Foto:CDT
Organizovana migracija birača, odnosno koordinirano prijavljivanje prebivališta ili
mobilizacija birača izvan mjesta stvarnog boravka radi nedozvoljenog uticaja na izborne
rezultate, sve češće postaje faktor političkih kriza, sporova između država i narušavanja
povjerenja u izborni proces.
Države regiona imaju značajno različite režime državljanstva i različite pristupe pitanju
biračkog prava, što je nesporno suvereno pravo svake države. Međutim, različiti pravni
režimi, u kombinaciji sa nedovoljnom razmjenom administrativnih podataka između
država, stvaraju prostor za političke sporove i manipulacije.
Bez intenziviranja dijaloga, međusobne saradnje i razmjene informacija o ovom, sve
izraženijem problemu, teško će se izgraditi povjerenje i poboljšati dobrosusjedski
odnosi, a problemi u ovim oblastima mogu kreirati bilateralne sporove koje se mogu
odraziti na učlanjenje u EU zemalja regiona koji se kasnije budu priključivale.
Ovo su ključni zaključci nove publikacije Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pod
nazivom: “Studija slučaja – Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija:
Balkanski četvorougao: migracija birača i granice biračkog spiska”, nastale u okviru
inicijative IGNITA koju finansira Open Society Foundations – Western Balkans.
Migracija birača u regionu ima najmanje tri međusobno povezane dimenzije. Prva se
odnosi na izborni integritet i povjerenje građana u demokratski proces. Druga dimenzija
tiče se bilateralnih odnosa između država. Treća dimenzija povezana je sa procesom
evropskih integracija, budući da evropski okvir zaštite izbornog integriteta postavlja
određene standarde u pogledu ostvarivanja biračkog prava i vođenja biračkih
evidencija.
U evropskom pravnom okviru posebno se ističe princip da birač može ostvariti biračko
pravo samo jednom na istim izborima, što podrazumijeva efikasne mehanizme
razmjene podataka između država i pouzdane evidencije birača.
Direktivom 93/109/EZ uspostavljen je mehanizam čiji je cilj sprečavanje višestrukog
glasanja na izborima za Evropski parlament, uključujući i razmjenu relevantnih podataka
između država članica. Iako se Direktiva odnosi isključivo na izbore za Evropski
parlament, ona potvrđuje značaj koji Evropska unija pridaje tačnosti registara birača,
administrativnoj saradnji između država i mehanizmima zaštite izbornog integriteta.
U regionu su u prethodnim godinama pokretane i inicijative za uspostavljanje
mehanizama razmjene podataka o biračima i prebivalištu između država Zapadnog
Balkana, sa ciljem sprečavanja višestrukog glasanja i zloupotreba biračkih spiskova.
Međutim, većina tih inicijativa ostala je na nivou političkih najava i stručnih preporuka,
bez jasne spremnosti da međusobno razmjenjuju podatke o državljanima i biračima.
Ulazak država Zapadnog Balkana u EU bez prethodnog rješavanja ovih pitanja nosi
rizik da se postojeće slabosti, u uslovima slobodnog kretanja ljudi i kapitala, kao i
različitih režima državljanstva među državama članicama, „evropeizuju“.
Potencijalna manipulacija sa biračkim spiskovima, prebivalištem i državljanstvom ne bi
samo prouzrokovala nedozvoljene uticaje na nacionalne izbore zemalja regiona već bi
se mogla preliti na izbore za Evropski parlament. Na primjer, ukoliko bi Crna Gora
uskoro postala članica EU bez rješavanja ovih pitanja, otvorilo bi se i pitanje da li bi
građani država koje nijesu članice EU, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, kroz
postojeće veze državljanstva i prebivališta, mogli direktno uticati na izbor predstavnika
Crne Gore u Evropskom parlamentu, odnosno imati tamo svoje predstavnike.
Zato je potrebno snažnije uključivanje pitanja integriteta biračkog spiska i evidencija
prebivališta u okvir pregovora o pristupanju EU, posebno u dijelu koji se odnosi na
vladavinu prava i funkcionisanje demokratskih institucija. Usljed sve intenzivnijih
migracija stanovništva i složenih režima državljanstva u regionu, ova pitanja imaju
potencijal da u budućnosti postanu i širi evropski izazov.
Balkanski četvorougao: migracija birača i granice biračkog spiska
Autor:Radiotitograd.me
