jednaki
pred njom i odgovorni da je štitimo. To je najdirektniji način da osjetimo šta demokratija
zaista znači“, rekla je Zenepa Lika.
Darko Ivanović, direktor nevladine organizacije "35 mm", rekao je da su mediji
često dio problema, a razlog je kaže to što su često pod snažnim uticajem politike.
“To je naslijeđe koje vučemo još od vremena komunizma, a zadržalo se i kroz sve
promjene koje su se u međuvremenu desile. Nažalost, ni ova, ni prethodne vlade nijesu
učinile mnogo da tu praksu promijene”, ocijenio je Ivanović.
Ivanović smatra da ljudi danas demokratiju doživljavaju i „konzumiraju“ kroz medije, a
posebno kroz nove medijske formate.
“Kratki, brzi sadržaji sa društvenih mreža, postali su moćniji prenosnici informacija od
tradicionalne televizije. Ipak, klasični mediji i dalje imaju snažan uticaj, jer mnogi građani
i dalje svakodnevno gledaju vijesti i prate emisije u kojima dvoje ljudi pričaju jedni sa
drugima”. Ivanović je ocijenio i da mlada publika, koja svoje stavove formira na
društvenim mrežama, odlučuje o kvalitetu demokratije.
“To su ujedno i građani koji najmanje izlaze na izbore. Ukoliko se ta grupa ne probudi,
biće teško očekivati stvarne promjene”, ocijenio je Ivanović.
Hajnc, govoreći o podršci civilnom društvu koje radi na jačanju demokratskih procesa,
ocjenjuje da suština demokratije ostaje nepromijenjena kroz vrijeme, te da ona postoji i
funkcioniše samo zahvaljujući građanima.
“Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani
aktivno učestvuju u javnom životu. Zato je za Fond braće Rokfeler građansko
angažovanje podjednako važno kao i jačanje institucija. Bez aktivnih građana, nijedna
institucija ne može postići svoj puni potencijal”, ocijenio je Hajnc.
Zato je, zaključuje Hajnc, za njihovu fondaciju, posebno zadovoljstvo što mogu podržati
organizacije u Crnoj Gori koje rade na osnaživanju žena, zaštiti životne sredine,
podsticanju mladih da se uključe u društvena dešavanja i razvoju građanskih inicijativa.
“Demokratija nije samo dan izbora. Izbori jesu ključni, ali demokratija ne počiva samo
na njima, niti samo na institucijama, podjeli vlasti ili ustavnim mehanizmima. Sve je to
neophodno, ali nedovoljno bez građanskog angažmana. Demokratija je prije svega
kultura i način zajedničkog života, koji se njeguje svakoga dana, zaključio je Hajnc.
Autor:Radiotitograd.me
