Vlada Crne Gore ni ove godine nije napravila iskorak u oblasti otvorenosti i
transparentnosti. Prema rezultatima Regionalnog indeksa otvorenosti, Vlada
ispunjava 66,24% kriterijuma otvorenosti, čime već godinama zadržava treće mjesto
među vladama Zapadnog Balkana.
Istraživanje CDT-a pokazuje, međutim, da iza tog rezultata stoji nespremnost Vlade
Crne Gore da transparentnost pretvori u obavezujući sistemski standard, pa to koje
informacije o radu Vlade će biti dostupne javnosti i kada, u velikoj mjeri zavisi od
volje pojedinaca u izvršnoj vlasti.
Telefonske sjednice postale su dominantan način odlučivanja Vlade, javnost je često
uskraćena za pravovremene informacije o donošenju važnih odluka, dok
komunikacija sa građanima i medijima ostaje uglavnom jednosmjerna.
Na ozbiljne probleme u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama
ukazuje činjenica da Generalni sekretarijat Vlade (GSV) u okviru ovog istraživanja
nije odgovorio ni na jedan od tri zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Dodatno zabrinjava to što novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama sadrži
rješenje koje otežava građanima, medijima i organizacijama civilnog društva da
sudskim putem zaštite pravo na pristup informacijama kada institucije ćute.
Veliki jaz u otvorenosti ministarstava, i dalje se krši Zakon o SPI
Prosječna otvorenost ministarstava iznosi 57%, a rezultati pokazuju izrazito velike
razlike među resorima. Dok pojedina ministarstva ispunjavaju više od 90% indikatora
otvorenosti, druga ne dostižu ni polovinu propisanih standarda. To potvrđuje da
transparentnost nije obavezujući standard rada Vlade, već i dalje zavisi od prioriteta i
prakse rukovodstva pojedinačnih ministarstava.
Najbolji rezultat ostvarilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sa 91,59%
ispunjenih indikatora otvorenosti, dok su među najbolje rangiranim i Ministarstvo
ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ministarstvo pravde. S druge strane, na
začelju liste nalaze se Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne
imovine, Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo dijaspore.
Ran
g Ministarstvo Procena
t
1 Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija 91,59%
2 Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera 70,50%
3 Ministarstvo pravde 69,76%
4 Ministarstvo ekonomskog razvoja 67,15%
5 Ministarstvo evropskih poslova 66,77%
6 Ministarstvo odbrane 65,29%
7 Ministarstvo kulture i medija 64,53%
8 Ministarstvo vanjskih poslova 62,29%
9
Ministarstvo regionalno-
investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacija
ma
61,18%
10 Ministarstvo finansija 60,43%
11 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 59,31%
12 Ministarstvo saobraćaja 58,94%
13 Ministarstvo javne uprave 58,75%
14 Ministarstvo turizma 55,58%
15 Ministarstvo unutrašnjih poslova 54,83%
16 Ministarstvo javnih radova 49,98%
17 Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava 47,74%
18 Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga 47,74%
19 Ministarstvo zdravlja 46,62%
20 Ministarstvo pomorstva 45,13%
21 Ministarstvo sporta i mladih 44,94%
22 Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demogr
afije 44,76%
23 Ministarstvo dijaspore 44,38%
24 Ministarstvo energetike i rudarstva 44,01%
25 Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne im
ovine 42,89%
Nalazi istraživanja pokazuju da većina ministarstava i dalje ne ispunjava zakonsku
obavezu proaktivne transparentnosti. Brojni planski dokumenti, finansijski podaci i
izvještaji nisu dostupni ili se objavljuju parcijalno. Dodatni problem predstavlja to što
portal Vlade i ministarstava nije organizovan na način koji građanima omogućava
jednostavno pronalaženje informacija, već dostupnost dokumenata zavisi i od
upornosti pretrage.
Osim toga, zabilježeno je da pojedina ministarstva nisu organizovala javne rasprave
o nacrtima zakona, pozivajući se na hitnost, dok su u pojedinim slučajevima javne
rasprave sprovedene znatno prije upućivanja zakonskih prijedloga u skupštinsku
proceduru, što dovodi u pitanje njihov stvarni uticaj na sadržaj konačnih zakonskih
rješenja.
U regionu najotvorenija Vlada Sjeverne Makedonije
Prema podacima Regionalnog indeksa otvorenosti, najboljii rezultat među vladama u
regionu ostvarila je Vlada Sjeverne Makedonije sa 75,84% ispunjenih indikatora
otvorenosti, a slijede je Vijeće ministara BiH 70,69%, Vlada Crne Gore 66,24% i
Vlada Republike Srbije 55,55%. Dalje, Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine
ispunjava 54,07% indikatora otvorenosti, dok su na začelju Vlada Republike Srpske
39,52% i Vlada FBiH sa 39,34%.
Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku o tome koliko su
institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.
U okviru istraživanja, provjeravali smo dostupnost informacija na internet stranici
Vlade među kojima planove i izvještaje o radu, materijale sa sjednica, informacije o
korišćenju javnih sredstava i dr, a takođe analizirali smo relevantan pravni okvir i
strateška dokumenta, te komunikaciju vlasti sa javnošću. Metodologija je razvijena
uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne
prakse i standarde dobrog upravljanja.
Cjelokupno istraživanje je dostupno ovdje.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
