Foto: MERS
Zaštita životne sredine nije samo pitanje politike i propisa, već velikih investicija, snažne institucionalne saradnje i dugoročnog planiranja, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Kako su kazali iz resora otvorio je Regionalnu konferenciju „Mogućnosti i izazovi održivog upravljanja otpadom“, koja se održava na Žabljaku.
U obraćanju učesnicima konferencije, Ćulafić je istakao da upravljanje otpadom predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog društva, podsjećajući da Žabljak zauzima posebno mjesto u istoriji Crne Gore kao mjesto na kojem je prije više od tri decenije usvojena Deklaracija o ekološkoj državi.
’’Kada govorimo o upravljanju otpadom svi znamo koliko je ova oblast zahtjevna, kako sa normativnog, tako i sa finansijskog aspekta. Izazovi sa kojima se suočavamo nijesu karakteristični samo za Crnu Goru, ali su posebno izraženi u zemljama koje, poput naše, prolaze kroz proces pristupanja Evropskoj uniji i istovremeno rade na usklađivanju sa zahtjevnim standardima iz Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene’’, poručio je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, podaci jasno pokazuju da zaštita životne sredine nije samo pitanje politike i propisa, već prije svega pitanje velikih investicija, snažne institucionalne saradnje i dugoročnog planiranja.
’’Da bismo bolje razumjeli razmjere tih izazova, dovoljno je pogledati procjene potrebnih ulaganja. Prema raspoloživim podacima, na primjer, za uspostavljanje sistema za adekvatno upravljanje otpadom potrebno je oko milijardu eura, za izgradnju infrastrukture neophodne za postizanje neutralnosti u pogledu zagađenja vazduha do 2050. godine potrebno je obezbijediti oko 900 miliona eura. Istovremeno, za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svih 37 aglomeracija u Crnoj Gori, u narednih deset do dvadeset godina, biće potrebno približno 780 miliona eura, u zavisnosti od odobrenih prelaznih perioda”, naveo je Ćulafić.
On je podsjetio da je Ministarstvo u proteklom periodu pokrenulo niz aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije i saniranju neuređenih odlagališta koja su koristila komunalna preduzeća u Crnoj Gori, te da će se te aktivnosti odvijati u skladu sa Državnim planom upravljanja otpadom za period 2025–2029. godine.
Ćulafić je posebno istakao rezultate ostvarene kroz aktivnosti Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).
’’Kroz aktivnosti Eko-fonda sanirane su 103 divlje deponije, za šta je utrošeno 630.649 eura. Zatvorene su i tri velike deponije – Mislov Do u Nikšiću, Zakršnica u Mojkovcu i Mostina kod Rožaja, koje su godinama ugrožavale stanje životne sredine i ekološku sliku opština. Ipak, kao krajnji cilj nam ostaje da do 2030. godine uklonimo sve divlje deponije u Crnoj Gori“, rekao je Ćulafić.
Govoreći o unapređenju sistema upravljanja otpadom, on je naglasio da Ministarstvo intenzivno radi na realizaciji projekta izgradnje četiri regionalna centra za upravljanje otpadom u Nikšiću, Bijelom Polju, Podgorici i Baru, uz podršku međunarodnih partnera.
’’Dodatni podsticaj ovom procesu predstavlja odluka Odbora izvršnih direktora Svjetske banke, koji je zvanično odobrio zajam od 40 miliona eura za unapređenje sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Među najvažnijim projektima ističe se izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću, čija je procijenjena vrijednost 16,5 miliona eura“, kazao je Ćulafić.
Kako je dalje kazao, realizacijom ovog projekta stvoriće se uslovi za kvalitetnije i održivije upravljanje otpadom, u skladu sa najvišim evropskim standardima.
’’Imam puno razloga da budem zadovoljan što jedna važna inicijativa dobija svoje konkretne obrise, jer je riječ o sistemu koji je usklađen sa najboljim evropskim standardima i koji će donijeti dugoročne koristi građanima, lokalnim zajednicama i životnoj sredini’’, poručio je Ćulafić.
Ćulafić je ukazao i na rezultate ostvarene kroz zabranu upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona, koja je već u početnom periodu primjene dovela do smanjenja ove vrste otpada za gotovo 70 odsto.
’’Istovremeno, povećali smo naknadu koju plaćaju prodavci plastičnih kesa sa tri na pet centi’’, podsjetio je Ćulafić.
On je naglasio da sva sredstva prikupljena po ovom osnovu, koja se slivaju na račun Eko-fonda, biće usmjerena direktno na aktivnosti podizanja svijesti građana o štetnim posljedicama upotrebe plastike i značaju odgovornog odnosa prema životnoj sredini.
’’Ipak, vjerujem da postoji malo tema oko kojih se mogu okupiti najrazličitiji društveni akteri, institucije, privreda, civilni sektor i građani, kao što je to zaštita životne sredine. Upravo zato kampanja „Čuvaj da te čuva“, koju realizujemo sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, ima za cilj da podstakne zajedničko djelovanje, jačanje svijesti i razvoj odgovornog odnosa prema prirodnim resursima’’, naveo je.
Govoreći o evropskoj agendi i reformama u oblasti životne sredine, Ćulafić je poručio da Crna Gora ostvaruje značajan napredak u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27.
’’Dinamika kojom usvajamo zakone, strategije i podzakonske akte potvrđuje našu posvećenost evropskoj agendi i daje nam osnov za očekivanje da ćemo do kraja juna stvoriti sve neophodne pretpostavke za privremeno zatvaranje Poglavlja 27’’, ocijenio je Ćulafić.
On je kazao da se širom Crne Gore trenutno realizuju infrastrukturni projekti iz oblasti upravljanja otpadom, otpadnim vodama i vodosnabdijevanja.
’’Naša ekološka inspekcija je samo tokom prošle godine izvršila je 2.311 nadzora i podnijela 56 krivičnih prijava, a u prvih pet mjeseci ove godine skoro 600. Sve je ovo potvrda odlučnosti institucija da dosljedno primjenjuju propise i štite javni interes’’, podsjetio je Ćulafić.
On je istakao značaj i borbu protiv ekološkog kriminala, koja, ne samo da daje prve rezultate, već pokazuje jedinistvo i dosljednost institucija sistema.
’’Dodatni zamah reformama daje i podrška Evropske unije, jer smo samo kroz Operativni program IPA za oblast životne sredine obezbijedili 48,5 miliona eura, dok su prvi ugovori za realizaciju projekata već potpisani’’, naglasio je.
Ćulafić je naglasio da je ovo samo dio rezultata, projekata i aktivnosti koje MERS sprovodi u cilju unapređenja stanja životne sredine i dostizanja evropskih standarda u ovoj oblasti.
’’Naš krajnji cilj nije samo uspješno sprovođenje obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, već i ostvarenje vizije koja je upravo ovdje, prije 35 godina, pretočena u Deklaraciju o ekološkoj državi“, predočio je Ćulafić.
On je na kraju zahvalio organizatorima konferencije.
Izvor:CDM
