Foto:CDT
Više od polovine građana/ki smatra da zemlje iz regiona utiču na odluke koje donose Vlada Crne
Gore, pokazalo je istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar u periodu od 7. do 18.
novembra na 1.000 ispitanika.
U okviru aktivnosti usmjerenih na prevenciju radikalizacije društva, kroz ovo istraživanje smo
ispitivali stavove građana i građanki o značaju regionalnih odnosa i njihovom uticaju na
političke, društvene i međunacionalne dinamike u Crnoj Gori.
Analizom percepcija građana o uticaju susjednih država na odluke Vlade, kao i o stanju
bilateralnih odnosa, dobijamo jasniju sliku o faktorima koji doprinose polarizaciji, radikalizaciji i
širenju antagonizirajućih narativa.
Javna percepcija i stavovi građana značajno su pod uticajem javnog diskursa, zbog čega je važna
proaktivna uloga medija u plasiranju tačnih i objektivnih informacija koje nijesu u službi
nacionalističkih propagandističkih narativa. Podaci iz istraživanja otkrivaju duboke društvene
podjele i ukazuju na potrebu za proaktivnim pristupom u jačanju povjerenja, dijaloga i
regionalne saradnje.
Da zemlje iz regiona u velikoj mjeri ili malo utiču na odluke koje donosi crnogorska Vlada smatra
54,6 odsto građana/ki dok njih 45,4 smatra da zemlje iz regiona ne utiču na odluke izvršne
vlasti.
Među onima koji su odgovorili da susjedne države utiču na odluke Vlade najveći je procenat
građana koji navode Srbiju (48,5 odsto), zatim onih koji smatraju da sve države regiona utiču na
odluke Vlade (11,9 odsto). Tek 3,5 odsto ispitanika kao državu koja utiče na odluke Vlade navodi
Hrvatsku, 0,9 odsto Albaniju, 0,7 odsto Bosnu i Hercegovinu, dok 34,4 odsto ispitanika nije dalo
odgovor.
Skoro svaki treći građanin kao Vladu Crne Gore i Vladu Hrvatske vidi kao podjednako odgovorne
za pogoršanje odnosa dvije zemlje (34,4 odsto). Manji procenat odgovornost pripisuje isključivo
Vladi Hrvatske (18 odsto) ili Vladi Crne Gore (13 odsto), dok 9,6 odsto građana/ki smatra da
nijedna od vlada nije odgovorna, čak četvrtina ispitanika je neodlučna ili nema stav o ovom
pitanju (25 odsto).
Tek polovina građana/ki smatra da su dobri odnosi sa Hrvatskom u interesu Crne Gore (49,9
odsto), 14,2 odsto se donekle ili nimalo ne slaže sa tim, dok 35,9 odsto ima neutralan stav o
ovom pitanju.
VIše od polovine ispitanika (54,9 odsto) smatra su se odnosi Crne Gore i Srbije značajno
poboljšali nakon promjene vlasti 2020. godine, a 14 odsto je odgovorilo da se nimalo ili donekle
ne slaže sa tim. Manje od trećine (31,1 odsto) ima neutralan stav o ovom pitanju.
Da je Vlada Crne Gore previše fokusirana na odnose sa Srbijom na štetu drugih spoljnopolitičkih
prioriteta ocijenilo je 42,9 odsto ispitanika, dok njih 29,7 odsto nije saglasno sa ovom tvrdnjom,
a 27,4 odsto ima neutralan stav.
Više od polovine ispitanika (52,3 odsto) smatra da je za Crnu Goru trenutno najvažnije imati
podjednako dobre odnose i sa Srbijom i Hrvatskom, 16,3 odsto građana/ki misli da je važnije
imati bolje odnose sa Srbijom a 11,3 sa Hrvatskom. Istovremeno, 8,7 odsto ispitanika ne smatra
nijednu od ovih opcija važnom, dok 11,4 odsto nema stav o ovom pitanju.
Većina ispitanika (58,5 odsto) smatra da vlasti u zemljama regiona koriste etničke zajednice
(Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci) u Crnoj Gori prvenstveno za ostvarivanje svojih ciljeva. Sa druge
strane oko četvrtine ispitanika (23,3 odsto) vjeruje da vlasti susjednih država istinski brinu o
položaju etničkih zajednica u Crnoj Gori, dok 18,2 odsto nema stav.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ''Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv
radikalizacije i dezinformacija'' uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je
isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje
Ministarstva spoljnih poslova Holandije.
Izvor:CDM
