Foto:CDT
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) podržava zahtjeve organizacija civilnog društva
da Vlada povuče iz skupštinske procedure predloge zakona o unutrašnjim poslovima i
Agenciji za nacionalnu bezbjednost, na koje su brojne organizacije i stručna javnost već
ukazale kao problematične sa stanovišta zaštite ljudskih prava i standarda demokratske
kontrole sektora bezbjednosti.
Istovremeno, posebno zabrinjava način na koji se u ove predloge zakona pokušava
uvesti pitanje zaštite podataka o ličnosti i usklađivanja sa Opštom uredbom EU o zaštiti
podataka (GDPR) i LED direktivom. Stiče se utisak da se pregovarački okvir i obaveze
iz procesa evropskih integracija koriste kao argument za usvajanje spornih
bezbjednosnih rješenja, dok zaštita podataka građana ostaje u drugom planu, iako je
riječ o jednom od najvažnijih pravnih i institucionalnih pitanja u procesu evropskih
integracija.
Usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa GDPR-om dio je pregovaračkog okvira,
međutim, proces pripreme ključnih zakona u ovoj oblasti već godinama kasni.
Akcionim planom za Poglavlje 23, koji je Vlada objavila u aprilu 2025. godine, bilo je
predviđeno da Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti bude utvrđen u trećem
kvartalu 2025. godine. U istom roku trebalo je da bude pripremljen i drugi zakon iz
nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova koji uređuje obradu podataka od strane
policije, tužilaštva i drugih organa u postupcima otkrivanja i gonjenja krivičnih djela.
Planom pristupanja za period 2025-2026 bilo je predviđeno da primjena tih zakona
počne već u drugom kvartalu 2026. godine. Najnoviji Plan pristupanja za period
2026–2027 pomjera rokove – usvajanje oba zakona sada je planirano za drugi kvartal
ove godine, dok bi njihova primjena počela tek u posljednjem kvartalu.
Iako je rad na novom Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) započet još 2019.
godine, posljednje što je javnost vidjela jeste nacrt objavljen u martu 2024. godine. Taj
dokument nikada nije upućen u skupštinsku proceduru, niti je javnost dobila objašnjenje
u kojoj se fazi zakon danas nalazi.
Napominjemo da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti predstavlja krovni akt u ovoj oblasti,
što podrazumijeva i da odredbe drugih propisa koje uređuju obradu podataka o ličnosti
treba da budu usklađene sa ZZPL. U tom smislu, usvajanje sektorskih propisa, a
posebno onih sa značajnim uticajem na prava i slobode građana, prije usklađivanja
ZZPL sa GDPR-om i LED direktivom, predstavlja u najmanju ruku nedovoljno promišljen
i nesistemski korak. ZZPL usklađen sa GDPR-om, kao zlatnim standardom prava
građana na zaštitu podataka o ličnosti predstavlja preduslov svake dalje reforme u ovoj
oblasti.
CDT je početkom februara zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova informacije o
statusu zakona predviđenih akcionim planom, ali odgovor koji smo dobili nije dao
suštinska pojašnjenja – navedeno je tek da su „u fazi usaglašavanja“ i da se očekuje
njihovo slanje Evropskoj komisiji. Takav odgovor ne razjašnjava ni u kojoj fazi su
zakoni, ni kada će javnost vidjeti nove tekstove, niti kada će imati priliku da o njima
raspravlja.
Uz kašnjenje i pomjeranje rokova, dodatni problem predstavlja i nedostatak
transparentnosti. Institucije ne pružaju jasne informacije o tome u kojoj fazi se nalazi
priprema ovih zakona, niti je organizovana javna rasprava o rješenjima koja treba da
urede jednu od najosjetljivijih oblasti savremenog digitalnog društva.
Posebno zabrinjava činjenica da je Evropska komisija ocijenila da odredbe o zaštiti
podataka u predlozima zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u nijesu usklađene sa
pravnom tekovinom Evropske unije, naročito sa GDPR-om i Direktivom o sprovođenju
zakona (LED).
U takvoj situaciji, pokušaj da se pitanja zaštite podataka „usput“ uređuju kroz zakone
koji su prvenstveno usmjereni na rad bezbjednosnih službi predstavlja pogrešan pristup.
Ako država već godinama kasni sa donošenjem zakona koji treba da uskladi Crnu Goru
sa GDPR-om, onda je najmanje što duguje javnosti otvoren, transparentan i stručan
proces.
Zaštita podataka o ličnosti je temeljno pravo građana i jedno od ključnih pitanja
demokratskog društva, a posebno u digitalnom okruženju. Zbog toga se ovako važni
zakoni moraju pripremati kroz jasan, transparentan i inkluzivan proces, uz ozbiljan
stručni i javni dijalog – a ne kroz parcijalna rješenja koja se pojavljuju kao dodatak
drugim zakonima.
Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a
Autor:Radiotitograd.me
