Lažne i obmanjujuće informacije o električnim vozilima u velikom broju su prisutne u
Crnoj Gori, Hrvatskoj i drugim mediteranskim zemljama Evrope, pokazalo je istraživanje
koje su sproveli Faktograf.hr i Raskrinkavanje.me.
Komparativna analiza obuhvatila je, pored Crne Gore i Hrvatske, Španiju, Italiju,
Francusku i Grčku, te pokazala da u dezinformisanju o električnim vozilima dominiraju
tri narativa i to:
– „Električna vozila su nebezbjedna i/ili nepouzdana“, odnosno tvrdnje da su
električni automobili opasni, nepouzdani ili nepraktični (na primjer, da su električna
vozila sklona katastrofalnim zapaljenjima ili da ne mogu funkcionisati u određenim
uslovima),
– „Klimatske politike su štetne i/ili nepotrebne“ ili tvrdnje usmjerene na vladine
politike ili ekološke inicijative koje uključuju električna vozila, prikazujući ih kao
nedjelotvorne ili čak štetne,
– „Naučna saznanja o električnim vozilima su nepouzdana“, odnosno tvrdnje koje
iskrivljuju naučne činjenice o električnim vozilima.
Dvije redakcije istraživale su rasprostranjenost lažnih i obmanjujućih informacija o
električnim vozilima u svakoj od posmatranih zemalja, identifikovale dominantne
narative i analizirale način na koji se ovi obrasci prepliću sa specifičnim kontekstom
svake države.
U obzir je uzet nivo javnog povjerenja u institucije i medije, stopa usvajanja električnih
vozila, dostupnost infrastrukture za punjenje, kao i širi skup socioekonomskih faktora –
poput prosječnog bogatstva stanovništva i stanja razvoja željezničke saobraćajne
mreže.
Istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj trenutno udio električnih vozila 0,4 odsto, dok
je u Crnoj Gori, zaključno sa 1. novembrom registrovano 737 potpuno električna vozila,
što čini 0,2 odsto ukupnog voznog parka.
Najviše električnih vozila u voznom parku putničkih automobile ima u Francuskoj, gdje
oni čine 2,2 odsto voznog parka, zatim u Španiji 0,6 odsto te Italiji 0,5, dok je udio u
Grčkoj jednak onom u Crnoj Gori 0,2 odsto.
Na osnovu dostupnih podataka može se zaključiti da dominantni obmanujući narativi o
električnim vozilima u svakoj zemlji koriste lokalne „slabe tačke“, bilo da je riječ o strahu
od novih tehnologija, nezadovoljstvu političarima ili nepovjerenju u stručnjake.
U Španiji, Italiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori dominira narativ o bezbjednosti i pouzdanosti
električnih vozila, u Francuskoj sumnja u efikasnost klimatskih politika, dok je u Grčkoj
najizraženiji narativ nepovjerenja prema nauci. Razumijevanje ovih nijansi od ključne je
važnosti za oblikovanje efikasnih odgovora na lažne i obmanjujuće informacije.
Cijela analiza „Lažne i obmajujuće informacije o električnim vozilima u
mediteranskom dijelu Evrope“ dostupna je na linku.
