Crna Gora se suočava s dugogodišnjim demografskim padom, a posljednje tri godine
dodatno su obilježene negativnim trendovima. Iako se kao rješenje često ističe rast
plata i bruto domaćeg proizvoda, stvarnost pokazuje da ovi faktori nijesu dovoljni da
zaustave odlazak stanovništva.
To su između ostalog, zaključci analize “DEMOGRAFSKA KRIZA: Da li Crna Gora
planira ili improvizuje?” koju su pripremili Društvo statističara i demografa i Centar za
demokratsku tranziciju.
Prema podacima iz analize, između 2011. i 2023. godine iz Crne Gore se iselilo oko
94.000 građana – prosječno 22 osobe dnevno. Ovaj demografski gubitak jednak je
nestanku čitave populacije veličine današnjih Nikšića, Berana i Gusinja, a trenutne
mjere nijesu dovoljne da se ovi trendovi zaustave.
“Planirane mjere kao što su bonusi za rođenje djeteta, besplatni stanovi na selu i
mogućnost jednom roditelju da bude na plaćenom odsustvu tri godine, iako potrebne,
nijesu prilagođene potrebama savremenog društva. Čini se da su prioriteti mlađih
generacija nadmašili isključivo ekonomske podsticaje i da su sve više vezani za kvalitet
života, vladavinu prava i obrazovni sistem, koji predstavljaju ključne preduslove za
donošenje odluka o životu i planiranju porodice u određenom geografskom području,
navedeno je u publikaciji.
U analizi se upozorava da bi, nastavak insistiranja isključivo na finansijskim
podsticajima, bez stvaranja suštinskih preduslova za kvalitetan život mogao uvesti Crnu
Goru u novu fazu populizma, ali čak i diskriminacije, što je pokazao i slučaj “majki sa
troje i više djece” jer je Ustavni sud mjeru proglasio diskriminatornom prema drugim
ženama i muškarcima.
“Populacione mjere ne smiju biti nepromišljene, niti uvedene bez pouzdanih dokaza da
će donijeti benefit društvu u dugom roku”, navedeno je u analizi.
Umjesto toga, ključno je, izraditi dugoročnu projekciju kretanja stanovništva Crne Gore
za narednih 50 godina, zasnovanu na podacima Popisa stanovništva iz 2023. godine i
činjenici da će Crna Gora postati članica EU do 2030. godine.
“Kako bi Crna Gora mogla pravovremeno odgovoriti na potencijalni demografski deficit,
neophodno je sprovesti detaljne projekcije očekivanog odliva stanovništva i njegovih
posljedica na tržište rada, ekonomski rast i socijalni sistem. Ovi podaci treba da budu
osnova za oblikovanje strategija u oblastima obrazovanja, zdravlja, zapošljavanja,
imigracione politike i javnih finansija, kako bi se pravovremeno kreirali mehanizmi za
ublažavanje negativnih efekata depopulacije”, jedan je od zakjučaka analize.
Crna Gora ni nakon 20 godina od obnove nezavisnosti nema napisanu strategiju
demografskog razvoja koja bi projektovala demografske tokove i populacione politike na
dugi rok.
Takođe, Savjet za demografiju koji je osnovan početkom 2024. godine još nije ostvario
nikakve konkretne rezultate. Ovo nije iznenađenje s obzirom na to da njega dominantno
čine vladini službenici, dok se samo manji dio bira iz reda nezavisnih eksperata. Ovim
načinom funksionisanja Savjet ostaje tijelo bez stvarnog uticaja, pa ne čudi što nema
napretka u ovoj oblasti.
“Da bi Savjet za demografiju imao stvarni kapacitet za donošenje strateških i
dugoročnih populacionih mjera, njegov sastav mora biti uravnoteženiji, uz veće
uključivanje nezavisnih stručnjaka i predstavnika naučno-istraživačke zajednice koji se
bave različitim aspektima stanovništva. Ukoliko Savjet ostane isključivo vezan za
izvršnu vlast, njegove odluke će pratiti političke cikluse i kratkoročne agende, umjesto
da obezbijede dugoročnu stabilnost i kontinuitet populacionih mjera”, zaključeno je u
publikaciji.
Publikacija je dostupna ovdje.
Autor:radiotitograd.me
