Više od 58% sjednica Vlade Crne Gore, od oktobra 2023. do danas, održala je telefonskim putem.
Od 179 sjednica ukupno, čak 104 su bile telefonske. Ovaj mehanizam, predviđen isključivo za hitne i vanredne situacije, sada se uobičajeno koristi za donošenje ključnih odluka – od bezbjednosti i budžeta do obrazovanja, zdravstva i životne sredine.
Na ovaj način, Vlada odlučuje o brojnim kadrovskim rješenjima, uključujući i smjene i imenovanja rukovodnih lica u ključnim bezbjednosnim institucijama, zatim seriji nacrta zakona (poput onih iz oblasti obrazovanja) ili prijedloga izmjena zakona (npr. o budžetu, spriječavanju pranja novca i finansiranja turizma), viznim olakšicama za države izvan šengenskog režima (UAE, Jermenija, Egipat, Uzbekistan, Kazahstan…) protivno i preuzetim obavezama na putu ka EU, kontroverznim sporazumima sa UAE koji su izazvali javnu zabrinutost u Crnoj Gori, ali i u Briselu, kao i mnogim drugim važnim ekonomskim i infrastrukturnim temama donoseći na brzinu odluke koji će imati posljedice na duge staze.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je na ovo pitanje skrenuo pažnju javnosti kroz prvi presjek, nakon 9 mjeseci rada Vlade Milojka Spajića, kada je odnos telefonskih i redovnih sjednica bio gotovo izjednačen sa 49.3% telefonskih. Na sljedećem presjeku, poslije 15 mjeseci, imali smo već 57.53% telefonskih sjednica.
Ovakva praksa obesmišljava demokratske principe, jer se odluke koje se tiču svih nas donose često noću, vikendom i putem aplikacija za dopisivanje, ali i uz sve brojnije oznake nekog stepena tajnosti na usvojenim materijalima.
Telefonske sjednice moraju biti izuzetak, ne pravilo!
Demokratija ne funkcioniše na „mute“, već zahtijeva otvorenost, argumentaciju i odgovornost.
Autor:radiotitograd.me
