“Institucionalnim djelovanjem i fokusiranim edukacijama roditelja i mladih trebe postaviti prevenciju kao primarnu mjeru kojom će se stepen maloljetne delinkvencije smanjiti, a sljedstveno tome opasti broj maloljetnih učinilaca krivičnih djela”, poručeno je na sastancima koji koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici, Bijelom Polju i Budvi na temu postupanja prema maloljetnicima u krivičnim postupcima – prevenciji, procesuiranju i resocijalizaciji.
Na sastancima je predstavljen nacrt analize o postupanju prema maloljetnicima u krivičnim postupcima koji je izradio tim CGO-a. Učesnici/e su bili predstavnici/e svih relevantnih institucija uključenih u krivične postupke protiv maloljetnika, odnosno policije, centara za socijalni rad, tužilaštva, sudstva i psihološko-pedagoških službi. Oni su dobili priliku da kroz diskusiju pomognu u identifikaciji problema koji utiču na primjenu postojećih procedura, ali i da daju komentare, sugestije i preporuke za unaprijeđenje postupaka koji se odnose na maloljetnike, što će biti uključeno u konačnu verziju studije.
„Imali smo sjajnu diskusiju koja je naglasila važnost multidisciplinarne saradnje u cilju suzbijanja maloljetničke delikvencije i vršnjačkog nasilja. Smatram da je nužno obratiti pažnju na prevenciju, a tek onda poboljšati represivni sistem, jer kada dođe do toga da je maloljetnik izvršilac krivičnog djela, kada je pred sudom – već je kasno. Dakle, akcentujem prevenciju kao jedan od načina suzbijanja maloljetničke delikvencije i vršnjačkog nasilja,“ mišljenja je Predrag Tabaš, sudija Apelacionog suda.
„Tema je neiscrpna i vrlo važna, a porast nasilja podvlači i značaj međusektorske saradnje, što nije sporno iako imamo dosta razlika u sagledavanju tog problema. Potrebna je ova živa komunikacija kako bi se učinila funkcionalnijom ta međusektoraska saradnja i dalje stalno nadograđivala, a u tome ovakvi sastanci mnogo mogu pomoći,“ navela je Marija Lopović, socijalna radnica u Centru za socijalni rad Danilovgrad.
I Marko Radović, socijalni radnik iz JU Centra „Ljubović“, akcentuje prevenciju. “Moramo više uključiti razne profesije, imati više psihologa i pedagoga u školama, ali i socijalne radnike. Mnogo je toga u sistemu zakazalo… Ukoliko dođe do izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnim licima u krivičnom postupku akcenat bi morao biti i na prevenciji. Svi smo svjesni da ne treba da se vežemo za kazne, već za afirmaciju nekih pozitivnih vrijednosti, pa ako istrošimo sve resurse onda da pričamo o nekim represivnim mjerama,“ rekao je on.
Stanko Rakočević, tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, ističe da je “jako važno proširenje institucionalnog okvira, uz osnivanje instituta zatvorenog tipa u kojima će se izvršavati kazne, gdje će stručna lica vršiti resocializaciju. Mi sada nemamo adekvatne ustanove zavodskog tipa u kojima bi se vršila resocializacija, i na tome treba biti fokus,” rekao je on.
“Treba da se radi na prevenciji i na sprječavanju uzroka. Kad nastupi posljedica možda je za tog maloljetnika kasno”, decidna je Jelena Vučetić, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
“Složili smo se da su institucije pomalo udaljene jedne od drugih, a i porodice i svi mi profesionalci smo nekako udaljeni od potrebe mladog čovjeka koji može doći ili je došao u sukob sa zakonom, ili je negdje registrovan kao počinilac nekih prekršajnih radnji, krivičnih djela vršnjačkog nasilja itd,” ukazuje Esad Plunac, rukovodilac Službe za djecu, mlade, odrasla i stara lica u Centru za socijalni rad Rožaje.
Nataša Gospić, samostalna savjetnica I za stručnu podršku iz Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu Podgorica, cijeni da je uvezivanje institucija neophodno. “Zajednički je stav da treba pronaći neke možda i posrednike, stručna lica, koja bi to uvezala, bilo da su ta lica pod Ministarstvom pravde, odnosno pravosudnim organima u sudstvu, tužilaštvu ili du u centrima za socijalni rad ili u okviru prosvjete. Neko mora da povede o tome računa, jer se institucije same od sebe neće povezati, ” predlaže ona.
“Ovakvi sastanci su jako važni jer su prilika za sve nas koji se iz svojih profesionalnih uloga bavimo ovom temom da se fizički nađemo, a nekad je to dio koji nam mnogo nedostaje. Potrebno nam je da nekad zajedno promišljamo, da zajednički prepoznamo određene probleme i da bolje razumijemo izazove sa kojima sve te naše kolege iz drugih sektora suočavaju. Dosta toga nije jasno propisano, a teme o kojima smo danas pričali su one na koje ne možemo ostati imuni,” zaključuje Saša Mamula, pedagog iz Centra za socijalni rad Tivat.
Sastanci koji su okupili oko 70 učesnika/ca u tri regija su dio projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, finansijski podržanog od strane EU uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Autor:radiotitograd.me
